João 6
Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI
1 Izesú eza ámina gakó lo asú oake, Galilaia nonohuló agulizá makó Tipelia loko noi nonohuló likeko vo helega imó.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Voake kivisi vegená mukí kelémo zoka zoka ike, lu avevezaha la avevezaha igo, vegenalite ánigiake, ámegetiki viki minamó.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Lá niago, Izesú nene izegipala zuha lelémoko agokaú iteko minunimó.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Gamena nene zupa Zuta vetini avóikini asenini zeketakumú gili mina holisi alitokago,
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Izesú nene vegená mukí aitoka nanitego, ánikogoake, Piliponi nene loká otake nosánetá hikutí meina hizeko kimitune. Láa vegená alegesá amó imanete niko vo holoma itimó neve.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Loko limó nene Izesú eza netá matá oko moloko itimó nene nego, hanuva gimivagú moloko limó.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Lokago, Pilipó nene moni gó ligizani lugaloka asú igo ahuloko nosánetá meina hizeko kimitunimóza, ma vo aleminogo ive.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Loko lokago, izegipala zuha lelitokatí makó Saimon Pitani agunala Etulú áisi nene láa loko limó:
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 Imaneuka izegipa makó noimó áisi peleti ligizani lugaloka asú igo itó lagaha lositá aleneimóza, vegená mukí nianazo, ánenéatunú nana itune.
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Loko loká okago, Izesú nene lekeza vegenáma li kimikiko mikasiló mini gesá iki minino loko lo limimó. Ámina apató nene tau lamaná minamó nenazo, neneló ve 5 tausen ale alitoko nenéminiki limiki mini gesá ikago,
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Izesú nene ámina peleti aleake, Ómasi agepoka loake, alegesá iki mina vegená gona moloko kemeake, ámina oko lagahama kimimó.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Kemekago, niki niki kagatupa okago, Izesú nene izegipala zuha lo limike lumatamáa minoko latila okatize, gizaká ilo.
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Loko lokago, leza peleti ligizani lugaloka asú igo kemekuko namó nenémini lumatamáa ale nupa oko gosúveha 12 vaí okago ale mulunimó.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Lá okago, golivagi alévolé netá lá oko loló igo, vegená keza ánigiake, imane lamaná Ómasímini agepagutí gakó loaká ve napa makó mikasigú utó itive liki lina vema noitive.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Liki liake, Izesuni hizi vigiake, agulizaki venini lilí itanigi ago, ánigoko geleake, ahulokimiake ezáagó agoka makotoka itimó.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Iteko noigo, únaká molokago, izegipala zuha leza nonohuló agilikaloka lemehá.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Lemeko Kapanao numutoka atiginá oko vinogo nagamikú lapegú noituko, límugusi litihokago, Izesú velesá amigo, lezategó vunimó.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Novuko, ohuhú napa alike, nagamíma valahuká napa nozigo, vunimó.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Leza nene kilomita 5-ahe itó 6-ahe ahulokunike novuko, Izesú nene nonohuló amupiló liso liso vike lugupeló naligo, ánigokunike, lehelele vizimó.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Lehelele novizigo, Izesú nene lekelegesá legemino. Nénisima nouze.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Loko lokago, sipigú alémo molanogo nouko, áminasitó vitune loko luni apatoka nene vo anitunimó.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Akunike gó lago, vegená mukí nonohuló vola helega minamoláa keza láa liki lamó: Holugú sipi hamokó imaneló nego ánigunimó. Nenegú izegipala zuha kezáikó Izesuni ahuliake vikamó nenazo, Izesú hitoka vonoitive.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Liki kagata gululusi giliake niago, Tipelia apatokatí vegená makó nene sipi makokú itiake Guivahanímo Ómasi agepoka loake peleti kemekago namómaló imi anitemó.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Anitiake, mukí vegenalite Izesuge izegipala zuha niamago, vitagá iake, ámina sipigú itiake, Izesukumú vitagá itune liki Kapanao numutoka atiginá iki vamó.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Nonohuló imane helegaloka vitagá iki iki alími utó miliake Monó gizapa velemaka, geza nana oko ane.
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Lekeza lu avevezaha la avevezaha ugo ánigiake, nenikumú vitagá niahe. Lá oko nomive. Peleti lukumugo, niki niki lakagatupa okago vitagá niave.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Lekeza hozaváa alilo. Haha iti nosá nenemukopa, alévolé oko minoaká nosánetá nenémini hozaváa alilo. Okulumakutí lumu ve gihila neza Ómasi aménehini anosa alenou ve neza alévolé oko minoakalímini nosánetá lamaná likiminogo uve.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Loko lokago anotó aliki Ómasímo giliko lamaná itive loko nana hoza alitune.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Liki loká ikago, láa loko lo kimimó: Ómasímo hoza alitave loko loleketonoimóma nene nimisili ve nenikumú gili alévolé itave lokoma nenae.
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Loko lokago, láa liki li amemó: Alévolé suni makó ale utó okako, ánigokinake, geikumú gele guni itune. Nana hoza makó alitane.
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Avotege keza gozapá mikasi gomopalaló minamómaló nene mana nosakó niki minamóma neve. Nenémini luhuva gakó nene Okulumakutí nosá kimigo niki minamó neve liki gizinamóma neve.
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Liki likago, Izesú láa loko lo kimimó: Lamaná lo likimitoze, gililo. Mosé nene okulumakutí nosá lekememimóma neve. Améneho nene likimimó. Itó okulumakutí nosá gihila lekemeaká noive.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Nosánetá nene okulumakutí mikasigú limimó nenémo alévolé oko minoaká nene ale utó olekemeaká noive. Nenémo nene Ómasilokatí nosánetá gihila neve.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Loko lokago, Guivahani geza nosánetakumú lanimó nene gamena gamena limitanize.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Liki li amikago, Izesú láa loko lo kimimó: Alévolé oko minoakalímini nosánetá nénisi nene nouve. Makó keza nenitoka iki gímizitamó nene gaúna heleminigave. Itó nenikumú gili alévolé itamó keza nagamikumú kiviseminogo ive.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Neza nene lo lekemeaká noumóza, lekeza nene gili ahuliake, gili alévolé amave.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Mikasiuka vegená nene améneho nemeaká noi vegená keza mukí nene nenitoka anitinigave. Nenitoka anitita vegená nene ma kehelú aminogo uve.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Okulumakutí lumumó není negepagú gakó hize lé itove loko lememuve. Nimisili vémo lititoka molatitoka oko hoza alitove loko lumumóma neve.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Améneho nene nenitoka kelémo mola vegená latila ikatave loko kelémo nupa okinake gamena napaló avasavagi kelémo otekugo, otinigave. Nimisili vémini agepagutí gakó lá oko neve.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Gipala ánigi hee li miniki aikumú gili alévolé itamó keza alévolé kemetameni alikiko, gamena napaló kelémo ote asú inogo uve. Aménehini gakó nenéminoko neve.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Loko Izesú nene okulumakutí nosánetá nénisi nouve loko likumú nene Zuta vetini monó gizapa vete gili golesa iake géneka lake, Izesukumú láa liki lamó:
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Imane ve nene Zoseheni gipalama neve. Itó izolahiko amelahiko nene ánigo nouháma nenazo, neza okulumakutí lumumóma neve loko nanamú loaká noive.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Liki likago, Izesú láa loko lo kimike limó: Lekeza gilikiko golesa amino.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Ve makó nene kezáini kigikatunú giliiki nenitoka iki gímizeminigave. Améneho nimisilimó eza kelémoko okiko, iki anitinigave. Lá okiko, neza nene vegená nenémináa gamena napaló kelémo otinogo uve.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Ómasímini agepagutí gakó liaká a vete gakó láa liki luhuva gizinamóma neve:
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Ve makolímohe makolímohe aménehini ánigosá amimóma neve. Ómasilokatí lumumó nénisi hamokó nounazo, nezagó ánigonouve.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Nenikumú gili alévolé ina vegená kéisi nene alévolé kemetameni mota alikave.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Alévolé oko minoakalímini nosá nénisi nene nouve.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Avotike keza mikasi gomopalaló mana nosakó niliki nivake alika helemó.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Itó okulumakutí nosá nokoko helemoakalímini imane nenitoka nene neve.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Alévolé nosá okulumakutí limimó nene nénisi nene nouve. Nenemú makó keza nenitokatí nosánetá natamó nene, alévolé iki mini lúaló miliki viki minanigave. Mémelánémo nene nosánetá loló onoive. Numutó namató vegená lekeza alévolé lekemetamenigi minatave loko likiminogo uve.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Loko lokago, Zuta ve keza pelevesava zeke áisi nana okoko mémeláa limiko natunikumú live.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Liki likago, Izesú ezáa zohota zaló hilitimó nenémini gihila ali lá itakumú anoza gakó láa loko lo kimimó: Neza lamaná lo nolukumuve. Lekeza okulumakutí lumu ve gihila není mémelagi golanigi namitamó nene, alévolé lekemetameni aleminigave.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Makó keza není mémelagi golanigi natamó nene, alévolé kemetameni mota alikago gamena napaló kelémo otinogo uve.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Není mémela nenémo nosá gihila neve. Itó není golani nenémo nagamí gihila neve.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Není mémelagi golanigi ninamó nenete neniki ali akisikave. Neza ámina oko keí ale akisekuve.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Améneho alévolé vémo nimiselekago, lemekumole loko aí gelegele nominuve. Ámina iki není mémeláne nata vegenalite není gelegele minanigave.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Okulumakutí limi nosalímini mogonáa lá oko neve. Avotike gozapá namómáminoko nomive. Kéisi mana nosánetakó niliki vake alika helemóma neve. Itó není nosá imane natamó nenete mini lúaló miliki alévolé kemetamenigi minanigave.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Loko Izesú eza Kapanao numutoka minake monó numukú itike, ámina monó nene lo kimi gakó neve.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Lá okago, aí vegenala zuha keikutí mukilite ámina gakó nene giliake, kezáitoka nene gakó imane gelehá nene gena okanazo, nene éaho gele hee loko amegesa molative. Liki goseleka likago,
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Izesú nene agikatunú geleake, láa loko limó: Gakó nene gilikago golesa okahe.
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Okulumakutí lumu ve gihila neza goí oko minu apató atiginá oko noitugo, lekeza ánigatamó nene, nana itamó neve.
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Lugupémini mémela nenémo alévolé lemetameni ale utó oakaláa nomive. Alévolé lemetameni loló oaká nene Sikalahulímini hoza neve. Itó gakó lo nolukumumó nenémo alévolé lekemetameni ale utó oaká gakó neve.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Láa loko lo lukumumóza, lekelikutí lugáa nenete gili alévolé amave, loko limó. Izesú nene monola gili ahulata vegenala nene hozava apí i zupa mota geleneimó neve. Itó amimika liti ve ámina oko geleneimóma neve.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Nenemú ámina gakó lo kemeake, miní ameko láa loko lo kimimó: Neza nenemú láa loko lo nolukumuze, gililo: Makolímo améneho alémo vávani amiko nenitoka omo aniteakaláa nomive.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Loko lokago, ámina zupa nene vegenala zuha mukilite ezagi minanigi goselé kepelekago, kemegesa amiake vikago,
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Izesú nene izegipala zuha 12-ama loká oletake lekezagi ámina iki ahulinimiiki vitune liki nilahe.
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Loko lokago, Saimon Pitá láa loko lo amimó: Guivahani geza ahulogimikinake éahitoka vitune. Geza hamokó alévolé oko minoaká gakó loaká noane.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Leza nene geikumú mota gele alévolé onoune. Geza Ómasilokatí apazá keké vizeko noani ve noane loko gelenoune.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Loko lokago, Izesú láa loko lo kimimó: Neza izegipa 12-a lekelémo etó okumóza, lekelitokatí makó nenémo Satatoka mino molokave.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Loko limó nene Kaliotó numutotí Saimoni gipala Zutá eza Izesuni vegenala zuha 12 lelikutí vémo minoko amimika litikumú limó neve.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.