Filipenses 1

Golin New Testament (GVF_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Pol miligire, te Timoti na bole milere na yalsu Kirisito Yesu nil konagi yal kobe milebilga, ka minin ganin bile Pilipai ai God ibalin kobe tobilwe. Ka main kenin eringa kobe, te aa te wai konagi ere tenga kobe, para pire bile tobilwe.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Na Abe God, te Singaba Yesu Kirisito kenin wai ere i terere, te den miriin wai ye i tenama dire, na yalsu main iru pire paale ka dibilwe.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 I ibal kobe milinga, na nomanin si piriga kaun, ena morin morin maki ye God te miliwe.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Na i ibal kobe kanin pire, ana di God tega kaun, na miranan paangure di te miliwe.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Goma wen Yesu Kirisito ka main konagi na kawn kule erebinga, aa ki di na te mili ongwa ongwa, malia para aa ki di na te milinwe. Iru ere milinga, na maki ye God tere ana di yalini teiwe.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 God kal wai ere i tongure, ka main pire gi dinga yalini kawn kule iru ere i tongwa, ere mili nangwa nangwa, Kirisito Yesu eme u bawa dinangwa kaun, konagi iru kawen kirara ere wei sinamue. God kal iru ere i tenama di kawen kirara piriwe.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 I ibal kobe na miranan ale paina, ena ka iru di i teiwe. Na kanin pai milere, te “Yesu Kirisito guun kan kawen kirara dimua,” dire kere di maribe eriga, ena God kal wai main iru ere na tongure, i ibal kobe para iru ire pirere aa ki di na tenwe.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Kirisito Yesu inin miriin pire na tomia, ena na denan miranan ere i ibal kobe terala di piriwe. Kawen kirara terala di piriga, God kanemue.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 I ibal kobe kanin pire ana iru di God tobinga iwe. I denin miriin ibal tenga main, i u maa yebe nama dire, te main i kalkan kane pol sire nomanin si pire obin sinama dire, ana iru di God tobinwe.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 I main iru ere milanga, ena main wai paangwa kal i, pire bawa di kananwe. Di kananga ena Kirisito u bawa dinangwa kaun, nomanin naabile dorimil milere, te God pirin gule ere i tongwa pirin kwi ta pai i tekenangure, wigi sire wai wen milanwe.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Yesu Kirisito taran kal wai ere i tenangure, i ibal kobe kal dime di ere kabin sire wai wen milanwe. Iru milanga, ena ibal kobe kanere God kaan gale yebe ere deminin si tenamue.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Ena na enan kobe, taalime kal main obin dongwa ere na tongure, kine warega, i kaningiwe. Kal i u maribe ongwa, ka main konagi yaa ime ta sekungwi, wi yebe omue.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Ka main konagi wi yebe ongwa main iwe, Orom yal bil Sisa ogin el kwi nu milungwa ibal kobe para muru, te ibal taw para abila milungwa kobe, ibalin kobi milere, na Kirisito gawlima kobe milia, ena na kanin pai miliga ibalin kobi na kanemue.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Na kanin pai miliga, ena ka main enan kobe taw binanbile Yesu Singaba pi tegi yere, yalini yobilaan pai na tenama di pire kuril ta pirekire, God ka main kere di maribe ere ibal tomue.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Ena yal taw kobe san bale na tere, “Pol yaa ime si terabinwa,” dire ka bolebilin dungwa, Kirisito ka main kere di maribe ere ibal tomba, yal taw kobe wai pire na ibal kobe tere, ka main kere di maribe ere ibal tomue.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Wai pire na tere kere di maribe ere ibal tongwa ibal kobe mile, “God konagi ere Pol tongure, ka main kawen kirara dungwa, di maribe eramua,” dire den miriin tere, ka main kere di maribe ere ibal tomue.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Tomba yal taw kobe nomanin gogo pire, “Na guunan kanan ware biinamua,” di pire, Kirisito ka main kere di maribe ere ibal tomue. Tere iru pirungwa, “Pol kanin pai milungwa taalime i maribe ere yalini terabinwa,” dimue.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Dimba kal iru ere na tenangwa tamama. Kirisito ka main di maribe erungwa, yalin kobe den miriin wai yere, di maribe ere tenam mo, nigi de pire tere, di maribe ere tenam mo, main iru tamamia. Kirisito ka main taran kol ta ta para kere di maribe ere ibal tenangwa, na wai morin pire milalgal milalwe.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Iru milalga main iwe. I ibal kobe mile God aa ki di na tenama dire, ana di yalini tenga, te Yesu Kirisito Iban aa ki di na tenangwa, ena na kanin pai miliga ka kol wei sinangure, na ere mena urala di piriwe.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Na kal ta ere, gay gulalga kal i, ta erekirala di piriwe. Malia kal main obin dongwa ere na tomba, goma ka main di gawa diga mere, malia te eme para yobilaan bile para iru dirala di piriwe. Kwi imo milal mo, te gulal mo, Kirisito kaan gale yebe ere deminin si terala di pire, ka main kawen dungwa di gawa diralwe.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Na kwi imo milalga main iwe. Milalga Kirisito na denan miranan suna pai milangure milalwe. Te gulalga, Kirisito bole mile pairalgal pairalwe.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Iru mile pairalba, na gariba gul kwi imo milalga, God ka main konagi eralgire, milin u maribe namue. Kal main iru eralga pire, main nomanin susu si pire miliwe.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Malia na kiranan susu aa tongwa iwe. Na gule Kirisito bole mile pairalgal pairala di pire, kirara wai wen milalba,
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 i ibal kobe milinga pire, na i aa ki di i te milalga kuunin painamue.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Kuunin painama di kawen kirara pirere, gariba gul milala di piriwe. Milere i ibal kobe bole pena gale i tere, te ka main pire gi dinga aa ki di i tegire, pi nima nangure miriin paire miinin maananwe.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Kal iru ere i milinga gul pi milalga, ena Kirisito Yesu i bole pena gale milinga pirere, te na milalga para wai pire deminin si Kirisito Yesu tenanwe.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Ena ka diga i u maribe nam mo, pekenam mo, main i tamama. Kirisito, “Mile pai eringa iru iru milo,” dungwa mere pire wiina ere ware milanga, main painamue. I milinga gul na ural mo, ukural mo, main i tamama. “Ibalin kobe Yesu ka main aa te aa girin di milere, te konagi taran erala di milere, te Yesu guun kan ware biinama di pire bole yere konagi yobilaan bile ere milemua,” dire i ibal kobe pire dire, ibal ka iru di na tenama di piriwe. Na i milinga gul ural mo, ukural mo, ka iru di na tenama di piriwe.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Ka main ta pirekungwa ibal kaymin paale i tongwa, i sigagu dire kuril ta pire tekire, i yobilaan bile milo. I iru ere milanga, ena God ibalin kobe i sutaw ere tere i ibal kobe si kwi ye i tenangure, sigare kule u wai nana di pire ibalin kobi iru kanamue.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Te God kal wai ere i tongwa iwe. I pire gi di Kirisito tenana dire, iru tawle kal wai ere i ta tekungwi, pire gi di yalini tere gaynin giil pirana dire, kal wai para iru ere i tomue.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Na ka main pire gi dire, goma kura taalime main obin dongwa kine wariga kanere, te malia para iru ere miliga piringa, ena malia i ibal kobe bole ereko bole yere ka main konagi yobilaan bile ere milabilwe.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.