Êxodo 16

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ha nyuma, Abahisiraheeri booshi banalyoka yaho i Herimu, banagenderera bwija-bwija, halinde banahika mwiꞌshamba lyeꞌSiini, ha kati keꞌHerimu, noꞌmugazi Sinaayi. Kuli kudeta kwo bakamala umwezi gwoshi, ukushaagira ku lusiku lwo bakayimuka kwo mu kihugo kyeꞌMiisiri, halinde ukuhika i Siini.
1 Partiram de Elim, e toda a congregação dos filhos de Israel veio para o deserto de Sim, que está entre Elim e Sinai, aos quinze dias do segundo mês, depois que saíram da terra do Egito.
2 Yabo Bahisiraheeri, ikyanya bâli riiri mwiꞌshamba, booshi banakizi yidodombera Musa na Harooni, ti:
2 Toda a congregação dos filhos de Israel murmurou contra Moisés e Arão no deserto.
3 «Bwangabiiri bwija, Nahano atuyitire mu kihugo kyeꞌMiisiri. Iyo munda, twâli riiri neꞌbirugu íbiyijwiri inyama, twanâli kizi lya ngiisi byo tuloziizi. Si buno, mukatuleeta mu yiri ishamba, gira tweshi tuyiji herera mwo niꞌshali.»
3 Os filhos de Israel disseram a Moisés e Arão: — Quem nos dera tivéssemos morrido pela mão do
4 Kwokwo, Nahano anabwira Musa: «Yaba bandu, ngabatibulira imikate ukulyoka mwiꞌgulu. Ngiisi shesheezi, bagakizi toola imikate yo bagaalya ku lwolwo lusiku. Kwokwo, lyo ngabagera, ndonge ukumenya iri bangakulikira imaaja zaani, kandi iri nanga.
4 Então o Senhor disse a Moisés: — Eis que farei chover do céu pão para vocês, e o povo sairá e recolherá diariamente a porção para cada dia. Eu os porei à prova para ver se andam na minha lei ou não.
5 Haliko, ku lusiku lwa kalindatu, bakizi kuumania ibyokulya byo bagaalya ku siku zibiri.»
5 No sexto dia prepararão o que recolherem, e será o dobro do que recolhem nos outros dias.
6 — ausente —
6 Então Moisés e Arão disseram a todos os filhos de Israel: — Hoje à tarde vocês saberão que foi o
7 — ausente —
7 e, pela manhã, vocês verão a glória do Senhor , porque ele ouviu as murmurações de vocês contra o Senhor . Pois quem somos nós, para que vocês fiquem murmurando contra nós?
8 «Mu kabigingwe, Nahano agamùheereza inyama, munazilye. Na shesheezi, anamùheereze neꞌmikate, halinde mukizi lya, munahaagage. Mukuba, akoli yuvwiti ngiisi kwo mugweti mugamúyidodombera. Ee! Tutali twe mugweti mugayidodombera. Si twenyene tutali kindu. Haliko, mugweti mugayidodombera Nahano yenyene.»
8 Moisés continuou: — Isso acontecerá quando o
9 Ha nyuma, Musa anabwira Harooni: «Balya Bahisiraheeri, ubabwirage booshi kwo bakuumane imbere lya Nahano. Irya midodombo yabo, keera agiyuvwa.»
9 Então Moisés disse a Arão: — Diga a toda a congregação dos filhos de Israel: “Cheguem-se à presença do
10 Balya Bahisiraheeri booshi, iri Harooni akaba aki gweti agabaganuulira, banalangiiza mwiꞌshamba, banabona ubulangashane bwa Nahano mu bibungu.
10 Enquanto Arão falava a toda a congregação dos filhos de Israel, olharam para o deserto, e eis que a glória do Senhor apareceu na nuvem.
11 Nahano anabwira Musa:
11 E o Senhor disse a Moisés:
12 «Keera nayuvwa ngiisi kwo bagweti bagayidodomba. Ku yukwo, ubabwire kwo kabigingwe, bagaalya inyama. Na shesheezi bagaalya imikate, halinde banahaage. Haaho, lyo mugaamenya kwo nie Nahano, Rurema winyu.»
12 — Tenho ouvido as murmurações dos filhos de Israel. Diga-lhes: “Ao crepúsculo da tarde, vocês comerão carne, e, pela manhã, vocês comerão pão à vontade, e saberão que eu sou o Senhor , seu Deus.”
13 Iri kakaba kakola kabigingwe, yaho bâli shumbisiri, hanayija inguuli zeꞌngware. Yizo ngware, zanabwikira hooshi ho bâli shumbisiri. Neꞌri hakaba shesheezi, indara yanagwa yaho hooshi.
13 À tarde, apareceram codornizes e cobriram o arraial. Pela manhã, havia orvalho ao redor do arraial.
14 Irya ndara, iri ikatamuruka yaho mwiꞌshamba, hanaboneka ibindu byeru bihwahwatule, biri nga mikate.
14 E, quando o orvalho que havia caído se evaporou, na superfície do deserto restava uma coisa fina e semelhante a escamas, fina como a geada sobre a terra.
15 Abahisiraheeri, mbu babone kwokwo, banasoomerwa, banabuuzania: «Biki yibi?» Mukuba, batâli biyiji.
15 Quando os filhos de Israel viram aquilo, perguntaram uns aos outros: — Que é isso? Pois não sabiam o que era. Moisés respondeu: — Isso é o pão que o
16 Nahano akahamuliza, ti: «Ngiisi muguma winyu akizi kuumania ibyokulya nga kwo aloziizi. Ngiisi muguma mu mbaga yinyu, mukizi kuumania ibilo bibiri-bibiri.»
16 Isto é o que o Senhor ordenou: “Que cada um recolha o que se consegue comer: dois litros por cabeça, segundo o número de pessoas. Cada um pegará para todos os que vivem em sua tenda.”
17 Yabo Bahisiraheeri, ngiisi byo bakabwirwa, banabikulikira. Baguma baabo, banakizi kuumania bingi. Naꞌbandi, banakizi kuumania biniini.
17 Assim o fizeram os filhos de Israel. E recolheram, uns, mais, outros, menos,
18 Kundu kwokwo, ikyanya bakabibiika ku lugero, ngiisi úkakuumania bingi, bitakataluka ulugero. Na ngiisi úkakuumania biniini naye, ndaabyo byo akaniihirwa kwo. Mukuba, ngiisi mundu âli kizi kuumania íbimúkwiriiri.
18 conforme a medida fixada. E não sobrava para quem havia recolhido muito, nem faltava para quem havia recolhido pouco, pois cada um recolhia o quanto conseguia comer.
19 Kwokwo, Musa anababwira: «Birya byokulya, hatagire mundu úgabilaaza kwo.»
19 Então Moisés disse: — Ninguém deixe nada para a manhã seguinte.
20 Kundu Musa akabakengula kwokwo, haliko baguma baabo batanamútwaza. Yabo bandu, banabilaaza kwo, banayiji gwana keera byabola, binakola mu shaaga mweꞌmivuuzi. Yabo bandu, Musa anabarakarira bweneene.
20 Eles, porém, não deram ouvidos a Moisés, e alguns deixaram do maná para a manhã seguinte, mas deu bichos e cheirava mal. E Moisés se indignou contra eles.
21 Kwokwo, ngiisi shesheezi, ngiisi mundu âli kizi kuumania ibyokulya, ukukulikirana niꞌgoorwa lyage. Neꞌkyanya izuuba lyâli kizi ba keera lyadaruula, binajongoloke.
21 Colhiam-no, pois, manhã após manhã, cada um quanto conseguia comer; porque, vindo o calor do sol, o maná se derretia.
22 Ku ngiisi lusiku lwa kalindatu, yabo Bahisiraheeri bâli kizi kuumania ubugira kabiri. Kuli kudeta kwo ngiisi mundu âli kizi kuumania ibilo bina-bina. Yibyo byoshi byo bâli kizi gira, abashaaja baꞌBahisiraheeri banagendere Musa, banamúganuulire byo.
22 No sexto dia, colheram alimento em dobro, quatro litros para cada um. E os principais da congregação vieram e contaram isso a Moisés.
23 Musa anabashuvya: «Ulubaaja lwa Nahano lwo lwolu: Kusheezi, luli lusiku lwoꞌkuluhuuka. Mukuba, iri Sabaato, lunatalwirwi imwa Nahano. Ku yukwo, ibyokulya biinyu, mugendi bideeka, kandi iri kubihyusa. Na íbigasigala, mubibiike, mukabilye kusheezi.»
23 Ele respondeu: — Isto é o que disse o
24 Kwokwo, yibyo byokulya, banabisiga halinde shesheezi, nga kwo Musa akababwira. Neꞌri bukakya, banabigwana bitazi gaga, bitanazi ba mweꞌmivuuzi.
24 E guardaram-no até a manhã seguinte, como Moisés havia ordenado; e não cheirou mal, nem deu bichos.
25 Musa anashubi babwira: «Yibyo byokulya íbyalaala, mubilye. Mukuba, zeene, iri Sabaato ya Nahano, ndaanabyo byokulya byo mugalonga imbuga.
25 Então Moisés disse: — Comam isto hoje, pois hoje é o sábado dedicado ao
26 Yibi byokulya, mugakizi bikuumania mu siku ndatu. Haliko ulusiku lwa kalinda, mutagakizi bilonga, bwo luli Sabaato ya Nahano.»
26 Seis dias vocês o recolherão, mas o sétimo dia é o sábado; nele, não haverá nada a recolher.
27 Kundu Musa akadeta kwokwo, haliko ku lusiku lwa kalinda, bandu baguma banahuluka, gira bagendi looza ibyokulya, batanabilonga.
27 No sétimo dia algumas pessoas saíram para o recolher, porém não o acharam.
28 Haaho, Nahano anabwira Musa: «Zirya maaja zaani, naꞌmategeko gaazo, mugakizi bihaasa-haasa kwo halinde mangoki?
28 Então o Senhor disse a Moisés: — Até quando vocês se recusarão a guardar os meus mandamentos e as minhas leis?
29 Aaho! Mumenye bwija, kwo nie Nahano. Nie kamùheereza ulusiku lweꞌSabaato. Kyo kitumiri ngiisi lusiku lwa kalindatu ndi mu mùheereza ibyokulya byeꞌsiku zibiri. Ngiisi mundu akwiriiri akizi beera mu nyumba yage, atakizi huluka mwo.»
29 Vejam! O Senhor deu a vocês o sábado; por isso, ele, no sexto dia, lhes dá alimento para dois dias; cada um fique onde está, ninguém saia do seu lugar no sétimo dia.
30 Kwokwo, ku ngiisi lusiku lwa kalinda, abandu banakizi luhuuka.
30 Assim, o povo descansou no sétimo dia.
31 Yibyo byokulya, Abahisiraheeri banabiyinika iziina Mana, (kuli kudeta: biki yibi?) Byâli riiri nga mbuto zaꞌmahemba meeru. Byanâli kizi moteera nga mukate muhembeze kwoꞌbuuki.
31 A casa de Israel deu àquele alimento o nome de maná. Ele era como semente de coentro, branco e com gosto de bolo de mel.
32 Musa anashubi babwira: «Ulubaaja lwo Nahano amùheereza, lwo lwolu: Iyo mana, muyabiire ibilo bibiri, munabisingule, bukizi ba bukengeeze imwaꞌbandu beꞌbibusi biinyu íbigaki yija. Kwokwo, abaana ba mu makondo giinyu, bakizi bona ibyokulya byo nâli kizi mùyigusa mwo mwiꞌshamba, ku kyanya nâli mali mùlyosa mu kihugo kyeꞌMiisiri.»
32 Moisés disse: — Esta é a palavra que o
33 Ha nyuma, Musa anabwira Harooni: «Uyabiire urukuzo, unabiike mweꞌbilo bibiri byeꞌmana. Yulwo rukuzo lweꞌmana, unalubiike imbere lya Nahano, lunasingulwe, hiꞌgulu lyoꞌkukengeeza abaana biinyu ábagaki yija.»
33 Então Moisés disse a Arão: — Pegue um vaso, ponha nele dois litros de maná e coloque-o diante do
34 Yago magambo go Nahano akabwira Musa, Harooni, anagagira. Anabiika imana mu Kajumba keꞌKihango, gira ikizi langwa mwo.Kajumba keꞌKihango|src="co00992b.TIF" size="col" copy="David Cook" ref="16.34"
34 Como o Senhor havia ordenado a Moisés, assim Arão o colocou diante da arca do testemunho para o guardar.
35 Abahisiraheeri, bakamala imyaka makumi gana bagweti bagaalya imana, halinde ukuhisa ku kyanya bakahika mu kihugo kyeꞌKaanani. Mukuba, mu Kaanani, mwo bakashubi gwana ibindi byokulya.
35 E os filhos de Israel comeram maná durante quarenta anos, até que entraram em terra habitada. Comeram maná até que chegaram aos limites da terra de Canaã.
36 (Ulugero lwo bâli kizi koleesa mu kugera imana, lwâli kizi yingira nga mweꞌbilo bibiri.)
36 A porção de maná para cada pessoa era um décimo da medida padrão, que tinha vinte litros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.