João 4

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Abafarisaayo, banayuvwa kwo Yesu ye kola mu longa abigirizibwa bingi ukuhima Yohana, na kwo agweti agababatiiza.
1 Quando Jesus soube que os fariseus tinham ouvido dizer que ele fazia e batizava mais discípulos do que João
2 (Kundu kwokwo, atali Yesu yenyene ye wâli kizi babatiiza. Si abigirizibwa baage, bo bâli kizi babatiiza.)
2 — se bem que Jesus mesmo não batizava, e sim os seus discípulos —,
3 Iri Yesu akayuvwa kwokwo, analyoka i Buyahudi, anashokola injira yoꞌkushubi galukira i Galilaaya.
3 deixou a Judeia, retirando-se outra vez para a Galileia.
4 Na mu kugalukira yo, âli kwiriiri atee lenga i Samariya,
4 E era-lhe necessário passar pela região da Samaria.
5 mu kaaya keꞌSukari. (Yako kaaya, kâli riiri hoofi neꞌndalo yo Yakobo akaheereza umwana wage Yusefu.
5 Assim, Jesus chegou a uma cidade samaritana, chamada Sicar, perto das terras que Jacó tinha dado a seu filho José.
6 Na yaho, hâli riiri ikirigo kya Yakobo.) Kâli kola nga kalenge-renge, na Yesu âli mali jagabuka noꞌlugeezi, kyanatuma agatee bwatala ha kirigo.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Cansado da viagem, Jesus sentou-se junto ao poço. Era por volta do meio-dia.
7 — ausente —
7 Nisso veio uma mulher samaritana tirar água. Jesus lhe disse:
8 — ausente —
8 Pois os seus discípulos tinham ido à cidade comprar alimentos.
9 Uyo mukazi, ti: «Si wehe, uli Muyahudi. Na naani, ndi Musamariya-kazi. Aaho! Kutagi kwo wangambuuna amagoloovi?» (Na íbikatuma agabwira Yesu kwokwo, bwaꞌBayahudi batâli komeriinwi naꞌBasamariya.)
9 Então a mulher samaritana perguntou a Jesus: — Como, sendo o senhor um judeu, pede água a mim, que sou mulher samaritana? Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.
10 Yesu, anamúshuvya: «Nga wangamenyiri ikigabi kyo Rurema agweti agahaana, unamenye kwo ndi nyandi, ushuba ugambuuna amiiji. Naani, na nguheereze amagoloovi ágali mwoꞌbulamu.»
10 Jesus respondeu:
11 Ulya mukazi, ti: «E Nahamwitu, si ndaakyo kirugu kyo uhiiti, na yaga miiji galyagagi i kuzimu bweneene. Yago magoloovi ágali mwoꞌbulamu, ugagashaaza hayi?
11 Ao que a mulher respondeu: — O senhor não tem balde e o poço é fundo. De onde vai conseguir essa água viva?
12 Ka we kuliiri shokuluza witu wa Yakobo? Si ye katusigira yiki kirigo. Âli kizi nywa amiiji gaakyo, kuguma na bagala baage kwakundi, kiri neꞌbitugwa byage.»
12 Por acaso o senhor é maior do que Jacó, o nosso pai, que nos deu o poço, do qual ele mesmo bebeu, assim como os seus filhos e o seu gado?
13 Yesu anamúshuvya: «Umundu, iri angaba ali mu nywa ku yaga magoloovi, akiri mu shubi nyooterwa.
13 Jesus respondeu:
14 Halikago, iri angakizi nywa ku magoloovi go ndi mu haana, yehe atâye kinyooterwe! Galya magoloovi, igaaba ishyoko mu kati kaage, ganamúleetere ubulamu bweꞌmyaka neꞌmyakuula.»
14 mas aquele que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Pelo contrário, a água que eu lhe der será nele uma fonte a jorrar para a vida eterna.
15 Ulya mukazi, ti: «E Nahamwitu, umbeerezagye naani ku yago magoloovi, gira lyo ndaki shubi nyooterwa. Ndanashubi ba niꞌgoorwa lyoꞌkukizi yiji vwomera hano.»
15 A mulher lhe disse: — Senhor, quero que me dê essa água para que eu não mais tenha sede, nem precise vir aqui buscá-la.
16 Yesu, ti: «Utee gendi bwira yibalo, munayijanwe hano.»
16 Jesus disse:
17 Uyo mukazi, ti: «E waliha, ndaaye yibanie ye mbiiti.»
17 Ao que a mulher respondeu: — Não tenho marido. Então Jesus disse:
18 Si keera ukahulukaga imwaꞌbashosi bataanu. Noꞌyo ye muliriinwi, atali ye yibalo. Ee! Yukwo wadeta, kwo binali!»
18 Porque já teve cinco, e esse que agora tem não é seu marido. O que você disse é verdade.
19 Ulya mukazi, ti: «E Nahamwitu, keera nabonaga kwo uli muleevi.
19 A mulher então lhe disse: — Agora eu sei que o senhor é um profeta!
20 Aaho! Bashokuluza biitu, bâli kizi yikumbira Rurema ku guno mugazi. Haliko mwe Bayahudi, mudesiri kwo tukwiriiri tukizi gendi múyikumbira i Yerusaleemu.»
20 Nossos pais adoravam neste monte, mas vocês dizem que em Jerusalém é o lugar onde se deve adorar.
21 Yesu anamúshuvya: «E mukazi, unyemeere kwo mu kyanya íkigayija, mutagakizi ki yikumbira Daata ku guno mugazi, kandi iri i Yerusaleemu.
21 Jesus respondeu:
22 «Mwe Basamariya, kundu hali byo mugweti mugayikumba, haliko mutabiyiji. Si twe Bayahudi, ngiisi byo tugweti tugayikumba, tubiyiji-yiji. Ubukize bwa Rurema, bulyosiri imwitu.
22 Vocês adoram o que não conhecem; nós adoramos o que conhecemos, porque a salvação vem dos judeus.
23 «Kundu kwokwo, mu kyanya íkigayija, na buno keera kyahikaga, abikumbi nirizina bagakizi yikumbira Daata ku byoꞌmutima, na mu kati koꞌkuli. Abikumbi mwene yabo, baabo bo Daata aloziizi.
23 Mas vem a hora — e já chegou — em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. Porque são esses que o Pai procura para seus adoradores.
24 Rurema gulyagagi mutima. Neꞌri abandu bangamúyikumba, bakwiriiri bakizi múyikumbira mu byoꞌmutima, na mu kati koꞌkuli.»
24 Deus é Espírito, e é necessário que os seus adoradores o adorem em espírito e em verdade.
25 Ulya mukazi, ti: «Nyiji kwo Masiya agaki yija, ulya úli mu buuzibwa Kirisito. Na mango ayija, lyo agatumenyeesa byoshi.»
25 A mulher respondeu: — Eu sei que virá o Messias, chamado Cristo. Quando ele vier, nos anunciará todas as coisas.
26 Yesu anamúshuvya: «Nie ngweti ngakuganuuza, nie yehe.»
26 Então Jesus disse:
27 Haaho-haaho, abigirizibwa ba Yesu banagaluka. Neꞌri bakagwana Yesu agweti agaganuula noꞌyo mukazi, banateteerwa. Kundu kwokwo, ndaaye kiri noꞌmuguma wabo úkamúbuuza mbu biki byo aloziizi, kandi iri kituma kiki agweti agamúganuuza.
27 Naquele momento, chegaram os discípulos de Jesus e se admiraram ao vê-lo falando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou: “O que você está querendo?” Ou: “Por que o senhor está falando com ela?”
28 Uyo mukazi anasiga akabindi yaho, anayami galukira i kaaya, anagendi bwira abandu, ti:
28 Quanto à mulher, deixou o seu cântaro, foi à cidade e disse ao povo:
29 «Ngiisi byo nꞌgakola, muyiji lolaga umundu úkabimbwira. Uyu, ka atangaba ye ulya Masiya?»
29 — Venham comigo e vejam um homem que me disse tudo o que eu já fiz. Não seria ele, por acaso, o Cristo?
30 Balya bandu banayami lyoka mu kaaya, banahuutira imunda Yesu.
30 Então saíram da cidade e foram até onde Jesus estava.
31 Ku kyekyo kihe, abigirizibwa baage banamúyinginga, ti: «E Rabi, utee lya.»
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus, dizendo: — Mestre, coma!
32 Haliko, Yesu anabashuvya: «Ngoli hiiti ibyokulya byo mutayiji.»
32 Mas ele lhes disse:
33 Iri akadeta kwokwo, banatondeera ukubuuzania, ti: «Nyandagi keera úwamúleetera ibyokulya?»
33 Então os discípulos começaram a dizer entre si: — Será que alguém lhe trouxe algo para comer?
34 Yesu anababwira kwokuno: «Ibyokulya byani, kuli kukizi gira ubulooze bwo úkanduma, halinde nyuse umukolwa gwo akambiika kwo.
34 Jesus lhes declarou:
35 «Ka mutali mu deta: “Imyezi ina naaho, imbuto zinayere?” Haliko niehe, namùbwira kwokuno: Mubandage amasu mu ndalo. Si imbuto keera zayera, zikola za kuyimbulwa.
35 Vocês não dizem que ainda faltam quatro meses até a colheita? Eu, porém, lhes digo: Levantem os olhos e vejam os campos, pois estão maduros para a colheita.
36 Bwobuno, umwimbuzi akola mu hembwa. Ee! Agweti agakuumania abandu nga mwimbu, gira bakalonge ukulama imyaka neꞌmyakuula. Kwokwo, umubyazi noꞌmwimbuzi bagashambaalira kuguma.
36 Quem colhe recebe desde já a recompensa e ajunta o seu fruto para a vida eterna, para que se alegrem ao mesmo tempo o que semeia e o que colhe.
37 «Muyiji ngiisi kwo bali mu twa umugani, ti: “Muguma, ali mu byala. Noꞌgundi, ali mu yimbula.” Yugu mugani, guli gwoꞌkuli.
37 Pois, no caso, é verdadeiro o ditado: “Um é o que semeia, outro é o que colhe.”
38 Kwokwo na niinyu, nꞌgamùtuma mugendi yimbula byo mutakakolera. Ee! Abandi, bakagwanwa keera babiyitubanula kwo. Na mwehe, mwe mukola mu genduukirwa kwiꞌyo mitubanulo yabo.»
38 Eu os enviei a colher o que vocês não semearam; outros trabalharam, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Mu kalya kaaya keꞌSukari, Abasamariya bingi banayemeera Yesu. Mukuba, uyo mukazi akababwira: «Ngiisi byo nꞌgakola, keera abimbwira.»
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus, por causa do testemunho da mulher, que tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu já fiz.”
40 Ikyanya Abasamariya bakaba keera bahika áhali Yesu, banamúyinginga kwo babeeranwe. Kwokwo, Yesu anagira yeꞌsiku zibiri.
40 Quando, pois, os samaritanos foram até Jesus, pediram-lhe que permanecesse com eles; e Jesus ficou ali dois dias.
41 Neꞌkyanya âli kizi baganuulira, abingi baabo banamúyemeera.
41 Muitos outros creram nele, por causa da palavra de Jesus.
42 Banabwira uyo mukazi, ti: «Íbyatuma twamúyemeera, kutakiri naaho ku magambo gaawe. Haliko, twenyene keera twayiyuvwirwa amagambo gaage. Tunakoli yiji ku kasiisa kwo alyagagi ye Lukiza weꞌkihugo.»
42 E diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você falou que nós cremos, mas porque nós mesmos ouvimos, e sabemos que este é verdadeiramente o Salvador do mundo.
43 Iri Yesu akaba keera amala yizo siku zibiri, analyoka yo, anagenda i Galilaaya.
43 Passados dois dias, Jesus saiu dali e foi para a Galileia.
44 (Mukuba, yenyene âli mali gwanwa adeta kwo ndaalwo ulushaagwa umuleevi ali mu longa mu kihugo kyabo.)
44 Porque o próprio Jesus testemunhou que um profeta não tem honra na sua própria terra.
45 Iri Yesu akaba keera ahika i Galilaaya, abandu beꞌyo munda banamúyakiira bwija. Mukuba, nabo, bâli geeziri i Yerusaleemu kwiꞌyo Pasaka, banabona byoshi byo âli kizi gira yo.
45 Assim, quando chegou à Galileia, os galileus o receberam, porque viram todas as coisas que Jesus tinha feito em Jerusalém, por ocasião da festa, à qual eles também tinham comparecido.
46 Yesu anashubi galukira i Kana, mu poroveesi yeꞌGalilaaya, halya ho akahindula amiiji ibe divaayi. Neꞌyo munda, hâli riiri mukulu muguma weꞌbwami. Noꞌmwana wage âli koli kalaliirwi noꞌbulwazi mu kaaya keꞌKaperinahumu.
46 Jesus foi outra vez a Caná da Galileia, onde tinha transformado água em vinho. E havia ali um oficial do rei, cujo filho estava doente em Cafarnaum.
47 Uyo mukulu, iri akayuvwa kwo Yesu keera alyoka i Buyahudi, na kwo akola i Galilaaya, anamúgendera. Anamúyinginga kwo amanukire i Kaperinahumu, gira agendi múkiriza umwana wage. Mukuba, uyo mwana, âli kola bu fwa.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi até ele e pediu-lhe que fosse curar o seu filho, que estava morrendo.
48 Yesu anamúshuvya: «Mwehe, mutangayemeera, mútazi bona ibitangaaza!»
48 Então Jesus lhe disse:
49 Ulya mukulu, ti: «E Nahamwitu, ugirage tuyami manukira yo, umwana wani átazi fwa.»
49 O oficial pediu mais uma vez: — Senhor, venha, antes que o meu filho morra!
50 Yesu anamúshuvya: «Utaahage. Umwana wawe akola mugumaana.» Ikyanya Yesu akadeta kwokwo, ulya mukulu anamúbiika kwoꞌbwemeere, analyoka yaho.
50 Jesus respondeu: O homem creu na palavra de Jesus e partiu.
51 Neꞌri akaba akiri mu njira, anagwanana naꞌbakozi baage, banamúbwira: «E waliha, umwana akola mugumaana.»
51 Quando já estava a caminho, os seus servos vieram ao encontro dele, anunciando-lhe que o seu filho estava vivo.
52 Ulya mukulu, anababuuza: «Umwana akiraga kihe kiki?» Banamúshuvya: «Ishuushira lyamúshaaga mwo bigingo, ku bihe birinda bya mwiꞌzuuba.»
52 Então perguntou a que horas o seu filho havia se sentido melhor. Informaram: — Ontem, à uma hora da tarde a febre o deixou.
53 Uyo mukulu anayami kengeera kwo kishuba kyekyo kihe kyo Yesu amúbwira kwoꞌmwana wage akola mugumaana. Kyanatuma agayemeera Yesu, kuguma naꞌbandu booshi ba mu nyumba yage.
53 Com isso, o pai reconheceu que aquela era precisamente a hora em que Jesus tinha dito a ele: “O seu filho vai viver.” E ele e toda a sua casa creram.
54 Yikyo, kyo kikaba kitangaaza kya kabiri kyo Yesu akagira i Galilaaya, ku kyanya âli lyosiri i Buyahudi.
54 Este foi o segundo sinal que Jesus fez, depois de ir da Judeia para a Galileia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.