Êxodo 12

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs BKJ

Sair da comparação
1 Musa na Harooni, ikyanya bakaba bakiri mu kihugo kyeꞌMiisiri, Nahano anababwira:
1 E o SENHOR falou a Moisés e a Arão na terra do Egito, dizendo:
2 «Imwinyu, guno mwezi, gwo gugaaba mwezi gwa mbere gwoꞌmwaka.
2 Este mês será para vós o começo dos meses; será o primeiro mês do ano para vós.
3 «Mubwire Abahisiraheeri booshi, kwo mu siku ikumi za guno mwezi, ngiisi mbaga iyabiire ikyanabuzi kiguma-kiguma.
3 Falai a toda a congregação de Israel, dizendo: No décimo dia deste mês, tomará cada homem para si um cordeiro, segundo a casa de seus pais, um cordeiro para cada casa.
4 Iyo mbaga, iri yangaba itagakimala, iyibiike kuguma neꞌmbaga yoꞌmutuulani. Mukizi haruura abandu, munagere inyama zeꞌkyanabuzi, ukukulikirana na ngiisi kwoꞌmundu angalya.
4 E se a família for muito pequena para um cordeiro, que ele e seu vizinho mais próximo o tomem segundo o número de almas. Cada homem conforme o seu comer fará a conta para o cordeiro.
5 Ikitugwa kyo mugatoola, kibe kipanga kyoꞌmwaka muguma, kinabe kizira kashembo. Yikyo kitugwa, kyangaba kiri kyanabuzi, kandi iri kyanahene.
5 Vosso cordeiro será sem defeito, um macho de um ano. Vós o tomareis das ovelhas ou das cabras.
6 «Yibyo bitugwa, mukizi bilanga, halinde ku siku ikumi na zina zoꞌmwezi. Ku lwolwo lusiku, Abahisiraheeri bakwiriiri babibaage, ku kyanya kyaꞌkabigingwe.
6 E o guardareis até o décimo quarto dia do mesmo mês; e toda a assembleia da congregação de Israel o matará à tarde.
7 Ikyanya bagabibaaga, bakayabiire ku muko gwabyo, banaguhembeze ku mitondo yeꞌmiryango yeꞌnyumba zo bagabiliira mwo, banagubiike, na ku bihamambiro.
7 E tomarão do sangue, e o colocarão nas duas ombreiras e na verga da porta das casas em que o comerem.
8 «Yizo nyama, baziyokye mu bwobwo bushigi, banaziliire imikate mizira saama, banalye naꞌkalaaja.
8 E comerão a carne naquela noite, assada no fogo, e pão ázimo e com ervas amargas o comerão.
9 Si mutazilye mbishi, mutanazideeke. Haliko, muziyokye. Muyokye itwe, neꞌbya mu nda, neꞌbirenge.
9 Não comereis dele cru, nem cozido com água, mas assado com fogo, a sua cabeça com os pés, e suas entranhas.
10 Hatagirage inyama yo mugaasiga halinde shesheezi. Iri hali íyasigala, mugijigiivye.
10 E não deixareis nada do que restar até a manhã seguinte; e o que restar disso até a manhã seguinte queimareis com fogo.
11 «Ikyanya mugaazilya, mube mukoli kenyiiri, nga mukola mugagenda. Munabe mukoli yambiiti ibiraato, munafumbiiti neꞌngoni. Yizo nyama, mugazishulula-shulula, bwo iri Pasaka ya Nahano.
11 E assim o comereis: com vossos lombos cingidos, vossas sandálias nos vossos pés e vosso cajado na vossa mão. E o comereis com pressa. É a Páscoa do SENHOR.
12 «Mu bwobwo bushigi, ngalenga mu kihugo kyeꞌMiisiri, na nyite mweꞌfula zooshi, ziba za bandu, kandi iri zeꞌbitugwa. Nie Nahano, ngaahana imizimu yoshi yeꞌMiisiri.
12 Porque eu passarei por toda a terra do Egito nesta noite, e ferirei todos os primogênitos na terra do Egito, tanto do homem como do animal. E contra todos os deuses do Egito executarei o juízo: Eu sou o SENHOR.
13 Yugwo muko, gugaaba kalangikizo koꞌkuyerekana kwo muli mu nyumba. Neꞌkyanya ngagubona, na nyami bambala. Mwehe, ikyanya ngaahana i Miisiri, ndaakyo kihano íkigamùhuma kwo.
13 E o sangue vos será um sinal sobre as casas em que estiverdes. E quando eu vir o sangue, passarei sobre vós, e a praga não estará sobre vós para vos destruir, quando eu ferir a terra do Egito.
14 Yulwo lusiku, lugayami ba lwoꞌbukengeeze imwinyu, luganakizi ba lusiku lukulu lwa Nahano. Mugakizi lusimbaha imyaka neꞌmyakuula, halinde ku bibusi biinyu byoshi íbigaki yija.
14 E este dia vos será por memorial, e fareis dele uma festa ao SENHOR por todas as vossas gerações: fareis dele uma festa por ordenança eterna.
15 «Muhisagye isiku zirinda mugweti mugaalya imikate mizira saama. Noꞌlusiku lwa mbere lwa yizo zirinda, muhulusagye isaama yoshi mu nyumba ziinyu. Mu yizo siku, ngiisi yeshi úgaalya umukate úguli mweꞌsaama, akwiriiri atwibwe mu Bahisiraheeri.
15 Sete dias comereis pães ázimos. Até o primeiro dia, afastarás o fermento das vossas casas; porque todo aquele que come pão levedado desde o primeiro dia até o sétimo dia, essa alma será cortada de Israel.
16 Ku lusiku lwa mbere, mube noꞌmuhumaanano mutaluule. Na ku lusiku lwa kalinda, mube noꞌgundi. Mu yizo siku zombi, hatagirage umukolwa gwo mugaagira, gútali gwoꞌkulingaania ibyokulya naaho.
16 E no primeiro dia haverá uma santa convocação, e no sétimo dia haverá uma santa convocação para vós. Nenhum tipo de trabalho será feito neles, exceto aquilo que todo homem precisar comer, só isto poderá ser feito por vós.
17 «Yulu lusiku lukulu lweꞌmikate mizira saama, mugakizi lusimbaha. Mukuba, lwolwo lusiku, lwo nꞌgamùshaaza kwo i Miisiri, ndeeko-ndeeko. Yulwo lusiku, abandu beꞌbibusi biinyu byoshi, bagakizi lusimbaha, halinde imyaka neꞌmyakuula.
17 E observareis a festa do pão ázimo, porque nesse mesmo dia eu tirei vossos exércitos da terra do Egito. Por isso observareis este dia nas vossas gerações por ordenança eterna.
18 «Iyo mikate mizira saama, mugatondeera ukugilya mu kabigingwe koꞌlusiku lwiꞌkumi na zina zoꞌmwezi gwa mbere, halinde ukuhisa ku kabigingwe keꞌsiku makumi gabiri na luguma za gwogwo mwezi.
18 No primeiro mês, no décimo quarto dia do mês à tarde, comereis pão ázimo, até o vigésimo primeiro dia do mês à tarde.
19 Mu yizo siku zirinda, hatagire mundu úgaki ba neꞌsaama mu nyumba yage, kundu angaba mwene akaaya, kandi iri kinyamahanga. Ngiisi úgaalya ibyokulya íbiri mweꞌsaama, akwiriiri atwibwe mu Bahisiraheeri.
19 Sete dias não se achará fermento em vossas casas, porque todo aquele que comer o que estiver levedado, essa alma será cortada da congregação de Israel, seja estrangeiro ou nascido na terra.
20 Iri mwangalya ibyokulya íbiri mweꞌsaama, mugaaba mwalya umuziro, kundu mwangaba mutuuziri hayi. Kwokwo, mu yizo siku, imikate yo mugakizi lya, ibe mizira saama.»
20 Não comereis nada levedado; em vossas habitações comereis pão ázimo.
21 Haaho, Musa anakuumania abashaaja booshi baꞌBahisiraheeri, anababwira: «Ngiisi muguma winyu, ukukulikirana neꞌmbaga yage, atoolage ikyanabuzi, anakibaage ku lusiku lukulu lweꞌPasaka.
21 Então Moisés chamou todos os anciãos de Israel, e lhes disse: Escolhei e tomai um cordeiro segundo vossas famílias, e matai a Páscoa.
22 Umuko gwakyo, munagubiike mu mutanga. Munayabiire ibyasi byeꞌhisopo, munakizi bijabika mwo. Gulya muko, munagushangire ku mitondo na ku bihamambiro byeꞌmiryango yeꞌnyumba ziinyu. Bushigi bwa yulwo lusiku, hatagire mundu úgahulukira imbuga, bútazi kya.
22 E tomareis um molho de hissopo, e o molhareis no sangue que está na bacia, e passareis na verga e nas duas ombreiras da porta, com o sangue que está na bacia. E nenhum de vós sairá pela porta da sua casa até a manhã.
23 «Nahano agakizi lenga mu kino kihugo, mu kuyita Abamiisiri. Haliko mwehe, agaabona imiko ku mitondo yeꞌnyumba ziinyu, na ku bihamambiro byazo, anakizi mùhinjuka. Hiꞌgulu lyeꞌyo miko, atagahanguula umuganda wage woꞌkuminika kwo ayingire mu nyumba ziinyu, mbu amùyite.
23 Porque o SENHOR passará para ferir os egípcios. E quando ele vir o sangue na verga e nas duas ombreiras, o SENHOR passará sobre a porta, e não deixará o destruidor entrar em vossas casas para vos ferir.
24 «Yago magambo go namùbwira, mukizi gasimbaha. Yulwo lubaaja, lugaaba lweꞌmwinyu, na lwaꞌbandu beꞌbibusi biinyu, halinde imyaka neꞌmyakuula.
24 E observareis isto por ordenança para ti e para os teus filhos para sempre.
25 Yulwo lusiku, ikyanya mugayingira mu kihugo kyo Nahano agamùheereza ku muhango, mukwiriiri mukizi lukulikira.
25 E acontecerá, quando estiverdes na terra que o SENHOR vos dará, segundo o que ele prometeu, que guardareis este culto.
26 «Neꞌkyanya abaana biinyu bâye mùbuuze: “Yulu lusiku lukulu, umugeeza gwalwo biri biki?”
26 E acontecerá, quando vossos filhos vos disserem: O que quereis dizer com este culto?
27 Mugakizi bashuvya: “Yiki kitugwa, liri ituulo lyeꞌPasaka, lyo tuli mu tanga imwa Nahano. Mukuba, ikyanya Nahano akayita Abamiisiri mu kihugo kyabo, anahinjuka ku nyumba ziitu twe Bahisiraheeri.”»
27 Que direis: Este é o sacrifício da Páscoa do SENHOR, que passou sobre as casas dos filhos de Israel no Egito, quando feriu os egípcios, e livrou as nossas casas. E o povo curvou a cabeça e adorou.
28 Yibyo byoshi byo Nahano akabwira Musa na Harooni, Abahisiraheeri banagendi bigira.
28 E os filhos de Israel foram e fizeram como o SENHOR ordenara a Moisés e Arão, assim fizeram.
29 Iri kakaba kahola-masiga, Nahano anayita ifula zooshi za mu kirya kihugo kyeꞌMiisiri. Zirya fula zo akayita, zikatondeerera ku fula ya mwami, kundu âli kizi bwatala ku kitumbi kyeꞌkyami. Zanahisa na ku fula za ábâli lashirwi mu nyumba zeꞌmbohe. Kiri neꞌbitugwa, akayita ibyana byabyo bya mbere.
29 E aconteceu que, à meia-noite, o SENHOR feriu todos os primogênitos na terra do Egito, desde o primogênito de Faraó que estava assentado no seu trono até o primogênito do cativo que estava na masmorra, e todos os primogênitos do gado.
30 Mu bwobwo bushigi, uyo mwami naꞌbatwali baage booshi, kiri naꞌbandi bandu baage, banavyuka. Ndaayo kiri neꞌnyumba nguma ítakafwa mwoꞌmundu. Kyanatuma mu kirya kihugo kyoshi kyeꞌMiisiri, mugayijula ikimombo kya kahebuuza.
30 E Faraó se levantou à noite, ele e todos os seus servos, e todos os egípcios. E houve grande clamor no Egito, porque não havia uma casa em que não houvesse um morto.
31 Mu bwobwo bushigi, uyo Faraho anahamagala Musa na Harooni, anababwira: «Yimukagi! Mwe naꞌbiinyu Bahisiraheeri, mulyokage mu bandu baani. Mugendi yikumba Nahano, nga ngiisi kwo mukambuuna.
31 E então chamou a Moisés e a Arão à noite e disse: Levantai-vos, e saí dentre o meu povo, tanto vós como os filhos de Israel, e ide, servi ao SENHOR, como tendes dito.
32 Neꞌkyanya mugagenda, mutwale kiri neꞌbitugwa biinyu. Kiri na naani, mukakizi mbuunira, halinde Rurema angashaanire.»
32 Também levai vossos rebanhos e vosso gado, como tendes dito, e saí, e abençoai-me também.
33 Balya Bamiisiri, banatondeera ukukunguula Abahisiraheeri kwo balyokage yaho duba, banakizi deta: «Iri mutangashaaga hano, tweshi tugaahera.»
33 E os egípcios apressaram o povo, para que os lançassem fora da terra com pressa, porque diziam: Seremos todos mortos.
34 Yabo Bahisiraheeri, banayabiira amalobe gaabo go bakalingaania buzira saama, kuguma neꞌbirugu byabo byoꞌkulingaaniza mweꞌmikate. Yibyo byoshi, banabiboha, banabibiika ha lutugo.
34 E o povo tomou sua massa antes que levedasse, e suas amassadeiras amarradas em suas roupas sobre os seus ombros.
35 Banagira nga kwo Musa âli mali gwanwa ababwira, mu kuhuuna Abamiisiri ibirugu íbikatulwa mu harija, na mu nooro. Banabahuuna kiri neꞌbyambalwa.
35 E os filhos de Israel fizeram conforme a palavra de Moisés, e pediram dos egípcios joias de prata, e joias de ouro, e vestimentas,
36 Nahano anagira Abamiisiri bakunde Abahisiraheeri. Neꞌkyanya bakahuuna Abamiisiri yibyo bindu, banakizi baheereza byo. Kwokwo, kwaꞌBahisiraheeri bakalonga ibindu byabo.
36 e o SENHOR deu ao povo favor à vista dos egípcios, de maneira que estes lhe davam o que pediam. E eles despojaram os egípcios.
37 Lyeryo, Abahisiraheeri banalyokaga i Rameseesi, banagenda halinde i Sukooti. Bâli hisiri nga bashosi bihumbi magana galindatu, buzira kuharuura abakazi naꞌbaana.
37 E os filhos de Israel viajaram de Ramessés para Sucote, cerca de seiscentos mil homens a pé, além das crianças.
38 Bâli riiri kuguma naꞌbandi bandu bingi ábakagenda babakulikiiri. Bâli sholiiri inguuli zeꞌbitugwa, ibibuzi neꞌngaavu.
38 E uma multidão mista também subiu com eles, e rebanhos, e vacadas, e muito gado.
39 Ikyanya Abahisiraheeri bakalyoka i Miisiri, bâli kola neꞌngungu, kyanatuma bataki teekera indanda. Si bakatwala naaho galya malobe mazira saama, gira bakizi galingaania mweꞌbitumbula bizira saama.
39 E assaram bolos ázimos da massa que haviam trazido do Egito, porque não estava levedada; porque foram lançados fora do Egito, e não podiam demorar, nem haviam preparado para si alimento algum.
40 Imyaka yoshi yaꞌBahisiraheeri bakabeera mu kihugo kyeꞌMiisiri, yâli hisiri myaka magana gana na makumi gashatu.
40 Ora, a permanência dos filhos de Israel, que habitaram no Egito foi de quatrocentos e trinta anos.
41 Ku lwolwo lusiku lwoꞌkuhisa imyaka magana gana na makumi gashatu, abandu booshi ba Nahano bakalyoka mu kihugo kyeꞌMiisiri, ngiisi bandu mu ndeeko yabo.
41 E aconteceu que, ao final dos quatrocentos e trinta anos, aconteceu nesse exato dia, que todos os exércitos do SENHOR saíram da terra do Egito.
42 Mu bwobwo bushigi, Nahano akalaliira, mu kulyosa Abahisiraheeri mu kihugo kyeꞌMiisiri. Kyo kitumiri Abahisiraheeri booshi bakwaniini bakizi bukengeera, banakizi simbaha Nahano, halinde ukuhisa mu bibusi byoshi.
42 Esta é uma noite a ser bem observada para o SENHOR por tê-los tirado do Egito; esta é aquela noite do SENHOR a ser observada por todos os filhos de Israel nas suas gerações.
43 Nahano anabwira Musa na Harooni: «Ikyanya mugakizi lya ibyokulya byeꞌPasaka, imaaja zoꞌkukulikira zo zeezi: Ngiisi útali Muhisiraheeri, atakolwe kwo akizi bilya.
43 E o SENHOR disse a Moisés e a Arão: Esta é a ordenança da Páscoa: Nenhum estrangeiro comerá dela,
44 Haliko umuja ye mukagula, anabe keera mwamútenguula, yeki ahangwirwi ukukizi bilya kwo.
44 mas o servo de cada homem comprado por dinheiro, depois que o tiveres circuncidado, dela comerá.
45 Si ikinyamahanga, na úli mu kolerana hiꞌgulu lyoꞌkuhembwa boohe, batakwiriiri ukukizi bilya kwo.
45 O estrangeiro e o servo assalariado não comerão dela.
46 «Ikyanabuzi kyeꞌPasaka, kigakizi liibirwa mu nyumba nguma. Inyama zaakyo, zigaliibirwa mwomwo. Hatanagire kiri neꞌnyama nguma ígahulusibwa, mbu itwalwe imbuga. Naꞌmavuha gaayo, hatagire kiri neꞌliguma lyago írigavunwa.
46 Em uma casa se deverá comê-la; não levarás coisa alguma da carne para fora da casa, nem quebrareis seu osso.
47 Yulwo lusiku lukulu, Abahisiraheeri booshi bakwiriiri bakizi lushambaalira.
47 Toda a congregação de Israel deverá celebrá-la.
48 «Ngiisi yeshi útali Muhisiraheeri ye mutuliinwi, iri angasiima kwo naye mushambaalire kuguma ku lusiku lukulu lweꞌPasaka ya Nahano, akwiriiri atee tenguula abashosi booshi ba mu nyumba yage. Lyoki uyo mundu akabuli haruurwa kwo naye akola mutuulaga, anahanguulwe kwo naye alye mwiꞌyo ngoome. Si ngiisi útazi tenguulwa, yehe atakolwe mbu abilye kwo.
48 E quando um estrangeiro se hospedar contigo e quiser celebrar a Páscoa do SENHOR, que todo o homem seja circuncidado, e depois, que ele se aproxime e a celebre. E ele será como aquele que é nascido na terra; porquanto nenhum incircuncidado comerá dela.
49 Yulwo lubaaja, luloziri booshi, aba Muhisiraheeri nirizina, kandi iri binyamahanga íbituuziri mu kati kiinyu.»
49 Uma lei haverá para o que é nascido na terra, e para o estrangeiro que peregrinar entre vós.
50 Yulwo lubaaja, ikyanya Nahano akalubwira Musa na Harooni, Abahisiraheeri booshi banakizi lusimbaha.
50 Assim fizeram todos os filhos de Israel; conforme o SENHOR havia ordenado a Moisés e a Arão, assim fizeram.
51 Ku lwolwo lusiku, Nahano akalyosa Abahisiraheeri mu kihugo kyeꞌMiisiri, ndeeko-ndeeko.
51 E aconteceu que, no mesmo dia, o SENHOR tirou os filhos de Israel da terra do Egito, por seus exércitos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.