Mateus 23

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu analola ku bigirizibwa baage, naꞌbandi bandu bingi, anababwira kwokuno:
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 «Abigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo, bo babiisirwi hiꞌgulu lyoꞌkukizi sobanulira abandu Imaaja za Musa.
2 Ele disse:
3 Ku yukwo, ngiisi byo bagakizi mùbwira, mukizi bisimbaha! Halikago, ngiisi byo bali mu gira, mutakolwe mbu mukizi biyigira kwoꞌmugani! Si byo bagweti bagaadeta, bitali byo bali mu gira.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Bali mu lulungira abandu imiteekerwa mizito, banababetuze yo. Si boonyene, batagweti bagagihisa kiri na kwoꞌmunwe!
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 «Ngiisi byo bagweti bagaagira, biri mu ba naaho hiꞌgulu lyoꞌkuyiyeneneka. Ikyanya bali mu yambala utujumba twoꞌkubiika mwaꞌMandiko Meeru, bali mu tuyajabula. Neꞌmirembeezo yeꞌmirondo yabo nayo, bali mu gijolobola.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 «Ku siku ngulu, basiimiri bweneene ukukizi yigangaaza ku bitumbi byeꞌmbere. Banagweti bagakizi biyigangaaza kwo, na mu nyumba zaabo zeꞌmihumaanano.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Banasiimiri bweneene ukulamusibwa noꞌlushaagwa mu tuguliro. Niꞌziina lyo bali mu siima ukulamusibwa mwo “E mwigiriza!”
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 «Haliko mwehe, mutayemeere kwo mukizi lamusibwa “Musingo, e Mwigiriza!” Si muhiitagi Mwigiriza muguma naaho. Na mweshi, muli mwe baguma.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Hatanagire mundu hano mu kihugo, ye mugakizi lamusa “Musingo, e daata!” Si muhiiti Yisho muguma naaho, ulya wa mwiꞌgulu.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Mutanayemeere kwo mukizi lamusibwa “Musingo, e Nahamwitu!” Si muhiiti Nahano muguma naaho, ye Masiya.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 «Umundu, iri angaba ali mukulu mu kati kiinyu, akizi yigira abe mukozi winyu.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Mukuba, umundu, iri angayikuza, agabiikwa haashi. Haliko, iri angayibiika haashi, lyoki lyo agakuzibwa.
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 «Yayewe imwinyu, mwe bigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo! Si mulyagagi balyalya! Umulyango gwoꞌkuyingira mu bwami bwa mwiꞌgulu, mugweti mugaguyigalira abandu! Mwenyene, mutali mu buyingira mwo. Neꞌkyanya abandi bagweti bagaagira mbu bayingire mwo, muli mu bahangirira.
13 — Ai de vocês,
14 «Yayewe imwinyu, mwe bigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo! Si mulyagagi balyalya! Mugweti mugakizi nyaga inyumba za banamufwiri. Na ha nyuma munakizi huuna Rurema ulundatwika, mu kuyiyeneneka. Ku yukwo, mwe mugahanirizibwa ingingwe.]
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 «Yayewe imwinyu, mwe bigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo! Si mulyagagi balyalya! Mugweti mugakizi kundagula mu bihugo byeꞌmahanga, kiri na mu nyaaja, halinde lyo mulonga umundu muguma úgayemeera ibanga liinyu. Neꞌkyanya muli mu ba keera mwamúlonga, muli mu múgira akwanane ubugira kabiri kiinyu ukulashwa mu muliro gweꞌmyaka neꞌmyakuula!
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 «Yayewe imwinyu! Si mulyagagi birongoozi íbihumiri! Muli mu deta, ti: “Umundu, iri angabiika indahiro ku nyumba ya Rurema, iyo ndahiro, iri ndaayo! Haliko, iri angagibiika ku nooro ígiri kwo, lyoki iri akwiriiri ukugira byo akalagaania.”
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Nanga, maashi! Si muli bahwija, munahumiri! Aaho! Biki íbikuliiri ibyabo? Keꞌyo nooro íri ku nyumba ya Rurema, kandi iri inyumba yonyene? Si irya nyumba, ye tumiri iyo nooro ikola ndaluule!
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 «Munali mu deta, ti: “Iri umundu angabiika indahiro ku katanda koꞌkutangira kwiꞌtuulo, iyo iri ndaayo! Haliko, iri angagibiika kwiꞌtuulo lyonyene, lyoki akwiriiri ukugira byo akalagaania.”
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Si mulyagagi imbumi! Aaho! Biki íbikuliiri ibyabo? Ka lirya ituulo, kandi iri akatanda ko liri kwo? Si yako katanda ko katumiri yiryo ituulo likola litaluule!
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Ku yukwo, ikyanya umundu ali mu biika indahiro ku katanda koꞌkutangira kwiꞌtuulo, iri keera agibiika na ku byoshi íbikali kwo.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 «Kwo na kwokwo, ikyanya umundu ali mu biika indahiro ku nyumba ya Rurema, iri keera agibiika na ku Rurema yenyene, bwo atuuziri mwo.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Neꞌkyanya umundu ali mu gibiika kwiꞌgulu, iri keera agibiika na ku kitumbi kya Rurema, kiri na ku Rurema yenyene, bwo akibwatiiri kwo.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 «Yayewe imwinyu, mwe bigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo! Si muli balyalya! Mugweti mugatangira Rurema ihihande higuma hiꞌkumi hyoꞌtulungo, munajandagire íbiri naꞌkamaro mu Maaja, ngoꞌkukizi gira íbikwaniini imbere lyage, noꞌkukizi kejererana, noꞌkukizi ba bemeera. Yibyo, byo mushubi kwiriiri ukukizi gira, buzira kuleka ukumútangira na ku yutwo tuniini.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 E birongoozi íbihumiri! Si muli mu shongoola ihituuku mu magoloovi, munagweti mugaganywera mweꞌngamiya!
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 «Yayewe imwinyu, mwe bigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo! Si mulyagagi balyalya! Mugweti mugakizi shukiiriza inyuma lyoꞌrusoozo, neꞌnyuma lyeꞌsahaani. Haliko munda liinyu, muyijwiri byo mugweti muganyaga hiꞌgulu lyaꞌmahuku giinyu.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 E Bafarisaayo! Si muhumiri! Mutee yeruusa munda lyoꞌrusoozo, lyeꞌmugongo nayo iba nyeeru!
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 «Yayewe imwinyu, mwe bigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo! Si mulyagagi balyalya! Muli nga shinda íziri njiige kwoꞌluhemba. Imbuga, zibuyahiri. Si munda lyazo, muyijwiri imigongolo, na íbigweti bigahooka!
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 «Kwokwo, kwo biri mu ba neꞌmwinyu. Mu masu gaꞌbandu, muli mu boneka nga mukwaniini imbere lya Rurema. Haliko, munda liinyu, muyijwiri ubulyalya, na ngiisi gandi mabi.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 «Yayewe imwinyu, mwe bigiriza beꞌmaaja naꞌBafarisaayo! Si mulyagagi balyalya! Mugweti mugakizi yubaka ishinda zaꞌbaleevi, neꞌzaꞌbandi bandu ábâli kwaniini imbere lya Rurema, munali mu zilimbiisa.
29 — Ai de vocês,
30 Munali mu deta, ti: “Bashokuluza biitu, ikyanya bâli kizi yona imiko yaꞌbaleevi, nga twâli kola ho, tutâli riiri tugabayibiika kwo!”
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 Si mu kudeta kwokwo, keera mwayiyerekana kwo muli baana ba ábâli kizi yita abaleevi!
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Kwokwo, yibyo byo bashokuluza biinyu bakatondeera, mugenderere ukubimaliiriza!
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 «Si mulyagagi mijoka, baana beꞌbihoma! Kutagi kwo mugafuuka, halinde mutalashwe i nakwere?
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Mumenye bwija kwo ngamùtumira abaleevi, naꞌbitegeereza, naꞌbigiriza. Baguma baabo, mugabahimbulira mu nyumba ziinyu zeꞌmihumaanano. Munabe mugweti mugabalandiriza mu ngiisi kaaya. Naꞌbandi, munabayite mu kubabambira ku bibambo.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 «Abandu bingi, kundu bakayitirwa imbalanga, umuko gwabo, mwe mugagubuuzibwa. Ee! Mugagubuuzibwa, kutondeerera ku gwa Habeeri, ulya úwâli kwaniini imbere lya Rurema, halinde ukuhisa ku gwa Zakariya mugala Barakiya, ulya mukayitira ha kati keꞌnyumba ya Rurema, naꞌkatanda koꞌkutangira kwaꞌmatuulo.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Namùbwira ukuli, kwo yibyo byoshi, abandu ba kino kibusi, bo bagabuuzibwa hiꞌgulu lyabyo!»
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 «E Yerusaleemu, e Yerusaleemu! Si we gweti ugayita abaleevi! Ee ma! Ngiisi ábali mu tumwa imwawe, uli mu balasha amabuye. Nâli loziizi ukukuumania abandu baawe, nga kweꞌngoko iri mu vumbeera ibyanagoko byayo. Haliko mutanalooza!
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Aahago! Mumenye bwija, kweꞌnyumba yinyu, ikola igaasigwa mushaka!
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Namùbwiraga, kwo mutagaki shubi mbona, mútazi deta: “Ulya úwayija kwiꞌziina lya Nahano, agashaanirwe!”»
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.