Lucas 7
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH
1 Galya migirizo gooshi, ikyanya Yesu akayusa ukubabwira go, anagenda mu kaaya keꞌKaperinahumu.
1 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas ao povo, foi para a cidade de Cafarnaum.
2 Na mwomwo, mwâli riiri mukulu muguma waꞌbasirikaani, úwâli hiiti umukozi muguma mukundwa! Si uyo mukozi, âli lwaziri bweneene, anâli kola bu fwa.
2 Havia ali um oficial romano que tinha um empregado a quem estimava muito. O empregado estava gravemente doente, quase morto.
3 Uyo mukulu, iri akayuvwa imyazi hiꞌgulu lya Yesu, anatuma abashaaja baguma baꞌBayahudi, gira bagendi múbwira kwo ayiji múkiriza umukozi.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, enviou alguns líderes judeus para pedirem a ele que viesse curar o seu empregado.
4 Neꞌri bakahikaga áhali Yesu, banamúyinginga, ti: «E maashi! Uyo mundu, yiri igambo lyo atutuma, ukwaniini umúgirire lyo!
4 Eles foram falar com Jesus e lhe pediram com insistência: — Esse homem merece, de fato, a sua ajuda,
5 Akuuziri umulala gwitu bweneene, anali ye katuyubakira inyumba yitu yeꞌmihumaanano.»
5 pois estima muito o nosso povo e até construiu uma sinagoga para nós.
6 Iri Yesu akayuvwa kwokwo, banagendanwa. Neꞌri bakayegeera ha mwoꞌlya mukulu, anatuma abiira baage, kwo bagendi bwira Yesu kwokuno: «E Nahano, we kongwa! Utayisuuze! Bitakwaniini kwo uyingire mu nyumba yani.
6 Então Jesus foi com eles. Porém, quando já estava perto da casa, o oficial romano mandou alguns amigos dizerem a Jesus: — Senhor, não se incomode, pois eu não mereço que entre na minha casa.
7 Kyo kyatuma nabona kwo ndakwaniini ukuyija imunda uli. Udetage igambo naaho, umukozi wani agaakira!
7 E acho também que não mereço a honra de falar pessoalmente com o senhor. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
8 «Mukuba, naani, ndi mwiꞌdako lyaꞌbakulu. Na mbiiti abasirikaani ábali mwiꞌdako lyani. Ndi mu bwira muguma: “Genda!”, anayami genda. Na mbwire ugundi: “Yija!”, naye anayami yija. Noꞌmuja wani, ngiisi kwo ndi mu múbwira, kwo anali mu gira.»
8 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
9 Iri Yesu akayuvwa kwokwo, anasoomerwa bweneene! Anakebaanuka, anabwira balya booshi kwokuno: «Namùbwiraga, kwo mu Bahisiraheeri booshi, ndazindi bona umundu úbiisiri Rurema kwoꞌbwemeere ngoꞌyu!»
9 Jesus ficou muito admirado quando ouviu isso. Então virou-se e disse para a multidão que o seguia:
10 Balya bandu ábakatumwa noꞌyo mukulu, banagalukira imwage, banagwana umukozi keera akira.
10 Aí os amigos do oficial voltaram para a casa dele e encontraram o empregado curado.
11 Mu zeezo siku, Yesu naꞌbigirizibwa baage, anagenda mu kaaya keꞌNahini, âli kulikiirwi naꞌbandu bingi.
11 Pouco tempo depois Jesus foi para uma cidade chamada Naim. Os seus discípulos e uma grande multidão foram com ele.
12 Neꞌri akayegereraga irembo lyaꞌkaaya, anagwanana neꞌkigugu kyaꞌbandu kiri mu hulukana ikirunda kyoꞌmwana mutabana. Uyo mwana, âli riiri kininga. Na nyina, âli riiri namufwiri.
12 Quando ele estava chegando perto do portão da cidade, ia saindo um enterro. O defunto era filho único de uma viúva, e muita gente da cidade ia com ela.
13 Uyo namufwiri, ikyanya Nahano akamúbona, anamúyuvwirwa indengeerwa, anamúbwira: «E maawe, ulekage ukulira!»
13 Quando o Senhor a viu, ficou com muita pena dela e disse:
14 Haaho, anayegeera kirya kipoyo kyo bâli betwiri kweꞌkirunda. Abandu ábâli kibetwiri, banayimanga. Kirya kipoyo, Yesu anakihuma kwo, anadeta kwokuno: «E mutabana, nakubwira, uvyuke!»
14 Então ele chegou mais perto e tocou no caixão. E os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Ulya mutabana, kundu atákoli fwiri, haliko anayami vyuka, anatondeera ukushubi deta. Yesu anamúsikiiriza nyina.
15 O moço sentou-se no caixão e começou a falar, e Jesus o entregou à mãe.
16 Balya bandu booshi, mbu babonage kwokwo, banasoomerwa ngana! Banatondeera ukuyivuga Rurema, ti: «Umuleevi mukulu, ahulukira mu kati kiitu!» Banashubi deta: «Emwe! Rurema, ayiji tabaala abandu baage!»
16 Todos ficaram com muito medo e louvavam a Deus, dizendo: — Que grande
17 Umwazi gwoꞌkuholoololwa kwoꞌyo mwana, gwanalumbuuka mu Buyahudi, kiri na mu gandi mahanga kwakundi.
17 Essas notícias a respeito de Jesus se espalharam por todo o país e pelas regiões vizinhas.
18 Yibyo byoshi byo Yesu âli kizi gira, abigirizibwa ba Yohana banayiji múmenyeesa byo. Kyanatuma agahamagala babiri baabo,
18 Os discípulos de João Batista contaram tudo isso a ele. Aí João chamou dois deles
19 anabatuma kwo bagendi buuza Nahano, ti: «Ka we yolya Masiya úwâli úgayija, kandi iri tulindirire gundi?»
19 e os enviou ao Senhor Jesus para perguntarem: “O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?”
20 Yabo bombi, iri bakahika áhali Yesu, banamúbwira: «Yohana woꞌkubatiiza atutuma imwawe, tukubuuze, ti: “Ka we yolya Masiya úgayija, kandi iri tulindirire gundi?”»
20 Então eles foram até o lugar onde Jesus estava e disseram: — João Batista nos mandou perguntar o seguinte: o senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
21 Ku kyekyo kyanya, Yesu âli gweti agaakiza abalwazi bingi, anakizi kiza kiri na ábâli bambwirwi neꞌbisigo. Anâli gweti agahumuula neꞌmbumi nyingi.
21 Naquele momento Jesus curou muitas pessoas das suas doenças e dos seus sofrimentos, expulsou espíritos maus e também curou muitos cegos.
22 Kyanatuma agabashuvya, ti: «Mugendi menyeesa Yohana ngiisi byo mwayibonera, na ngiisi byo mwayiyuvwirwa. Ee! Ábashuba mbumi, bakolaga mu bona! Na ábashuba tundende, bakola mu genda. Na ábashuba noꞌmubembe, keera bakizibwa. Na ábashuba babitwitwi, bakola mu yuvwa. Kiri na ábatákoli fwiri, bagweti bagaholoololwa. Naꞌbakeni, bagweti bagamenyeesibwa Imyazi Miija.
22 Depois respondeu aos discípulos de João:
23 Aahago! Ahiriirwi ngiisi útagaaba neꞌmigangaanwe hiꞌgulu lyani!»
23 E felizes são as pessoas que não duvidam de mim!
24 Yizo indumwa za Yohana, iri zikaba keera zalyoka yaho, Yesu anatondeera ukubwira abandu hiꞌgulu lya Yohana kwokuno: «Bikagi byo mwâli kizi gendi loleera mwiꞌshamba? Kiꞌsanga íryâli kizi hunga-hunga neꞌmbuusi? Nanga!
24 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
25 Aaho! Biki byo mwâli kizi gendi loleera? Ka mundu úyambiiti imirondo yoꞌmulimbo? Nanga! Si ngiisi ábayambiiti imirondo mwene iyo, bali mu ba batuuziri mu tujumiro! Na mwomwo, mwo bali mu yisimiisa mu kanyabungaka keꞌbindu byabo.
25 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios!
26 «Aaho! Bikagi byo mwâli kizi gendi loleera? Ka muleevi? Ee! Namùbwira kwo ali muleevi! Bitanali byebyo naaho.
26 Então me digam: o que foram ver? Um
27 Uyo Yohana, biri biyandike hiꞌgulu lyage mu Mandiko Meeru kwokuno:
27 Porque João é aquele a respeito de quem as
28 Yesu anashubi deta: «Namùbwira, kwo mu booshi ábakabutwa, ndaaye úkuliiri Yohana woꞌkubatiiza! Kundu kwokwo, útoohiri mu bwami bwa Rurema, yeki ye múkuliiri!»
28 — Eu digo a vocês que de todos os homens que já nasceram João é o maior. Porém quem é o menor no
29 Yabo booshi, kuguma naꞌbabuguza, iri bakayuvwa ngiisi kwo Yesu adeta, banayemeera kwo Rurema ali woꞌkuli. Mukuba, bo bâli mali batiizibwa na Yohana.
29 Os cobradores de impostos e todo o povo ouviram isso. Eles eram aqueles que haviam obedecido às ordens justas de Deus e tinham sido batizados por João.
30 Haliko, Abafarisaayo naꞌbigiriza beꞌmaaja, boohe, bakalahira ishungi za Rurema, bakanalahira kwo Yohana atababatiize.
30 Mas os fariseus e os mestres da Lei não quiseram ser batizados por João e assim rejeitaram o plano de Deus para eles.
31 Yesu anashubi deta: «Bikagi byo nangashushaania naꞌbandu ba yiki kibusi? Kuti kwo bali?
31 E Jesus terminou, dizendo:
32 Si bali nga baana ábabwatiiri mu kaguliro bagweti bagashomborozania, ti:
32 Elas são como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
33 «Ikyanya Yohana woꞌkubatiiza akayija, atâli kizi lya imikate, atanâli kizi nywa neꞌdivaayi, mwanakizi múgamba kwo abambwirwi neꞌkisigo!
33 João Batista jejua e não bebe vinho, e vocês dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
34 Si Umwana woꞌMundu yehe, ikyanya akayija, anakizi lya imikate, noꞌkunywa idivaayi, mwanadeta: “Lolagi! Ali ruhogeza, anali ruganywa! Anali mwira waꞌbabuguza, naꞌbandi banabyaha!”
34 O
35 Kundu kwokwo, iri abandu bangaba bali mwoꞌbwitegeereze, lyo bali mu yerekana kwo bo bakwaniini.»
35 Mas aqueles que aceitam a sabedoria de Deus mostram que ela é verdadeira.
36 Mufarisaayo muguma, akalaalika Yesu kwo ayiji lya imwage. Neꞌri Yesu akahika yo, anabwatala ha byokulya.
36 Um fariseu convidou Jesus para jantar. Jesus foi até a casa dele e sentou-se para comer.
37 Na mu yako kaaya, mwâli riiri mukazi muguma, úwâli kokobola ku byaha. Uyo mukazi, iri akayuvwa kwo Yesu ali mu lya imwoꞌyo Mufarisaayo, anayija neꞌnjebe yaꞌmalaasi íkabaajwa mwiꞌbuye liija lyeꞌhalibasita.
37 Naquela cidade morava uma mulher de má fama. Ela soube que Jesus estava jantando na casa do fariseu. Então pegou um frasco feito de alabastro , cheio de perfume,
38 Uyo mukazi, anayimanga ha nyuma lya Yesu, ha butambi lyaꞌmagulu gaage, anatondeera ukulira. Analovya amagulu ga Yesu neꞌmigenge, anakizi gihotola noꞌmushaku gwage. Anakizi nyunyuguta amagulu ga Yesu, anagashiiga kwaꞌmalaasi. Umukazi ashiiga amagulu ga Yesu kwaꞌmalaasi|src="WA03839b.tif" size="col" copy="Graham Wade" ref="7.38"
38 e ficou aos pés de Jesus, por trás. Ela chorava e as suas lágrimas molhavam os pés dele. Então ela os enxugou com os seus próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e derramava o perfume neles.
39 Ulya Mufarisaayo úkalaalika Yesu, mbu abonage kwokwo, anatona, ti: «Uyu mukazi, si agweti agamúhera-hera. Uyu mundu, nga angabiiri muleevi, ashuba agaamenya kwo ali kokobola ku byaha!»
39 Quando o fariseu viu isso, pensou assim: “Se este homem fosse, de fato, um profeta , saberia quem é esta mulher que está tocando nele e a vida de pecado que ela leva.”
40 Uyo Mufarisaayo, Yesu anamúbwira: «E Simooni, ndi niꞌgambo lyo ngakubwira.» Naye, ti: «E Mwigiriza, limbwire!»
40 Jesus então disse ao fariseu: — Fale, Mestre! — respondeu Simão.
41 «Hâli riiri bandu babiri, ábâli riiri mu mwenda gwoꞌmukaabani muguma. Muguma, âli kaabiri idinaari magana gataanu. Noꞌwabo, âli kaabiri idinaari makumi gataanu naaho.
41 Jesus disse:
42 Yabo bombi, iri bakabula ifwaranga zoꞌkuyishula, uyo úkabakaaba anabakoga. Aaho! Mu balya bombi, nyandi úgamúkunda ingingwe?»
42 mas nenhum dos dois podia pagar ao homem que havia emprestado. Então ele perdoou a dívida de cada um. Qual deles vai estimá-lo mais?
43 Simooni, ti: «Natona kwoꞌyo úkakogwa umwenda muhamu.» Yesu anamúbwira: «Washuvya bwija.»
43 — Eu acho que é aquele que foi mais perdoado! — respondeu Simão.
44 Haaho, Yesu analolaga kuꞌyo mukazi, anabwira Simooni kwokuno: «Ka ubwini uyu mukazi? Ikyanya nayingira muno mu mwawe, utambeereza amiiji go nangayishuka mwaꞌmagulu. Si yehe, keera agandovya neꞌmigenge yage, anagihotola noꞌmushaku!
44 Então virou-se para a mulher e disse a Simão:
45 «Neꞌkyanya wandamusa, utannyunyuguta. Haliko yehe, ukulyokera ho nayingirira muno, atazi luha ukukizi nnyunyuguta ku magulu!
45 Você não me beijou quando cheguei; ela, porém, não para de beijar os meus pés desde que entrei.
46 «Utanjiiga amavuta mwiꞌtwe. Haliko yehe, keera anjiiga amalaasi ku magulu!
46 Você não pôs azeite perfumado na minha cabeça , porém ela derramou perfume nos meus pés.
47 Ku yukwo, nakubwira. Uyu mukazi, ibyaha byage kwo bishuba bingi, keera byakogwa, bwoꞌrukundo lwage lulyagagi lwingi. Haliko, iri umundu angakogwa ibyaha biniini, uyo ali mu ba noꞌrukundo luniini naaho.»
47 Eu afirmo a você, então, que o grande amor que ela mostrou prova que os seus muitos pecados já foram perdoados. Mas onde pouco é perdoado, pouco amor é mostrado.
48 Ulya mukazi, Yesu anamúbwira kwokuno: «Ibyaha byawe, keera byakogwa!»
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Mwomwo mu mwa Simooni, mwâli riiri abandi balaalike. Mbu bayuvwagwe kwokwo, banatondeera ukubuuzania, ti: «Nyandagi uyu? Kuti kwo angayiji koga ibyaha!»
49 Os que estavam sentados à mesa começaram a perguntar: — Que homem é esse que até perdoa pecados?
50 Ulya mukazi, Yesu anashubi múbwira: «E maawe, bwo wabiika Rurema kwoꞌbwemeere, keera wakizibwa. Ugendage noꞌmutuula!»
50 Mas Jesus disse à mulher:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.