Lucas 22

Golin New Testament (GVF_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Komina birete u bil pekungwa nere milungwa kaun, kaan Pasoba, u maala ongwa.
1 A Festa dos Pães sem Fermento, também chamada de Páscoa, se aproximava.
2 Ibal kobe binanbile u ku bile milungwa Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe, te nil si tongwa yal kobe bole kuril piremia, ena Yesu aal kule si gulala dire kol waa duure ka diria ere pirungwa.
2 Os principais sacerdotes e mestres da lei tramavam uma forma de matar Jesus, mas tinham medo da reação do povo.
3 Ena kaun i gawlima kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan, yal ta kaan Yudas Isikerio milungure, ena Satan pi yalini den miriin suna ongwa.
3 Então Satanás entrou em Judas Iscariotes, um dos Doze,
4 Omia ena yalini pi Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe, te Yuda ka main simil nen singaba kobe milungwa gul pirere, Yesu bale taal sirala dire, yalin kobe bole ka diria ere pirungwa.
4 e ele foi aos principais sacerdotes e aos capitães da guarda do templo para combinar a melhor maneira de lhes entregar Jesus.
5 Pirungure yalin kobe wai pire, ‘Tobe teralwa,’ dungwa.
5 Eles ficaram muito satisfeitos e lhe prometeram dinheiro.
6 Dungure Yudas owa dire, ibal kobe ta pirekenangwa Yesu bale taal sirala dire kaun ta suul mile kane milungwa.
6 Judas concordou e começou a procurar uma oportunidade de trair Jesus, para que o prendessem quando as multidões não estivessem por perto.
7 Komina birete u bil pekungwa nere milungwa kaun, kamin kaun ta kawn kule erungure, goma God Yuda nen kobe ta sekungwa kaun nomanin si pirere, malia bolima siipe siipe gawlin bil si kiinangwa kaun u bawa dungwa.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando o cordeiro pascal era sacrificado.
8 Dimia ena Yesu yal sui Pita te Yon nusi ere ka iru di yalsui tongwa, “God Yuda nen kobe ole sekungwa kaun, nomanin si pire komina nerabina dire, i pi aa tekun erana po.”
8 Jesus mandou Pedro e João na frente e disse: “Vão e preparem a refeição da Páscoa, para que a comamos juntos”.
9 Dungure yalin kobe dungwa, “Alde aa tekun erabile?”
9 “Onde o senhor quer que a preparemos?”, perguntaram.
10 Dungure Yesu ka iru di tongwa, “I iru piro, i ogu ai bil ala nangire pare, yal ta nil mugu kawi ire ure i kol baan guman yenanga, ena yalini pi ogu ala nangure ogu i, i ama po.
10 Ele respondeu: “Logo que vocês entrarem em Jerusalém, um homem carregando uma vasilha de água virá ao seu encontro. Sigam-no. Na casa onde ele entrar,
11 Pirere yalini ogu ta ala nangure, ka iru di ogu kobaan to, ‘Ka nil si tongwa yal iru di i tomua. God Yuda nen kobe ta sekungwa kaun kaan Pasoba, na te gawlimanan kobe nomanin si pirere, komina nerabina dire i ogin ala kulan ta alde dime?’
11 digam ao dono: ‘O Mestre pergunta: Onde fica o aposento no qual comerei a refeição da Páscoa com meus discípulos?’.
12 I iru dinangire, yalini kulan ta mine bilkaw dungwa aa tekun erungure i maribe eramia, ena i ali iray komina aa tekun ero.”
12 Ele os levará a uma sala grande no andar superior, que já estará arrumada. Preparem ali a refeição”.
13 Dungure gawlima sutan pirere, Yesu ka dungwa mere u maribe ongwa kanere, te komina nenama dire aa tekun erungwa.
13 Eles foram e encontraram tudo como Jesus tinha dito, e ali prepararam a refeição da Páscoa.
14 Komina nenangwa kaun u bawa dungure, Yesu te yalini nusi erungwa ongwa yal kobe, Aposel, para amin di milungwa.
14 Quando chegou a hora, Jesus e seus apóstolos tomaram lugar à mesa.
15 Milungure Yesu ka iru di yalin kobe tongwa, “Komina bil iray i bole para nerabina dire kirara kawen piriwa. Nere pare eme giil piralwa.
15 Jesus disse: “Estava ansioso para comer a refeição da Páscoa com vocês antes do meu sofrimento.
16 Na ka dirala i piro, komina bil i kwi ta nekeralba, komina nobinga i main paangwa mere God kenin ere ke milungwa kaun u maribe nangwa, ena kwi ama neralwa.”
16 Pois eu lhes digo agora que não voltarei a comê-la até que ela se cumpra no reino de Deus”.
17 Dire pare Yesu sin kabe ta ire maki ye God tere iru dungwa, “I ire obin si no.
17 Então tomou um cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, disse: “Tomem isto e partilhem entre vocês.
18 Na ka dirala i piro, na nil wain ta ama nekeralba, God kenin ere ke milungwa kaun u maribe nangwa kwi neralwa.”
18 Pois não beberei vinho outra vez até que venha o reino de Deus”.
19 Yalini para komina birete ire maki ye God tere, bege dire tere, iru dungwa, “I ibal kobe nenana dire na miin te gaynan dimua. [Nenanga kaun na kalkan ere i tega nomanin si pire ere milo.”
19 Tomou o pão e agradeceu a Deus. Depois, partiu-o e o deu aos discípulos, dizendo: “Este é o meu corpo, entregue por vocês. Façam isto em memória de mim”.
20 Kal iru erungwa mere, komina ne pisere sin kabe irere, ka kwi ainere iru dungwa, “Sin kabe nil iwe, ibal binanbile God bole kwi guman kane ire u taran pi milama dire, na inan mayan garu dalwa.]
20 Depois da ceia, Jesus tomou o cálice de vinho e disse: “Este é o cálice da nova aliança, confirmada com o meu sangue, que é derramado como sacrifício por vocês.
21 “Ka iru dibinba i piro. Na bale taal sinangwa yal, na bole komina malia ne milebinawa.
21 “Mas aqui, partilhando da mesa conosco, está o homem que vai me trair.
22 God ka di paalungwa mere, Na U Ibal Obinga Yal gulalba, na bale taal sinangwa yal iwe, aye, giil bil piramua.”
22 Pois foi determinado que o Filho do Homem deve morrer. Mas que aflição espera aquele que o trair!”
23 Dungure yalin kobe ka diria ere iru dungwa, “Na yal kobe milebinga suna, ibena kal iru erame?”
23 Os discípulos perguntavam uns aos outros qual deles faria uma coisa dessas.
24 Ena gawlima kobe ka bolebilin dire ka iru dungwa, “Inin milebinga abili, ‘Yal singaba milemua,’ dire ibal kobe ibena kaan galeme?”
24 Depois, começaram a discutir entre si qual deles era o mais importante.
25 Dungure Yesu ka iru di yalin kobe tongwa, “Gariba baan ta kenin erungwa yal bil kobe enin gawliman awli ure nil konagi yongure, te kenin erungwa yal singaba kobe milungure, ‘Kenin wai erungwa yal milemua,’ dire ibal kobe ka iru dimua.
25 Jesus lhes disse: “Neste mundo, os reis e os grandes homens exercem poder sobre o povo e, no entanto, são chamados de seus benfeitores.
26 Dimba i milinga suna ali iru ta erekinanwa. I milinga gul i yal ta singaba milungwa, kebin yuin ta milungwa mere iray, iru yalini milamua. Te kenin ere ke milungwa yal wiina ere ibal kobe tenamua.
26 Entre vocês, porém, será diferente. Que o maior entre vocês ocupe a posição inferior, e o líder seja o servo.
27 Yal sutan milungwa ena yal ta amin di mile komina ne milungure, te yal ta komina kiire pele bala si yuure tomua. Yal sutan milungwa, ibena yal singaba mileme? Yal ta amin di mile komina nongwa yalini yal singaba milemiawa. Milimba, yal wiina ere ibal kobe tongwa mere, na i milinga suna iru miliwa.
27 Quem é mais importante, o que está à mesa ou o que serve? Não é aquele que está à mesa? Mas não aqui! Pois eu estou entre vocês como quem serve.
28 “Na giil pire milebinga milebinga, ena i na bole pena galinwa.
28 “Vocês permaneceram comigo durante meu tempo de provação.
29 Na kenin ere ke milala dire na Abe God yobilaan bile na tongwa mere, na i yobilaan bile teiwa.
29 E, assim como meu Pai me concedeu um reino, eu agora lhes concedo o direito de
30 Na kenin ere ke milalga ain, i na bole komina nerere, te kenin erungwa yal bil ain pire, Isirel ibal yal gawlin gawlin anan kole kole muru kawnan milin sutan, nil tere ka kol pire tenanwa.
30 comer e beber à minha mesa, em meu reino. Vocês se sentarão em tronos e julgarão as doze tribos de Israel”.
31 “Saimon, Saimone, ena i iru piro, Satan i suan kanala dire God para owa dimua.
31 Então o Senhor disse: “Simão, Simão, Satanás pediu para peneirar cada um de vocês como trigo.
32 Kal iru eramba, i pire gi dinga pisere erekinana dire, ana di God teiwa. I nomanin kwi si kiruul sire na kwi kulanga, ena i enin taw kobe yobilaan bile to.”
32 Contudo, supliquei em oração por você, Simão, para que sua fé não vacile. Portanto, quando tiver se arrependido e voltado para mim, fortaleça seus irmãos”.
33 Dungure Pita maan dire ka iru dungwa, “Singabo, i na bole kanin na sinangure gulabinga, ena kal iru erabilga para paimua.”
33 Pedro disse: “Senhor, estou pronto a ir para a prisão, e até a morrer ao seu lado”.
34 Dungure Yesu ka iru di tongwa, “Pita na ka di i terala piro. Kemina gilaa sia korale be dala di erangwa, i ginin sutakobe, ‘Na yalini guman kanekiwa,’ dire ka di kile di mena ere na tenanwa.”
34 Jesus, porém, respondeu: “Pedro, vou lhe dizer uma coisa: hoje, antes que o galo cante, você negará três vezes que me conhece”.
35 Ena Yesu ka iru di gawlima kobe tongwa, “Na goma nusi erebingire, i galbale te gal te kawn tobilin ire pekinga, i kal ta irala din mo dikine?” Dungure, “Kal ta irala dikibinwa,” dungwa.
35 Em seguida, Jesus lhes perguntou: “Quando eu os enviei para anunciar as boas-novas sem dinheiro, sem bolsa de viagem e sem sandálias extras, alguma coisa lhes faltou?”. “Não”, responderam eles.
36 Dungure Yesu ka iru dungwa, “Goma iru paamba, malia yal ta galbale mo gal aa tenangwa ire nangure, te yal ta di kuba pera aa tekenamia, ena yalini pi yal ta galsuna tere kobile ire, di kuba pera gibilin si aa tenana po.
36 Então ele disse: “Agora, porém, peguem dinheiro e uma bolsa de viagem. E, se não tiverem uma espada, vendam sua capa e comprem uma.
37 Ka ta dirala ena i piro, ‘Yalini kal ki erungwa yal kobe bole milamua,’ dire ka main minin ganin na kanan dungwa i, milin u maribe namua. Na kanan dungwa minin ganin bilungwa mere u maribe nangure, ena na baan ta nalwa.”
37 Pois é necessário que se cumpra esta profecia a meu respeito: ‘Ele foi contado entre os rebeldes’. Sim, tudo que os profetas escreveram a meu respeito se cumprirá”.
38 Dungure gawlima kobe ka iru dungwa, “Singabo, i kano. Di kuba pera sutan i dungwiwe.” Dungure yalini maan dire ka iru dungwa, “Ena ka para dinwa.”
38 Eles responderam: “Senhor, temos aqui duas espadas”. “É suficiente”, disse ele.
39 Ena Yesu kol i pisere Olibe kamin kul goma morin ongwa mere kwi ongure, te gawlima kobe bole para ongwa.
39 Então, acompanhado de seus discípulos, Jesus foi, como de costume, ao monte das Oliveiras.
40 Ai iray u bawa dire Yesu ka iru di gawlima kobe tongwa, “Satan i kiranin sire kela kule tenangure, i manaa dinana dire i ana di God te milo.”
40 Ao chegar, disse: “Orem para que vocês não cedam à tentação”.
41 Dire kobile baan tawle pu sungwa mere iru pire, yaa kawn gobin bile mile ana dire iru dungwa,
41 Afastou-se a uma distância como de um arremesso de pedra, ajoelhou-se e orou:
42 “Abe, na giil malia piralga pirekerala di pire iru ere na tenanba, painama di pirangire, ena giil piralwa.”
42 “Pai, se queres, afasta de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
43 [Dungure kamin ibe angel ta ure yobilaan bile yalini tongwa.
43 Então apareceu um anjo do céu, que o fortalecia.
44 Yesu nomanin suna kirara ku ku maamia, ena ana dire dire milungwa. Mayan ole si yaa sungwa mere, yalini pire payan bilungwa, iru yaa main sungwa.]
44 Ele orou com ainda mais fervor, e sua angústia era tanta que seu suor caía na terra como gotas de sangue.
45 Ana di pisere alere gawlima milungwa gul pire, yalin kobe ul pai milungwa kanungwa. Yalin kobe miriin wen pire milemia, ena ul pai milungwa.
45 Por fim, ele se levantou, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo, exaustos de tristeza.
46 Milungure Yesu yalin kobe ulin yuure, ka iru di yalin kobe tongwa, “Tameran ul pai miline? Satan i kiranin sire kela kule tenangure, i manaa dirala dire i ale ana di God te milo.”
46 “Por que vocês dormem?”, perguntou ele. “Levantem-se e orem para que não cedam à tentação.”
47 Ena Yesu ka iru di milungwa ibal binanbile u bawa dungure, ena gawlima kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan, yal ta Yudas, ibalin kobe awli ure Yesu milungwa gul ure, giran si nerala di umba,
47 Enquanto Jesus ainda falava, chegou uma multidão conduzida por Judas, um dos Doze. Ele se aproximou de Jesus e o cumprimentou com um beijo.
48 Yesu ka iru di yalini tongwa, “Yudas, Na U Ibal Obinga Yal giranan si nenanga, bale taal si na tenano?”
48 Jesus, porém, lhe disse: “Judas, com um beijo você trai o Filho do Homem?”.
49 Gawlima kobe Yesu bole milungwa kal ta erangwa kanere, ka iru di yalini tongwa, “Singabo, di kuba pera aa tere yalin kobe sirabino?”
49 Quando aqueles que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: “Senhor, devemos lutar? Trouxemos as espadas!”.
50 Dire yal ta di kuba pera i maribe ere Yuda kenin erungwa yal bil, yalini nil konagi yal ta, kiraan dual kule erungwa.
50 E um deles feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita.
51 Erimba Yesu ka iru dungwa, “Eringai pisero.” Dire yal ta i kiraan aa te ain ere tongwa.
51 Mas Jesus disse: “Basta!”. E, tocando a orelha do homem, curou-o.
52 Ena Yuda ka main kenin erungwa yal bil kobe, te Yuda ka main simil nen singaba kobe, te Yuda ka main singaba kobe, yalin kobe Yesu kanin sirala dire ungure, ena Yesu ka iru di yalin kobi tongwa, “I di kuba pera te kuba ire unga, komina kunibe nongwa yal milungwa mere, iru kuunin na milama di pire uno?
52 Então Jesus se dirigiu aos principais sacerdotes, aos capitães da guarda do templo e aos líderes do povo que tinham vindo buscá-lo: “Por acaso sou um revolucionário perigoso para que venham me prender com espadas e pedaços de pau?
53 Yuda ka main ogu bil kaun kaun bole milebilba, i na kanin ta sikinwa. Dimba malia i ibal kobe kal eranga kaun dimua, te sibilungwa yal, Satan kal erangwa kaun para dimua.”
53 Por que não me prenderam no templo? Todos os dias eu estava ali, ensinando. Mas esta é a hora de vocês, o tempo em que reina o poder das trevas”.
54 Ena yalin kobe Yesu kanin sire awli pi Yuda ka main kenin erungwa yal bil ogin ongure, te Pita tawlita tayan mile muun kol duulin bile ongwa.
54 Então eles o prenderam e o levaram à casa do sumo sacerdote. Pedro o seguiu de longe.
55 Ogu malge ibal kobe enderin gale paalungure, Pita pirere bole para amin dire enderin pire milungwa.
55 Os guardas acenderam uma fogueira no meio do pátio e sentaram-se em volta, e Pedro sentou-se com eles.
56 Milungure nil konagi gi ta kanere tena yuulin bile kane ka iru dungwa, “Yal i Yesu bole para milemua.”
56 Uma criada o notou à luz da fogueira e começou a olhar fixamente para ele. Por fim, disse: “Este homem era um dos seguidores de Jesus!”.
57 Dimba Pita ka di kile di mena ere ka iru dungwa, “Abalkuno, na yalini guman ta kanekiwa.”
57 Mas Pedro negou, dizendo: “Mulher, eu nem o conheço!”.
58 Dungure kaun tawliga wei sungure, yal ta kwi ure Pita guman kanere ka iru di tongwa, “I Yesu enin taw kobe milinwa.” Dimba Pita maan dire ka iru dungwa, “Yalkuna, na iru ta milekiwa.”
58 Pouco depois, um homem olhou para ele e disse: “Você também é um deles!”. “Não sou!”, retrucou Pedro.
59 Dungure kaun taw, wan awa wei sungure, yal ta yobilaan bile ka iru dungwa, “Yal i Galili nen milemia, ena yalini Yesu bole para milemiawa.”
59 Cerca de uma hora mais tarde, outro homem afirmou: “Com certeza esse aí também estava com ele, pois também é galileu!”.
60 Dimba Pita maan dire ka iru dungwa, “Yalkuna, yalini i kane dinga na guman ta kanekiwa.” Di milungwa kaun i korale gin taran be dungwa.
60 Pedro, porém, respondeu: “Homem, eu não sei do que você está falando”. E, no mesmo instante, o galo cantou.
61 Dungure Yesu pol dire Pita tena yuulin bile kanungure, ena Singaba Yesu ka di tongwa Pita pirungwa. Goma Yesu ka iru di yalini tongwa, “Kemina i ginin sutakobe, ‘Na yalini guman ta kanekiwa,’ dire ka di kile di mena eranwa.” Ka dungwa i pirungwa.
61 Então o Senhor se voltou e olhou para Pedro. E Pedro se lembrou das palavras dele: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes”.
62 Pirere Pita mena pire kay mun bile yaare simil kay miingwa.
62 E Pedro saiu dali, chorando amargamente.
63 Ena yal kobe Yesu el kwi nu milere, ebi mi yalini tere sungwa.
63 Os guardas encarregados de Jesus começaram a zombar dele e a bater nele.
64 Sire yalin kobe Yesu omilin gal were si pere di tere, ka iru sirin bile Yesu tongwa, “God ka kebe yal dungwa mere, bolin kule di maribe ero. Ibena i sime?”
64 Vendaram seus olhos e diziam: “Profetize para nós! Quem foi que lhe bateu desta vez?”.
65 Dire ka taw ama di tere, gain ka si tongwa.
65 E o insultavam de muitas outras maneiras.
66 Ena kamin taangure, Yuda ka main singaba kobe, te ka main kenin erungwa yal bil kobe, te ka main nil si tongwa yal kobe u ku bilungure, ibal kobe Yesu awli u ku bilungwa mina ongwa.
66 Ao amanhecer, todos os líderes do povo se reuniram, incluindo os principais sacerdotes e os mestres da lei. Jesus foi conduzido à presença desse conselho,
67 Ongure u ku bilungwa yal kobe ka iru sirin bile Yesu tongwa, “God konagi erungwa yal, Kirisito, yal iray i milino?” Dungure yalini ka iru di tongwa, “Di maribe eralba, i kakiibi dima di piranwa.
67 e eles perguntaram: “Diga-nos, você é o Cristo?”. Jesus respondeu: “Se eu lhes disser, de modo algum acreditarão em mim.
68 Te ka ta sirin bile i teralba, i maan di kole erekinanwa.
68 E, se eu lhes fizer uma pergunta, não responderão.
69 Dimba malia te eme para Na U Ibal Obinga Yal God yobilaan bilungwa aan wen kol amin di milalwa.”
69 Mas, de agora em diante, o Filho do Homem se sentará à direita do Deus Poderoso”.
70 Dungure yalin kobe para ka iru di tongwa, “I God Wan milino?” Dungure yalini maan dire, “I ka iru dinwa,” dungwa.
70 Todos gritaram: “Então você afirma que é o Filho de Deus?”. E ele respondeu: “Vocês dizem que eu sou”.
71 Dungure yalin kobe ka iru dungwa, “Ka kol kanungwa yalin kobe tameran ka diname? Yalini inin ka dungwa gain ka si God tongwa pirebinwa.”
71 “Que necessidade temos de outras testemunhas?”, disseram eles. “Nós mesmos o ouvimos de sua boca!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.