Lucas 23
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVT
1 Ha nyuma, abakulu booshi baꞌBayahudi banayimuka, banatwala Yesu imunda Pilaato.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Banatondeera ukumúlegeereza, ti: «Uyu mushosi, twamúgwana agweti agasherebeza umulala gwitu. Si agweti agalahiza abandu kwo batakizi ki rambulira imwa Kahisaari, anagweti agayideta kwo ye Masiya, kwo kudeta kwo ali mwami.»
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Pilaato anabuuza Yesu: «Ka we mwami waꞌBayahudi?» Anamúshuvya: «Si wenyene keera wadeta!»
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Balya bakulu baꞌbagingi, kuguma na ábâli yiguziri yaho, Pilaato anababwira kwokuno: «Uyu mundu, ndaabwo buhube bwoshi bwo namúbona kwo!»
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Yabo bandu, banakaviiriza ukudeta: «Si ku migirizo gaage, agweti agalugiza abandu! Akatondeerera iyo munda i Galilaaya. Na buno, keera agakwiza kiri na mu kihugo kyoshi kyeꞌBuyahudi.»
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Iri Pilaato akayuvwa kwokwo, anabuuza iri Yesu ali Mugalilaaya.
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Neꞌri akamenya kwo ali Mugalilaaya wa mu butwali bwa Heroode, anamútuma imwage. Mukuba, mu yizo siku, Heroode naye âli kola i Yerusaleemu.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Heroode, mbu abonage Yesu, anasiima bweneene. Mukuba, âli mali yuvwa imyazi hiꞌgulu lyage. Anâli kola siku nyingi agweti agalooza ukumúbona, bwo âli loziizi ukuyibonera yenyene ikitangaaza kyo Yesu agaagira.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 Uyo Heroode, anabuliriza Yesu ku magambo mingi-mingi. Haliko, Yesu atanamúyakula.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Abakulu baꞌbagingi, naꞌbigiriza beꞌmaaja, nabo banakaviiriza ukulegeereza Yesu.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Heroode, naꞌbasirikaani baage, banatondeera ukutyoza Yesu, noꞌkumúshekeereza, shoshoo! Banamúyambika imirondo yoꞌmulimbo, babuli múgalulira imunda Pilaato.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Noꞌkulyokera ku yulwo lusiku, Heroode anayijibana na Pilaato, kundu ubwa mbere bâli shombiini.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Ha nyuma, Pilaato anakuumania abakulu baꞌbagingi, naꞌbatwali baꞌBayahudi, kuguma naꞌbandu ba mu kaaya.
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 Anababwira: «Mwandeetera uyu mundu, mbu bwo agweti agahuniisa abandu. Aaho! Mumenyage bwija kwo keera namúbuliriza imbere liinyu. Na ku byoshi byo mwamúlega kwo, ndaabwo buhube bwoshi bwo namúbona kwo!
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Kiri na Heroode naye, ndaabwo buhube bwaꞌmúbona kwo. Kyo kyatuma atugalulira ye. Mumenye bwija kwo ndaalyo igambo lyoꞌyu mundu agiziri, íryangatuma agayitwa.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Ku yukwo, namu múhimbuliisa, mbulagi múshwekuula.»
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 Pilaato, ku ngiisi lusiku lukulu lweꞌPasaka, âli kwiriiri ashwekuulire abandu umushweke muguma.]
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Yabo bandu booshi, banayamiza kiranga, ti: «Uyu mundu, umúzimiize! Baraba, abe ye ugatushwekuulira!»
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 Noꞌyo Baraba, âli shwesirwi mu nyumba yeꞌmbohe hiꞌgulu lyoꞌkuleeta akamburugu mu yako kaaya, na hiꞌgulu lyoꞌkuyitana.
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Pilaato âli loziizi ukushwekuula Yesu, kyanatuma bagashubi hambanwa.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Halikago, banakaviiriza ukuyamiza: «Nanga! Umúyitire ku kibambo! Umúyitire ku kibambo!»
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Anashubi babwira ubwa kashatu: «E maashi, mabi makagi go akagira? Si ndaabyo namúbona kwo, íbyangatuma agayitwa! Ku yukwo, namu múhimbuliisa, mbuli múshwekuula.»
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Haliko, balya bandu banakaviiriza ukuyamiza kwo Yesu ayitirwe ku kibambo. Neꞌri hakatama, yukwo kuyamiza kwabo kwanamúyagiisa!
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Kyanatuma Pilaato agahanguula Abayahudi kwo bagirage ngiisi kwo bamúhuuna.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Anabashwekuulira ulya Baraba, nga kwo bakamúhuuna, kundu âli shwesirwi hiꞌgulu lyoꞌkuleeta akamburugu mu kaaya, na hiꞌgulu lyoꞌkuyitana. Anabaheereza Yesu, kwo bamúgirire ngiisi kwo baloziizi.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Iri bakaba bakola mu twala Yesu ho bagagendi múyitira, banagwanana noꞌmundu muguma ashaaziri mu mbingiro, iziina lyage ye Simooni weꞌKureene. Uyo Simooni, banamúgwata, banamúbetuza ikibambo kya Yesu, anagenda amúkulikiiri, akibetwiri.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Abandu bingi bâli kulikiiri Yesu. Mu kati kaabo, mwâli riiri abakazi, bagweti bagamúlirira ku kimombo.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Yesu, anakebaanuka, anababwira kwokuno: «E banyere beꞌYerusaleemu, mutandirire. Haliko, muyilirire mwenyene, mulirire naꞌbaana biinyu!
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Mumenyage bwija, kwo mu siku ízigayija, abandu bagatulagula, ti: “Bahiriirwi, abakazi ábakagumba, batanayoza!”
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Ku yikyo kyanya:
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Amagambo mwene yaga, iri gangagirika ku kiti kibishi, ku kyumu kyohe, ka itali yo haahe!»
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Ku kyanya abasirikaani bakatwala Yesu, bakatwala naꞌbiitani babiri, gira nabo bagendi bayita.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Neꞌri bakahikaga áhali mu buuzibwa Kahanga, banabamba Yesu ku kibambo. Banabamba na yabo banakuhambwa bombi, muguma uluhande lweꞌlulyo, noꞌgundi lweꞌlumosho. Abayahudi naꞌbasirikaani bashekeereza Yesu|src="WA03926b.tif" size="col" copy="Graham Wade" ref="23.35"
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Yesu anadeta: «E Daata, ubakoge! Yibi byo bagweti bagaagira, batabiyiji.»
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Abandu, bâli yimaaziri yaho bagweti bagaloleera. Abakulu baꞌBayahudi, banatondeera ukushekeereza Yesu, ti: «Yuhuu! Si ashuba mu kiza abandi! Aahago! Ayikizagye yenyene, iri angaba ye Masiya úkatoolwa na Rurema!»
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Abasirikaani nabo, banatondeera ukumútyoza, banamúyegeera, gira bamúheereze amaavu goꞌlukalishi.
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 Banamúbwira: «Shoshoo! Iri wangaba we mwami waꞌBayahudi, uyikizagye!»
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Na hiꞌgulu lyage, hâli biisirwi ikimenyeeso íkyâli yandisirwi kwokuno: «Uyu, ye Mwami waꞌBayahudi.»
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Mu yabo biitani bombi, muguma anatuka Yesu, ti: «Ka utali we ulya Masiya? Aahago! Uyikizagye! Na nyiitu, utukize!»
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Haliko, uwabo anamúkanukira, ti: «Ka utayobohiri Rurema? Yiki kihano kyo twahanwa, kyo na kyekyo kyoꞌyu mundu ahanwa.
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Si twehe, twahanwagwa ku njira íkwaniini, ukukulikirana naꞌmabi go tukagira. Haliko yehe, ndaago mabi go akagira!»
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Uyo mwitani, anashubi deta: «E Yesu, ikyanya ugayingira mu bwami bwawe, ukangengeere, maashi!»
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Yesu anamúshuvya: «Nakubwira ukuli, kwo zeene tugaaba twembi mu Paradiizo.»
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 — ausente —
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 — ausente —
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Yesu, anayamiza kwiꞌzu lihamu kwokuno: «E Daata, nasikiiriza umutima gwani mu maboko gaawe!» Neꞌri akayusa ukudeta kwokwo, umutima gwanayami deruuka.
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Umukulu waꞌbasirikaani, mbu abonage kwokwo, anayivuga Rurema kwokuno: «Ku kasiisa, uyu mundu ashubi kwaniini imbere lya Rurema!»
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Abandu booshi ábakayiji loleera, iri bakabona íbyakoleka, banataaha bagweti bagakomomba mu bifuba byabo hiꞌgulu lyoꞌmwizingeerwe.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Booshi ábâli yijiini na Yesu, kuguma naꞌbakazi ábâli kizi genda bamúkulikiiri ukulyokera i Galilaaya, bâli yisuuziri hala hiniini. Yibyo byoshi íbikakoleka, banakizi bilangiiza.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 — ausente —
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 — ausente —
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Kwokwo, Yusefu anagendi huuna Pilaato kwo amúheereze ikirunda kya Yesu.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Neꞌri akayemeera, anagendi kishonoola ku kibambo, anakizingira-zingira kwoꞌmulondo, anakilambika mu shinda íkabaajwa mu lwala. Na mwiꞌyo shinda, ndaaye gundi mundu úwâli mali ziikwa mwo.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Yulwo lusiku, lwâli kola lwoꞌkuyitegaanura kwo. Noꞌlusiku lweꞌSabaato, lwâli kola bu hika.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Abakazi ábakayija kuguma na Yesu mu kulyoka i Galilaaya, banakulikira Yusefu, banayibonera ishinda, na ngiisi kweꞌkirunda kya Yesu kikalambikwa mwo.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Ha nyuma, banataahaga, banategaanura amavuta naꞌmalaasi. Haliko, banatee luhuuka ku lusiku lweꞌSabaato, nga kweꞌmaaja zidesiri.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.