João 1

Monoq Gotola Gosohaq (GAH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Netá matá apí oko utó i gamena nene, Ómasímini agepagú gakotó mina vémo nene hanuva minake, mino-loko iteko minamó. Lá noike, Ómasímini amatoka minamó. Itó agepagú gakotó mina ve nenémo Ómasi minamó.
1 Tafaram matara’e ana veya Tur i wan ma, naatu Tur i God hairi hima, naatu Tur i God taiyuwin.
2 Áisi nene apí oko Ómasiloka minamó.
2 Tur i God hairi wan hima’abo tafaram matar.
3 Minoake nene, netá mukí ale utó o asú imó. Netá hámakoláa áisi minamigo utó osá amimó neve.
3 Tur wanawananamaim God sawar etei’imak sinafen himatar; iti sawar himamatar i etei tur wanawananamaim himatar men ta asir matar kwaneyanamih.
4 Eza nene alévolé oko minoakalímini amelaho loló oko minake, alévolé oko minoaká nenémo vegená hize hanatoketamó.
4 Tur i yawas an anababatun, naatu iti yawas i sabuw isah marakaw bai na.
5 Lapaná nenémo límugusigú hize hanatokago, límugusi nenémo lapaná nene apele helemimó.
5 Iti marakaw guguminamaim kusisiar, naatu gugumin men karam boro marakaw na’asabun.
6 Ómasímo ve makó alémo etó oake, amiselekago, voko utó imó, agulizá Zoní.
6 God ana kob abarayan wabin John iyafar na tit;
7 Áisi nene vegená mukí keza aí gakó giliiki gili alévolé itave loko lapaná nenémini gakoláa lo utó oko minamó.
7 marakaw isan sif ruboun eorereb sabuw hinowar, naatu sabuw iyab tur hinonowar hitumatum.
8 Lá imóza, Zoní ezáa nene lapaná amelaho minamive. Eza hanuva lapaná amelahini gakoláagó lo utó oaká imó.
8 I taiyuwin i men marakaw; i marakaw akisin ana sif narubonamih na.
9 Lapaná amelaho eza numutó namató vegená hize sata okimiaká noi vémo gamena nene zupa mikasigú utó oake minamó.
9 Iti marakaw i turobe, marakaw anababatun, tafaramaim na sabuw tafahimaim ekukusisiar.
10 Áisi nene mikasigú utó oakaláa nene utó imóza, mikasigú netá mukí nene áisi ale utó imó. Ale utó oake mino-loko novike lemeko mikasigú utó okago, mikasigú vegená keza aí ánigi hee hee lamamó.
10 Tur i na tafaram eo mamatar wanawananamaim ma, baise tafaram i men inanimih.
11 Lá ikago, ezáa ale utó i apakú utó imóza, vegenala zuhate lelikutí noize liake alími kamatoka amamó.
11 I na ana tafaram tit, baise taiyuwin ana sabuw i men hibaimih.
12 Kigikagú aí ali gúemoláa nene Ómasímini izegipala zuha lilí itave loko gapo veleketamó nene aikumú gili alévolé ina vegená nenémini itave loko gele kemeaká noive.
12 Baise sabuw afa hibai naatu wabinamaim hitumitum, naatu baibasit itih i hina God natunatun himatar.
13 Keza nene izóike getakutí Ómasímini vegenala lilí iki gosohá utó amave, itó lugupegú golanímini gapogú viki gosohá utó isá amave. Ómasilokatí gosohá utó iaká niave.
13 God natunatun himamatar i men orot anarara, o men orot babin aawan hairi hi’in kek tetutufu na’atube’emih, baise i God akisin anakokok sinaf i natunatun himatar.
14 Ómasímini agepagú gakotó mina ve nenémo vegená loló oake, vogalategú minoko aleko ike, nasahilí asapulagi gakó gihilagi ale-loko limigo, ániguhá. Aí okulumakú lapaná ánigunimó nene, amelahini gipala hamokó minake amelahini lapanala lelepizigo ánigunimóma neve.
14 Tur i na orot matar, naatu wanawanatamaim ma, ana marakaw bonamanamarin i taitin, iti marakaw bonamanamarin i God Natun ta’imonamo ebitin. Iti tur wanawanan i turobe naatu manaw kabeber awan karatan.
15 Aí mogonáa nene Zoní gakó napagutí láa loko lo utó imó: Nénisi ámina vemú goí oko nene neza utó amugo emane amunalotí mino-loko iteko mina ve nenazo, ámina ve alika nemegesaló noamó áisi nene není nivilegeko noave loko lo lukumumóma neve.
15 John iti orot isan fanan sib binan eo,” Iti orot ayu isan ao’oban iti enan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘I ayu ufu enan i ana fair ra’at ayu natabiru, anayabin i wan ma’abo ayu atufuw.’”
16 Áisi nene vegená mukitoka netá mukí asapulagi nasahilí olimikago, hagitana alekogó minoaká noune.
16 I wanawanan manaw kabeber karsuwei it etei ebigegewasinit, ana baigegewasin tafan baban ebitit.
17 Ómasímo lokago, Mosé eza lo hukoko li gakokó luhuva gizo limimóza, Izesu Kilistó áisi aleko iteko nasahilí nene hagitana oletake gakó gihiláa lehizeletamóma neve.
17 Anayabin God ana ofafar i Moses itin, baise manaw kabeber naatu turobe i Jesu Keriso’one na.
18 Ómasi nene ve makolímohe makolímohe ánigonamive. Gipala hamokó ezáa nene Ómasi noive. Eza amelahini amatoka minake, amelahini mogonáa aleloko limike lo utó oko lo lemekave.
18 Men yait ta God itin. baise God Natun ta’imon Tamah wanawananamaim ema’am akisinamo God bai na bebeyanamaim tasusu’ub.
19 Zelusale numutokatí Zuta vegenalitini monó gizapa vete guguni giziaká vegi monó zavusavegú gelekelé ve makoki kimisilikago, Zonitoka vi anitiake, géisi éaga noane, gologí oletative loko lo mololeta vema noape liki loká imikago,
19 Jew hai ukwarih Jerusalem hima’am firis afa naatu hai baibaisayah afa hiyafarih hin John hibatiy? “O i yait?”
20 ezáa mogona egamega amike lo kimike lo utó ike neza gologí oleketative loko lo mololeketa vema minamuve.
20 I men baifuwenamaim iyafutih, baise i mutufor bebeyanamaim eorereb, “Ayu i men Keriso.”
21 Loko lokago, keza miní ameke goha loká itake itó géisi éagama noane. Gologí olimiaká vema velesá anitemiko okulumakutí goha ative liki lina ve Ilaizagama noape. Liki likago, eza nene Ilaizá noamuve lokago, géisi nene Ómasímini agepagutí gakó loaká ve makó Mosekitana noi ve ageva oko nominuhá vema noape. Liki likago, eza óve lokago,
21 Naatu hibatiy, “Bo o i yait? Om Elizah?” John eo, “Ayu men Elizah.” Ai o dinab orot?” John iya’afutih eo, “Ayu men dinab orot.”
22 láa lokoma geza éahoma noane. Geitoka limisilikago uhá vegenáma voko nanave loko lo kimitune. Gezakamú nanave loko nolane.
22 Ibanak hibatiy maiye hio, “O i yait? Ku’o anowar saise anamatabir anan iyab hiyafari anan hai tur ana’owen. O taiyuw isa boro inakubuna ananowar.”
23 Liki likago, Zoní láa loko lo kimimó: Ómasímini agepagutí gakó loaká ve Isaiá luhuva makó láa loko gizamóma neve:
23 John iya’afutih dinab orot Isaiah Buk Atamaninamaim kirum inu’in imaim eo, “Ayu i orot ta fanan araramaim eafa’af. Ef kwanarumutufur Regah ana remor isan!”
24 Loko lokago, Palisaio monó vete kimisilikago Zonitoka viki anite ve nenete
24 Kob nayah Pharisee hiyafarih hina,
25 áminamú goha loká itake lamó: Geza gologí oletative loko lo mololeta vema minamane, itó Ilaizaga minamane, itó Ómasímini agepagutí gakó loaká ve ageva nominuhá vema minamanimó nenazo, nanamú vegená nene monó nagamí holokimiaká noane.
25 John hibatiy, “Bo o men Keriso, o Elizah o dinab orot na’at, aisim sabuw bapataito kubitih?”
26 Liki likago, Zoní láa loko lo kimimó: Neza vegená nagamikó holokimiaká noumóza, holutikú ve makó utó oake noimó nene lekeza ánigi guni isá amave.
26 John hai tur eowen eo, “Ayu harewamaim sabuw bapataito abitih, Baise kwa wanawanamaim orot ta ebatabat kwa men kwaso’ob.
27 Áisi nene némegetoko ova ova noive. Ámina veloka akohemunazo, aí gelekelé otoko hoza lagasó aletatomoki akohemuve.
27 I Ayu ufu’umaim enan, an ana baibaiyon murab men gewasu boro anarufamen.”
28 Loko li netá nene Petania apatoka Zota nagamí vola helegaloka Zoní monó nagamí holokimiaká noitó utó imó.
28 Iti sawar etei i Bethany himatar harew Jordan sisibin veya yeninane, John sabuw bapataito bitihimaim.
29 Akiake gó lago, Izesú nene Zoní noitoka anitekago, hotó otigí oko volane noago ánigoake, láa loko vegenáma lo kimimó: Ánigalo. Volane áisi nene Ómasímini guguni gizoakalímini sipsip iza akaleva gihila nene numutó namató vegenalitini lihimaváini aí amupiló itekago agohí geaká noive.
29 Mar to John nuw Jesu nan itin eo, “Kwanuw God Ana Lamb tafaram ana kakafin bosairenayan enan kwa’itin!”
30 Neza aikumú nene neza utó amugo emane amunalotí mino-loko iteko mina ve nenazo, ámina ve alika nemegesaló noamó áisi nene není nivilegeko noive loko lo lukumumóma neve.
30 Iti orot isan ao’orereb anamaramaim iti na’atube ao, ‘Orot ayu ufu’umaim enan i ana fair ra’at kwanekwan, anayabin i wan ma’abo ayu a tufuw.’
31 Neza nene gozapá aí nene ánigo hee hee lamumóza, lekeza Isilae vegenalita ámina vémini gakola lo lukumugo gilitave loko aniteuke monó nagamí apí oko hololeketumóma neve.
31 Ayu taiyuwu auman iti orot men asu’ub, baise anayabin nati isan ayu harewamaim sabuw bapataito abitih imaim Israel sabuw isah tirerereb hitaso’ob’.
32 Loko Zoní nene loake, goha láa loko avetó ike lo kimimó: Neza Sikalahulímo okulumakutí nama luhusigitana oko lemeko ámina vémini amupiló aleneigo ánigumóma neve.
32 Naatu John iti tur eorereb. “Ayu Anunin mamu imag na’atube marane ra’iy naatu i tafanamaim mamara’at aitin.
33 Neza gozapá aí nene ánigo hee hee lamumóza, monó nagamí hololikimiaká hozaló nimisili vémo Sikalahú limike amupiló aleneiko ánigatani ve áisi nene vegená nene není Sikalahú holoketanogo ive loko lo nimimóma neve.
33 Ayu iti orot i boro men ataso’ob, baise God iyunu ana harewamaim sabuw bapataito abitih i au tur eowen, ‘Orot yait Anunin nara’iy tafanamaim namara’at ina’i’itin, i boro Anun Kakafiyinamaim bapataito nitih.’”
34 Loko litoka lemeko noigo ánigumole loko mogonamú nene áisi nene Ómasímini gipala noive, loko limó.
34 John eo, “Ayu aitinika naatu ao’orereb iti i God Natun.”
35 Akiake gó lago, Zoní ave itó izegipala zuhagutí ve lositá ámina mikasiló minamó.
35 Ana martot John iban maiye ana bai’ufununayah orot rou’ab bairi hina efan ta’imonamaim hibatabat.
36 Niago, Izesú nene apá makotoka novigo, ánigoake, izegipala losima nene láa loko lo kimimó: Ómasímini sipsip iza akaleva ánigalizo.
36 Naatu Jesu na natabirih inan i’itin anamaramaim, John eo, “God ana Lamb enan kwa’itin!”
37 Loko lokago, keza nene gakó gilikasike, Izesuni ámegetiki vasimó.
37 Anamaramaim bai’ufununayah orot rou’ab iti hinonowar, i hairi Jesu hi’ufunun.
38 Vikasigo, Izesú nene viligoko ánigoake, lekeza nanamú niasive loko lokago, kezáini gakokutí Lavi velemaka, lelí gakokutí nene monó gizapa velemaka, geza hí numukú minoaká noane.
38 Jesu nunutabir, orot rou’ab hibi’ufunun itih naatu ibatiyih, “Kwa abistan kwakokok?”
39 Liki likasigo, iki ánigalizo loko lokago, keza ámegetiki vasike, numunáa ánigasike, ho ale zohota okago, áminaloka makó mini milasimó.
39 I iya’afutih eo, “Kwanatan, kwa taiyuw efan kwa’itin.”
40 Zonini gakó gilikasike Izesuni ámegetasi vegutí nene makó agulizá Etulú, eza Saimon Pitani agunala.
40 John abistan eo’o orot rou’ab hinowar Jesu hibi’ufunun orot ta i Andrew, Simon Peter tain
41 Áisi nene litá oko uvolahini Saimoni ánigoake, láa loko lo amimó: Leza Mesiani mota ánigokune. (Mesiá nene Zuta vetini gakokutí, itó Kilistó nene Kiliki gakokutí, ámina agulizalímini mogonáa nene gologí oletative loko lo mololeta ve loko neve.)
41 Andrew Jesu bihamiy ufunamaim wantoro’ot i tuwah Simon nuwih, naatu tita’ur ana tur eowen, “Ayu i Roubininenayan atita’ur, nati i Keriso.”
42 Loko loake, Izesutoka alémoko vokago, Izesú nene ánigoake, láa loko lo amimó: Geza Saimoga Zonini gipalamaka, geí gugulizá Sipasí ave loko nomuluve. (Sipasí nene Zuta vetini gakokutí, itó Kiliki gakokutí nene Pitá, agulizalímini mogonáa nene geha sepepizámo.)
42 Naatu Andrew tuwah Simon nawiy in Jesu biyan tit.
43 Akiake gó lago, Izesú nene Galilaia mikasiuka vitove loko agata geleake, Piliponi ánigoake, geza némegetozo.
43 Ana marto, Jesu au Galilee namih bobogaigiwas, Philip tita’ur naatu iu, “Kuna kwi’ufnunu tan.”
44 Loko limó nene, Pilipó ave Etulú ave Pitá ave nene Petesaita apatokatikó minamó.
44 Philip ana tafaram i Betsaida, Andrew tuwah Peter bairi hai bar merar ta’imon.
45 Itó Pilipó nene Natanaeni ánigoake láa loko lo amimó: Mosé lo hukoko li gakoki itó Ómasímini agepagutí gakó liaká a vete la gakoki luhuva giza vema mota ánigokune. Nasalete apatokatí Zoseheni gipala Izesunima.
45 Philip na Nathanael tita’ur naatu iu, “Iti orot isan Moses Buka Atamaninamaim eo kikirum naatu dinab oro’orot auman hikikirum i boun atita’ur, iti orot tamah i Joseph ana bar ana merar i Nazareth.”
46 Loko lokago, Natanaé nene Nasalete apatokatí nana netá lamaná makó utó itive. Loko lokago, Pilipó nene láa lokoma oko ánigozo,
46 “Nazareth! Sawar gewasin ta boro imaim namatar?” Nathanael ibat.
47 loko lokago, Natanaé nene Izesutoka vo anitekago, ánigoake, Ánigalo. Imane ve Isilae ve gihiláa nenazo, agikagú soza gakó minami ve noive.
47 Anamaramaim Jesu nuw Nathanael nan itin, isan eo, “I turobe Israel mowan, i orot ana yawas gewasin men baifufuwenayan.”
48 Loko lokago, Natanaé loká otake geza hitóma nougo ániganimó neve. Loko lokago, Izesú nene Pilipó velesá gelémoko amigo, nimuza za mogonaló noako ánigumóma neve.
48 Nathanael ibatiy, “O mi’itube ayu isu’ubu?”
49 Loko lokago, Natanaé láa loko limó: Monó gizapa venemaka, geza lamaná Ómasímini gipala noane. Isilae ve lelí gugulizaki ve noane.
49 Imaibo Nathanael eorereb eo, “Rabbi, Bai’obaiyenayan o i God Natun! o i Israel hai Aiwob.”
50 Loko lokago, Izesú láa loko limó: Nimuza za mogonaló noako ánigumóma neve loko lo gumutó gelekanike nenikumú gele alévolé onoape. Gelezo. Oko moloko umó imane nene avevezahaváa neve. Netá gihila gohaláa nene alika ánigoko gilinogo ane.
50 Jesu eo, “O i tumatum anayabin ayu a tur aowen o i ai fig an ima’am ait. O boro sawar gagamihika ina’itan men iti i’i’itin na’atube.”
51 Loko loake, miní ameko láa loko limó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Lekeza okulumá koló okiko, Ómasímini ageló keza okulumakutí lumu ve gihila nenitoka tigá limigá niko ániganigave, loko limó.
51 Tur tafan ya’abar maiye eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa boro mar ana etawan nabotawiy, naatu God ana tounamatar Orot Natun biyanamaim hinayen hinarara’iy kwana’itih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.