Lucas 12

Golin New Testament (GVF_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ka di milungwa kaun i, ibal binanwenbile u ku bilere kawn egile gi dungure, diibe daire erungure, Yesu goma iru di gawlima kobe tongwa, “Komina birete u bil ongwa mere, Parasi kobe ka di miriin kaale tongwa yal mile ka dungwa sidina di u bil ongwa, i nai kane milo.
1 Quando as multidões cresceram a ponto de haver milhares de pessoas atropelando-se e pisando umas nas outras, Jesus concentrou seu ensino nos discípulos, dizendo: “Tenham cuidado com o fermento dos fariseus, que é a hipocrisia.
2 Kalkan si alibe erungwa eme aw di u maribe nangwa paamua. Te aal kule paangwa muru eme u maribe nangwa paamua.
2 Virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
3 Iru paamia ena i aal kule dinga, bolin kule di maribe erangure pirangure, te i ogu ala ka mone di di tenga, eme malge pire gala di maribe eramua.
3 O que vocês disseram no escuro será ouvido às claras, e o que conversaram a portas fechadas será proclamado dos telhados.
4 “Ye nega ka ta di terala piro. Yal ta, i sirala dire unangure, kuril pirekio. I gaynin taran si gulamba, kal ta para kal piril sungwa ere i ta tekenamua.
4 “Meus amigos, não tenham medo daqueles que matam o corpo; depois disso, nada mais podem lhes fazer.
5 Dimba, yal ta i kuril pire tenanga yal iwe, di maribe ere i terala piro. God ibal si gulangwa, ena nusi enderin gaul ai erangwa paamua. Paamia i yalini kuril pire to.
5 Mas eu lhes direi a quem devem temer. Temam a Deus, que tem o poder de matar e lançar no inferno. Sim, a esse vocês devem temer.
6 “Kauba dauna anan kole muru i gibilin sirala dire kobile baa, toea sutan tenba, God kauba kobi nomanin si pire kane pol simua.
6 “Qual é o preço de cinco pardais? Duas moedas de cobre? E, no entanto, Deus não se esquece de nenhum deles.
7 Ena iwe, i gibiliigin para wen God kere pol simia, i kuril ta pirekio. God kauba dauna muru kenin ere milimba, i kenin wai wen ere i te milemua.
7 Até os cabelos de sua cabeça estão todos contados. Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
8 “Ena ka ta di i terala piro. Yal ta ibal milungwa mina mile, ‘Na Yesu gawliman miliwa,’ dinangwa ena Na U Ibal Obinga Yal, God angel kobe milungwa mina mile yal ta i kaan di maribe ere teralga paamua.
8 “Eu lhes digo a verdade: quem me reconhecer aqui, diante das pessoas, o Filho do Homem o reconhecerá na presença dos anjos de Deus.
9 Paamba yal ta ibal milungwa mabin mina mile, na ka di kile di mena ere na tenangwa, ena Na U Ibal Obinga Yal, God angel kobe milungwa mina mile, yal ta i ka di kile di mena ere yalini teralga paamua.
9 Mas quem me negar aqui será negado diante dos anjos de Deus.
10 “Yal ta Na U Ibal Obinga Yal gain ka si na tenangwa, ena pirin paangwa i kire di erangwa paamua. Paamba, yal ta gain ka si God Kegemama Iban tenangwa, kire di erekinangure, pirin pai dinangwal dinangwa paamua.
10 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem blasfemar contra o Espírito Santo não será perdoado.
11 “Ibal kobe i awli pi Yuda ka main ogu ala pire, mo awli pi gariba gul yal bil kobe ogu ala pire, mo gariba gul kenin erungwa yal bil kobe ogu ala pire ka kol pirama dungure maan dire, ‘Tawa dirabine?’ i nomanin si gogo erekio.
11 “Quando vocês forem julgados nas sinagogas e diante dos governantes e das autoridades, não se preocupem com o modo como se defenderão nem com o que dirão,
12 Ena kaun i ka dinanga mere, God Kegemama Iban ka nil si i tenamua,” dungwa.
12 pois o Espírito Santo, naquele momento, lhes dará as palavras certas”.
13 Ibal binanbile u ku bilungure, yal ta suna milere iru dungwa, “Nil si tongwa yalo, na abe gulungure, kalkan aa te nongwa i na abinambi muru girin di imia, ena yalini na taw na tenama di piria, di to.”
13 Então alguém da multidão gritou: “Mestre, por favor, diga a meu irmão que divida comigo a herança de meu pai!”.
14 Dimba Yesu ka iru di yalini tongwa, “I nenin kalkan kobi na obin si i yasu terala dire, ibena konagi iru ere na tome? Ta na tekemua.”
14 Jesus respondeu: “Amigo, quem me pôs como juiz sobre vocês para decidir essas coisas?”.
15 Dire ainere iru di ibal kobe tongwa, “Ibal kobe kalkan para ka dagi di sanin bilangwa kal i, i nomanin tegi dikio. Yal ta bona gana binanbile aa te nenamba, mile painangwal painangwa yalini kalkan aa te nongwa kal i inin aa ki di tekenamua.”
15 Em seguida, disse: “Cuidado! Guardem-se de todo tipo de ganância. A vida de uma pessoa não é definida pela quantidade de seus bens”.
16 Dire pare ka di bile dire iru dungwa, “Kalkan binanbile aa te nongwa yal ta komina yaalere buule yuungwa milin paamua.
16 Então lhes contou uma parábola: “Um homem rico tinha uma propriedade fértil que produziu boas colheitas.
17 Milin paangure yalini iru nomanin si pirungwa, ‘Na komina binanbile buule yuubinga, yerabinga ai ta dikimia, takal erabine?’
17 Pensou consigo: ‘O que devo fazer? Não tenho espaço para toda a minha colheita’.
18 Dire iru pirungwa, ‘Komina ogu golin si suulere bilkaw kwi kiirabinwa. Na konagi iru erabinwa. Te ogu ki pisere komina te bona gana muru ala yerabinwa.
18 Por fim, disse: ‘Já sei! Vou derrubar os celeiros e construir outros maiores. Assim terei espaço suficiente para todo o meu trigo e meus outros bens.
19 Ye pisere ena ka iru diralwa, Singabo, komina te bona gana binanbile ala yobingire, nerabinga me erin binanbile wei ta sekenamua. Konagi erekire mone di milere, komina ne milere miinin maaralwa.’
19 Então direi a mim mesmo: Amigo, você guardou o suficiente para muitos anos. Agora descanse! Coma, beba e alegre-se!’.
20 Dire iru nomanin si pirimba God iru di yalini tongwa, ‘I yal du milinwa. Kemina gilaa i ibanin baan ta pire gulanga, God iru ere i tenamua. Aa te nerala di piringa kal i, ibena nename?’
20 “Mas Deus lhe disse: ‘Louco! Você morrerá esta noite. E, então, quem ficará com o fruto do seu trabalho?’.
21 Ibal kobe bona gana inin aa te nenangwa, binanbile kire di yuungwa para iru milamba, aa te nekungwa mere milema di God iru piremua,” dungwa.
21 “Sim, é loucura acumular riquezas terrenas e não ser rico para com Deus”.
22 Dire pare Yesu iru di gawlima kobe tongwa, “Maliaga iru diga paamia, ka ta dirala piro. Mile pairalga ta komina nerale? Te gwi gulekiralga ta gal ire sigi dirale? I iru piranga, nomanin binanbile si pirekio.
22 Então, voltando-se para seus discípulos, Jesus disse: “Por isso eu lhes digo que não se preocupem com a vida diária, se terão o suficiente para comer, ou com o corpo, se terão o suficiente para vestir.
23 Ena we, komina nenangai wai painamba, mile painangwa wai wen painamua. Te gal sigi dinanga wai painamba, gaynin wiige sire wai wen dinamua.
23 Pois a vida é mais que comida, e o corpo é mais que roupa.
24 I sibayaa main kanere nomanin si piro. Kauba komina ta yaalekire, te buule i ala ere ye nekimua. Main iru paamba, God kauba kobi kenin ere komina tomua. Kauba milungwa kenin erimba, ibal milingai God kenin wai wen ere i tomua.
24 Observem os corvos. Eles não plantam nem colhem, nem guardam comida em celeiros, pois Deus os alimenta. E vocês valem muito mais que qualquer pássaro.
25 Garamil mile gulal mo, te bia yere gulal mo, i iru nomanin binanbile si piranga, bolima ogu ta ama milano? Tamama. Ena nomanin binanbile si pirekio.
25 Qual de vocês, por mais preocupado que esteja, pode acrescentar ao menos uma hora à sua vida?
26 I kal iru tawle erangure paikinamia, tameran kal ta ta para i suna ali kuku maame?
26 E, se não podem fazer uma coisa tão pequena, de que adianta se preocupar com as maiores?
27 Eri maare kuun sungwa maini, i nomanin si piro. Konagi ta erekire gal para ta warekimua. Kuun sungwa main iru paamia, ka ta di i terala piro. Yal singaba Solomon egin galungwa wai paamba, eri kuun sungwa mere iru wai wen paimua.
27 “Observem como crescem os lírios. Não trabalham nem fazem suas roupas e, no entanto, nem Salomão em toda a sua glória se vestiu como eles.
28 God eri kuun sungwa kenin wai ere milemua. Milimba kuun sungwa iwe, kemina kuun wai si dinamba, erima are dere kuun ulu dinamua. God eri kuun sungwa kenin erungwa, i ibal kobe kenin ere milekenamo? Kenin ere milangiray. Pire gi tawlita dinga yal, God galsuna i kaw tenamua.
28 E, se Deus veste com tamanha beleza as flores que hoje estão aqui e amanhã são lançadas ao fogo, não será muito mais generoso com vocês, gente de pequena fé?
29 Tenamia komina te nil alde dinangwa nerale? I iru nomanin binanbile si pire, ka iru dikio.
29 “Não se inquietem com o que comer e o que beber. Não se preocupem com essas coisas.
30 Kalkan iray God kanin pirekungwa ibal kobe morin morin irala di piremua. I kalkan iray ta nekire, para ta milekenanga i Nenin God iru piremua.
30 Elas ocupam os pensamentos dos pagãos de todo o mundo, mas seu Pai já sabe do que vocês precisam.
31 God kenin ere ke milungwa mere, i yal kobe nomanin tegi dinanga kalin kan dinga i, i tenamua.
31 Busquem, acima de tudo, o reino de Deus, e todas essas coisas lhes serão dadas.
32 “Bolima siipe siipe tawle taminin si milungwa mere, i yal kobe iru milinba kuril pire tekio. God kenin ere ke milungwa i ibal kobe bole milana dire, God iru pire dimua.
32 “Não tenham medo, pequeno rebanho, pois seu Pai tem grande alegria em lhes dar o reino.
33 I kul gal bona para ibal tere kobile moni inanga, aa te nekungwa ibal kobi obin si to. Kalkan imo di painangwal painangwa aa gi do. Kamin gul bona gana dungwa gul i daibe daibe do. Dinanga u mege ta pikinangure, ibal ala pire kunibe nekenangure, te gunagaan para ta nekenamua.
33 “Vendam seus bens e deem aos necessitados. Com isso, ajuntarão tesouros no céu, e as bolsas no céu não se desgastam nem se desfazem. Seu tesouro estará seguro; nenhum ladrão o roubará e nenhuma traça o destruirá.
34 Bona gana i nomanin si gumanin erin yenanga, i ibanin nomanin para te minai eranwa.
34 Onde seu tesouro estiver, ali também estará seu coração.”
35 “Kal ta u maribe nangwa i ta pirekina, ena kin kaya dere koray marua kiire, el kwi i nu milo.
35 “Estejam vestidos, prontos para servir, e mantenham suas lâmpadas acesas,
36 Yal abal ingwa kaun komina bil nerala di yal singaba ta ongure, yalini nil konagi yal kobe we. Singaba komina ne pisere sinaa dire unangure, yalin kobe kalkan aa tekun ere suul milere singaba kol si gule dinangwa gin taran yawle tenamua. Iru eramia i kanekun ere milo.
36 como se esperassem o seu senhor voltar do banquete de casamento. Então poderão abrir-lhe a porta e deixá-lo entrar no momento em que ele chegar e bater.
37 Nil konagi yal kobe kanekun ere milungure, singaba ure kanamia, ena yalin kobe miriin wen painamua. Singaba kal iru eramua. Singaba ure, ‘Nil konagi yal kobe amin di milo,’ di tere kin dere, koray pire i sire pi komina ki yalin kobe tenamua.
37 Os servos que estiverem prontos, aguardando seu retorno, serão recompensados. Eu lhes digo a verdade: ele mesmo se vestirá como servo, indicará onde vocês se sentarão e os servirá enquanto estão à mesa!
38 Singaba gilaa taanima unam mo, gilaa taanima wen ure nil konagi yal kanekun ere milangwa kanamia, yalin kobi miriin wen painamua.
38 Quer ele venha no meio da noite, quer de madrugada, ele recompensará os servos que estiverem prontos.
39 Ka ta dirala nomanin si piro. Kunibe inangwa yal unangwa kaun ogu kobaan piramia, ena kunibe nerala di namba, ogu kobaan kenin ere milemua.
39 “Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas o ladrão viria, não permitiria que a casa fosse arrombada.
40 Na U Ibal Obinga Yal na ta wekinama di piringa kaun i, urala eria i ibal kobe kanekun ere milo,” dungwa.
40 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam”.
41 Dungure Pita iru dungwa, “Singabo, ka di bile dingai, ka di na yal kobe tawle ten mo, ibal para ka di tene?”
41 Então Pedro perguntou: “Senhor, essa ilustração se aplica apenas a nós, ou a todos?”.
42 Dungure Yesu Singaba maan dire iru dungwa, “Yal singaba nil konagi yal pi tegi yongure, nil konagi yal i nomanin paangwa iwe. Nil konagi ibal kobe kenin ere mile kamin kaun kaun komina obin si ibal tenama dire, yal singaba yal ta paale suna ere irere ere omua.
42 O Senhor respondeu: “O servo fiel e sensato é aquele a quem o senhor encarrega de chefiar os demais servos da casa e alimentá-los.
43 Yalini sinaa dire kwi unangwa iwe. Nil konagi kenin erungwa yal, singaba wiina pai tenangwa singaba ure kanamia, ena nil konagi kenin erungwa yal miriin wen painamua.
43 Se o senhor voltar e constatar que seu servo fez um bom trabalho,
44 Ena singaba wai wen pire kul gal bona muru nil konagi yal iray kenin erama dire, konagi iru tenama di, di i teiwa.
44 eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
45 Iru painamba, nil konagi yal iray mile, ‘Na singaba baan araway mile kwi wekenamua,’ dire iru di piramia, ena nil konagi enin kobe yal abal para kuba sire, te komina nere nil nere omilin maalamua.
45 O que acontecerá, porém, se o servo pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’, e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
46 Maalangure singaba kaun ta wekenama di pire, te singaba unangwa kaun pire pol sikinamba, kaun ta i kobaan unamua. Urere nil konagi yal iray si wei sirere, pusi pire gi dikungwa ibal kobe milungwa gul eramua.
46 O senhor desse servo voltará em dia em que não se espera e em hora que não se conhece, cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos incrédulos.
47 “Nil konagi yal mile konagi kobaan kile kaman ka di tongwa pirinba, giran mina wiina ere tekire, te konagi erangwa kalkan aa tekun erekinamia, ena konagi kobaan kuba aa tere binanbile sinamua.
47 “O servo que conhece a vontade do seu senhor e não se prepara nem segue as instruções dele será duramente castigado.
48 Sinamba nil konagi yal ta mile singaba kile kaman ka pirekire, kal piril sungwa erangure, kuba aa tere sinangwa para wai painamba, tawlita sinamua. Yal ta kal ta miremil erama dire God nomanin pai yalini tomia, ena yalini konagi nega di erangwa painamua. Yal ta kal aa te nere taw ama tongure imu dire aa te nenamia, ena ibal kobe yalini pirin pai tongure, eme maan te kora kule tenamua.
48 Mas aquele que não a conhece e faz algo errado será castigado com menos severidade. A quem muito foi dado, muito será pedido; e a quem muito foi confiado, ainda mais será exigido.”
49 “Na uga gariba gul enderin dere, enegi maanama di pire wiwa. Te kaya denama di piriwa.
49 “Eu vim para incendiar a terra, e gostaria que já estivesse em chamas!
50 Na gaynan giil piralga paamba, ole pirekire suna ali ku ku maa yebe umua. Umia ena gaynan giil malia pirala di piriwa.
50 No entanto, tenho de passar por um batismo e estou angustiado até que ele se realize.
51 Na uga main iwe. Ibal kobe bole pena gale milama di iru nomanin si pirekio. Ibal kobe bole pena gale milama dire na ta ukiwa. Ibal kobe guman inin inin dinama dire na ere ime wiwa.
51 Vocês pensam que vim trazer paz à terra? Não! Eu vim causar divisão!
52 Malia te eme para iru pilau di u maribe namua. Yal gawlin ta anan kole muru milamba, obin sire yal sutakobe kaymin paale yal sutan tenangure, te yal sutan i kaymin paale yal sutakobe tenamua.
52 De agora em diante, numa mesma casa cinco pessoas estarão divididas: três contra duas e duas contra três.
53 Nen kobe kaymin paale wan kobe tenangure, te wan kobe kaymin paale nen kobi tenamua. Man kobe kaymin paale abin kobe tenangure, te abin kobe kaymin paale man kobi tenamua. Ain kobe kaymin paale kolin kobe tenangure, te kolin kobe kaymin paale ainbi kobi tenamua. Ibal kobe para iru milama dire, na ere ime wiwa,” dungwa.
53 “O pai ficará contra o filho e o filho contra o pai; a mãe contra a filha e a filha contra a mãe; a sogra contra a nora e a nora contra a sogra”.
54 Dire ena Yesu iru di ibal kobe tongwa, “Kuman kamin iray kawa kama sungwa kanere, ‘Nimin sinamua,’ dingire ena nimin sungwa kaninwa.
54 Então Jesus se voltou para a multidão e disse: “Quando vocês veem nuvens se formando no oeste, dizem: ‘Vai chover’. E têm razão.
55 Te bomai kamin gwi bilkaw maare kamin more erungwa kanere, ‘Are go denamua,’ dingire ena are dongwa kaninwa.
55 Quando sopra o vento sul, dizem: ‘Hoje vai fazer calor’. E assim ocorre.
56 Ka dire miriin kaale tongwa yal i milingiwe. Gariba te kamin kama milungwa kaninga main pirinba, tameran kamin kaun malia kalkan u maribe ongwa main pire pol ta sekine?
56 Hipócritas! Sabem interpretar as condições do tempo na terra e no céu, mas não sabem interpretar o tempo presente.
57 “Te main ta iru paimua dire, tameran i inin nomanin iru si pire dikine?
57 “Por que não decidem por si mesmos o que é certo?
58 Yal ka kol ere i tere awli pi ka kol pirungwa gul nangwi iwe. I awli ka kol pirungwa yal tenangure, te yal ta i awli simil nen tenangure, te simil nen i kanin sinamua. Kal iru ere na tekenama dire, i kol baan ka wai dire ka di wei so.
58 Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, procurem acertar as diferenças antes de chegar lá. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial que o lançará na prisão.
59 I pirin paangwa tobe te inanga nanga, tawle ta imo dungwa kirara te wei sinanga, ena kanin paangwa ogu i ere mena unanwa. Na kawen di i teiwa,” dire Yesu iru dungwa.
59 Eu lhe digo: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.