Lucas 18
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NAA
1 Yesu anatwira abigirizibwa baage yugu mugani, mu kubayereka kwo bakwiriiri bakizi huuna Rurema, buzira kuhebuura.
1 Jesus lhes contou uma parábola para mostrar que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Anababwira kwokuno: «Mu kaaya kaguma, mwâli riiri umutwi weꞌmaaja muguma. Uyo mundu atâli yobohiri Rurema, atanâli twaziizi ugundi yeshi.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não temia a Deus, nem respeitava ninguém.
3 «Mu kaako kaaya, mwâli riiri na namufwiri muguma. Uyo namufwiri, âli mali shya injira hiꞌgulu lyoꞌkukizi gendi múyinginga, ti: “E maashi! Yulu lubaaja lwo mbiiti noꞌmugoma wani, ulundwire ku njira íkwaniini!”
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que sempre o procurava, dizendo: “Julgue a minha causa contra o meu adversário.”
4 Uyo mutwi weꞌmaaja, analeeza isiku nyingi agweti agalahira.
4 Por algum tempo, ele não a quis atender, mas depois pensou assim: “É bem verdade que eu não temo a Deus, nem respeito ninguém.
5 Kundu kwokwo, uyu namufwiri, mu kukizi nyijira, agweti aganzuuza bweneene! Aahago! Leka nimúheereze ukuli kwage, átazi nduhya!”»
5 Porém, como esta viúva fica me incomodando, vou julgar a sua causa, para não acontecer que, por fim, venha a molestar-me.”
6 Nahano anashubi deta kwokuno: «Ngiisi byoꞌlya mutwi weꞌmaaja mubi akadeta, mubiyuvwirize bwija!
6 Então o Senhor disse:
7 Kiri naꞌbandu bo Rurema akatoola, ka itali yo haahe kwo agabaheereza ukuli kwabo! Si bayamiri bagweti bagamútakira úbwakya-úbwayira, kwo abatabaale. Aaho! Ka agashubi tindiriza mu kubatabaala? Nanga!
7 Será que Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Namùbwiraga, kwo agabaheereza ukuli kwabo duba. Kundu kwokwo, ikyanya Umwana woꞌMundu agayija mu kihugo, ka agaki gwana abandu ábabiisiri Rurema kwoꞌbwemeere?»
8 Digo a vocês que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando o Filho do Homem vier, será que ainda encontrará fé sobre a terra?
9 Abandu baguma, bâli kizi yibona kwo bo bakwaniini imbere lya Rurema. Bananegura abandi booshi, kwo bali tufwa-busha. Iri Yesu akabonaga kwokwo, anabatwira yugu mugani:
9 Jesus também contou esta parábola para alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 «Hâli riiri abandu babiri, banazamuukira iwa nyumba ya Rurema, gira bagendi múhuuna. Muguma, âli riiri Mufarisaayo. Noꞌgundi, âli riiri mubuguza.
10 — Dois homens foram ao templo para orar: um era fariseu e o outro era publicano.
11 «Ulya Mufarisaayo, anayimuka, anatondeera ukuhuuna Rurema, ti: “E Rurema, ngweti ngakutangira kongwa! Mukuba, ndali mubi ngaꞌbandi booshi. Ee! Baguma bali mu zimba. Naꞌbandi ziri ngunge. Naꞌbandi bali bashule. Halyagagi kiri noꞌyu mubuguza.
11 O fariseu ficou em pé e orava de si para si mesmo, desta forma: “Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano.
12 Si niehe, ngweti ngayishalisa kabiri kwiꞌyinga. Na ku byoshi bwo ndi mu longa, ngweti ngakutangira ikihande kiguma kiꞌkumi!”
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo o que ganho.”
13 «Ulya mubuguza, yehe anayisunga hala. Atanalooza kiri noꞌkuyinamula amasu hiꞌgulu. Si anayinama mu kati keꞌshoni, anahahala bweneene hiꞌgulu lyeꞌmikolezi yage mibi, anadeta: “E Rurema maashi, ndyagagi munabyaha! Ungejeerere, we kongwa!”»
13 O publicano, estando em pé, longe, nem mesmo ousava levantar os olhos para o céu, mas batia no peito, dizendo: “Ó Deus, tem pena de mim, que sou pecador!”
14 Yesu anashubi deta: «Namùbwiraga kwoꞌlya mubuguza, ikyanya akataahira i kaaya, ye kagaluka akoli kwaniini imbere lya Rurema. Si uwabo, nanga! Kwokwo, iri umundu angaba agweti agayikuza, agabiikwa haashi. Haliko, iri angayibiika haashi, lyoki lyo agakuzibwa.»
14 Digo a vocês que este desceu justificado para a sua casa, e não aquele. Porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Abandu banaleetera Yesu abaana baanuke, gira ababiike kwaꞌmaboko. Abigirizibwa baage, mbu babonage kwokwo, banabakuumira, ti: «Shaagi!»
15 Traziam também as crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos, ao verem isso, os repreendiam.
16 Kundu kwokwo, Yesu anahamagala balya baana, anadeta: «Yabo baana baanuke, mubaleke banyijire, mutanakizi bahangirira. Si ngiisi ábali nga yaba, boohe bo beene ubwami bwa Rurema.
16 Jesus, porém, chamando as crianças para junto de si, disse:
17 Namùbwira ukuli, kweꞌri umundu atangayakiira ubwami bwa Rurema nga mwana mwanuke, atâye buyingire mwo!»
17 Em verdade lhes digo: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
18 Umutwali muguma, akayiji buuza Yesu: «E mwigiriza mwija, biija biki byo ngwiriiri ukugira, halinde lyo ndonga ukulama imyaka neꞌmyakuula?»
18 Certo homem de destaque perguntou a Jesus: — Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 Yesu anamúshuvya: «Kituma kiki wadeta kwo ndi mwija? Si ndaaye mwija, átali Rurema naaho!
19 Jesus respondeu:
20 Si uyiji-yiji ngiisi kweꞌmaaja zidesiri: “Utakizi shuleha! Utanakizi yitana. Utanakizi zimba. Utanakizi banganizania. Ukizi simbaha yisho na nyoko.”»
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério”, “não mate”, “não furte”, “não dê falso testemunho”, “honre o seu pai e a sua mãe”.
21 Uyo mutwali, ti: «E waliha, yizo maaja zooshi, nyamiri ngweti ngazisimbaha ukulyokera ubwanuke bwani.»
21 Então o homem disse: — Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Yesu, mbu ayuvwagwe kwokwo, anamúshuvya: «Haki ryagagi igambo liguma naaho lyo uki buziri. Ugendi guliisa ngiisi byo ugweti! Neꞌbyo ugabilonga kwo, unabigabulire abakeni. Kwokwo, lyo ugaaba ukoli yibikiiri ikihinda mwiꞌgulu, ukabuli yiji ngulikira.»
22 Ouvindo isso, Jesus lhe disse:
23 Ulya mutwali, mbu ayuvwagwe kwokwo, anajengeerwa bweneene! Mukuba, âli riiri mugale bweneene.
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 Yesu, iri akabonaga ngiisi kwo agenda, anadeta: «Umugale, ukuyingira mu bwami bwa Rurema, biri bikayu bweneene!
24 Jesus, vendo-o assim triste, disse:
25 Umugale, ho angayingira mu bwami bwa Rurema, bivwarusiri imweꞌngamiya ukusheshera mu butule bweꞌnanda!»
25 Porque é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 Abandu, mbu bayuvwagwe kwokwo, banabuuza: «Aaho! Nyandagi, úwangaki kizibwa?»
26 Os que ouviram isto perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 Anabashuvya: «Lirya igambo, imwaꞌbandu litangaziga. Haliko imwa Rurema, byoshi biziziri!»
27 Mas Jesus respondeu:
28 Peturu anabwira Yesu: «Lolaga! Twehe, keera tukasiga byoshi byo twâli gweti, twanakukulikira.»
28 Então Pedro disse: — Eis que nós deixamos nossa casa e seguimos o senhor.
29 Yesu anashuvya: «Namùbwira ukuli, kweꞌri umundu angaba asiga inyumba yage hiꞌgulu lyoꞌbwami bwa Rurema, kandi iri asiga mukaage, kandi iri beene wabo, kandi iri babusi baage, kandi iri baana baage,
29 Jesus lhes respondeu:
30 uyo, ku kyanya akiri hano mu kihugo, agayushuulirwa ibyeꞌngingwe bweneene, ukuhima byo akasiga. Na ha nyuma, analonge ukulama imyaka neꞌmyakuula!»
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, receberá a vida eterna.
31 Yesu anatwala abigirizibwa baage ikumi na babiri ihwe, anababwira kwokuno: «Lolagi! Tugweti tugazamuukira i Yerusaleemu. Neꞌyo munda, yo byoshi bigakoleka ku Mwana woꞌMundu, nga kwaꞌbaleevi bâli mali gwanwa babiyandika hiꞌgulu lyage.
31 Chamando os doze para um lado, Jesus lhes disse:
32 Agatangwa mu bapagaani, banamúshekeereze noꞌkumútuka, iri banamútwira amate.
32 Ele será entregue aos gentios, que vão zombar dele, insultá-lo e cuspir nele.
33 Banamúkubule ingoni, babuli múyita. Kundu kwokwo, ku lusiku úlugira izishatu, agazuuka.»
33 Depois de açoitá-lo, eles o matarão, mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 Yago magambo go Yesu akabwira abigirizibwa baage, batakasobanukirwa nago. Mukuba, bâli bishirwi umugeeza gwago. Batanâli yiji ngiisi byo aloziizi ukudeta.
34 Eles, porém, não entenderam nada disso. O significado dessas palavras lhes era encoberto, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Yesu anayegerera akaaya keꞌYeriko. Na ku butambi bweꞌnjira, kwâli bwatiiri imbumi nguma, íyâli gweti igahuuna-huuna ibindu.
35 Aconteceu que, quando Jesus se aproximava de Jericó, um cego estava sentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Iyo mbumi, mbu iyuvwe kwaꞌbandu bakola mu lenga yaho, yanabuuza: «E balya, biki yibyo?»
36 E, ouvindo o barulho da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 Nabo, ti: «Yesu weꞌNazareeti ye kola mu lenga.»
37 Anunciaram-lhe que Jesus, o Nazareno, estava passando.
38 Lyeryo, iyo mbumi yanayiberekaania kwiꞌzu, ti: «E Yesu, Mwana wa Mwami Dahudi, ungejeerere, maashi!»
38 Então ele gritou: — Jesus, Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
39 Iyo mbumi, iri ikadeta kwokwo, abandu ábâli riiri ha mbere, banagikanukira kwo ihulike. Haliko, yanakaviiriza ukuyamiza: «E Mwana wa Dahudi, ungejeerere, maashi!»
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse. Mas ele gritava cada vez mais: — Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
40 Yesu anayimanga, anadeta kwiꞌyo mbumi ireetwe. Neꞌri ikamúyegeera, anagibuuza:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. E, tendo ele chegado, Jesus perguntou:
41 «Biki byo uloziizi ngugirire?» Nayo, ti: «E Nahano, amasu gaani, gahumuulwe.»
41 — O que você quer que eu lhe faça? Ele respondeu: — Senhor, que eu possa ver de novo.
42 Yesu anagibwira kwokuno: «Ushubi bona, bwo ubiisiri Rurema kwoꞌbwemeere, keera wakizibwa.»
42 Jesus lhe disse:
43 Lyeryo iyo mbumi, amasu gaayo, ganahumuulwa, hwaa! Anayami bona bwija. Anagenda akulikiiri Yesu, iri anayivuga Rurema. Balya bandu booshi, mbu babonage kwokwo, nabo banatondeera ukuyivuga Rurema.
43 Imediatamente ele passou a ver de novo e seguia Jesus, glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.