Atos 27
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs ARC
1 Ha nyuma, byanashungikwa kwo tugendage mu poroveesi yeꞌHitaliya naꞌmashuba. Kyanatuma Pahulu naꞌbandi bashweke, bagasikirizibwa imwoꞌmukulu muguma waꞌbasirikaani, iziina lyage Yuliyo. Âli riiri mukulu muguma waꞌbasirikaani, ábâli kizi kolera Mwami Mukulu.
1 Como se determinou que havíamos de navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da Coorte Augusta.
2 Twanashonera mu mashuba maguma geꞌHadiramiti. Gâli kizi genda gagayimanga-yimanga mu byambu bya mu poroveesi yeꞌHaziya. Neꞌkyanya tukalyoka yaho, twâli kola kuguma na Harisitariko, weꞌTesaloniki, mu poroveesi yeꞌMakedoniya.
2 E, embarcando nós em um navio adramitino, partimos navegando pelos lugares da costa da Ásia, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Iri bukakya, twanayezeka mu kyambu kya mu kaaya keꞌSidooni. Na yaho, Yuliyo anagirira Pahulu bwija, mu kumúhanguula kwo agendi bonaana naꞌbiira baage, gira bakamútabaale ku ngiisi íbimúgooziri.
3 E chegamos no dia seguinte a Sidom, e Júlio, tratando Paulo humanamente, lhe permitiu ir ver os amigos, para que cuidassem dele.
4 Neꞌri tukashubi yimuka yaho, twanasooka inyuma lyo akalira Kipuro, gira tutakayirwe bweneene neꞌmbuusi.
4 E, partindo dali, fomos navegando abaixo de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Twanajabuka inyaaja, mu kulenga ku butambi bweꞌkihugo kyeꞌKirikiya, na ku bweꞌPamufiriya. Twabuli hika mu kaaya keꞌMira, mu poroveesi yeꞌRikiya.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 Na yaho, umukulu waꞌbasirikaani, anagwana haꞌmashuba ga mu kaaya keꞌHalegizanderiya, goꞌkugenda mu poroveesi yeꞌHitaliya. Anatushoneza mwo.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que navegava para a Itália, nos fez embarcar nele.
7 Twanamala isiku nyingi mu mashuba, tuli mu genda tugayisindoola mu kati kaꞌmalibu. Ubuzinda, twanalindi yegeera i Kinido. Haaho, ikihuhuuta kyanatubuza ukulenga ho twâli riiri tugalenga. Kyanatuma tugasooka inyuma lyaꞌkalira Kereete, uluhande lweꞌSalumooni.
7 E, como por muitos dias navegássemos vagarosamente, havendo chegado apenas defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos abaixo de Creta, junto de Salmona.
8 Twanagenda tugalenga ku ngombe ku ngombe mu kati kaꞌmalibu. Twanalindi hika áhali mu buuzibwa Byambu Biija, hoofi lyeꞌLaseya.
8 E, costeando-a dificilmente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 Twâli kola siku nyingi tuli mu lugeezi, halinde kiri noꞌlusiku lukulu lwoꞌkuyishalisa lwanaba keera lwalenga. Byanaboneka kweꞌri twangagenderera noꞌlugeezi, twangakoli lulongera mwo gobwe-gobwe.
9 Passado muito tempo, e sendo já perigosa a navegação, pois também o jejum já tinha passado, Paulo os admoestava,
10 «E bashosi, keera nabona kwo yulu lugeezi lugatuleetera ibala. Yaga mashuba, kuguma neꞌyi miteekerwa, byoshi bigatikirira mwiꞌno nyaaja. Baguma biitu, banakengeere basiga mwaꞌmatwe gaabo.»
10 dizendo-lhes: Varões, vejo que a navegação há de ser incômoda e com muito dano, não só para o navio e a carga, mas também para a nossa vida.
11 Yiryo ihano lya Pahulu, umukulu waꞌbasirikaani anabona kwo liri ndaalyo. Anasiima amagambo geꞌkirongoozi kyaꞌmashuba, na mwene go.
11 Mas o centurião cria mais no piloto e no mestre do que no que dizia Paulo.
12 Na kwakundi, yikyo kyambu kyâli kizi hahaza abandu bweneene ku kyanya kyeꞌmbeho. Kyanatuma abandu bingi mu mashuba bagaatwa uluhango kwo balyoke yaho, balole iri bangaki hika mu kyambu kyeꞌFoyiniki, kya mu kalira keꞌKereete, gira habe ho bagatee beera ku kyanya kyeꞌmbeho. Yikyo kyambu kyeꞌFoyiniki, kishooziri mu mbande zeꞌmunda izuuba liri mu sookera.
12 E, como aquele porto não era cômodo para invernar, os mais deles foram de parecer que se partisse dali para ver se podiam chegar a Fenice, que é um porto de Creta que olha para a banda do vento da África e do Coro, e invernar ali.
13 Ha nyuma, ihihuusi hiija hyanatondeera ukuhuusa ukulyoka uluhande lweꞌkisaka. Kyanatuma beene mashuba bagaatona kwo keera balonga ubulyo bwoꞌkugenderera noꞌlugeezi lwabo, nga kwo bâli koli loziizi. Kwokwo, banazamuula inanga yaꞌmashuba, banayimuka yaho. Banagenda bagalenga ku ngookolo ku ngookolo yaꞌkalira Kereete.
13 E, soprando o vento sul brandamente, lhes pareceu terem já o que desejavam, e, fazendo-se de vela, foram de muito perto costeando Creta.
14 Ha nyuma hiniini, mu migazi ya mu yako kalira, mwanayami huluka ikihuhuuta kikayu bweneene. Yikyo kihuhuuta, kyâli kizi buuzibwa Ehurakilo.
14 Mas, não muito depois, deu nela um pé de vento, chamado Euroaquilão.
15 Kirya kihuhuuta, kyanakizi yipukula-pukula ku kibavu kyaꞌmashuba. Na kundu tukakihagala kwo, kyanatuyumuusa. Neꞌri hakatama, twanaleka kyatuhunguukana i buziba.
15 E, sendo o navio arrebatado e não podendo navegar contra o vento, dando de mão a tudo, nos deixamos ir à toa.
16 Twanasooka inyuma lyeꞌhirira hiniini Kahuda, hyanatukingira hiniini ku kirya kihuhuuta. Haaho, twanalolaga ku bwato bwoꞌkukizi kululwa naꞌmashuba. Twanakubira mu kubushweka kweꞌmigozi,
16 E, correndo abaixo de uma pequena ilha chamada Cauda, apenas pudemos ganhar o batel.
17 gira tubulengereze mu mashuba. Neꞌri tukaba keera twabulengereza mwo, abashooji banasoosa amashuba goonyene kweꞌmigozi, gira gatabereke.
17 E, levado este para cima, usaram de todos os meios, cingindo o navio; e, temendo darem à costa na Sirte, amainadas as velas, assim foram à toa.
18 Imidunda, yanakizi pukula-pukula ku mashuba. Neꞌri bukakya, abashooji banatondeera ukukabulira imiteekerwa mu nyaaja.
18 Andando nós agitados por uma veemente tempestade, no dia seguinte, aliviaram o navio.
19 Neꞌri bukashubi kya, banashaaza naꞌmatanga mahamu gaꞌmashuba, kuguma neꞌnguliro yago. Ehee! Yibyo byoshi, banabitibulira mu nyaaja naꞌmaboko gaabo boonyene.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Hanalenga isiku nyingi izuuba neꞌndonde bítaboneka. Neꞌyo nyaaja iki genderiiri ukukundula-kundula. Twanayihebuura kwo tutagaki kira.
20 E, não aparecendo, havia já muitos dias, nem sol nem estrelas, e caindo sobre nós uma não pequena tempestade, fugiu-nos toda a esperança de nos salvarmos.
21 Yabo bashosi, iri bakaba keera bamala siku nyingi mu nyaaja, bátalya kindu, Pahulu anayimanga ha kati kaabo, anababwira: «E bashosi, ku kyanya nꞌgamùhanuula i Kereete kwo tutalunguli lyoka yo, mwâli kwiriiri munyuvwe. Múki nyuvwe, ngeꞌbindu biinyu bitatikira kwoku.
21 Havendo já muito que se não comia, então, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Fora, na verdade, razoável, ó varões, ter-me ouvido a mim e não partir de Creta, e assim evitariam este incômodo e esta perdição.
22 Kundu kwokwo, namùyinginga kwo mukanie imitima! Mukuba, ndaaye kiri noꞌmuguma winyu úgashereera. Si yaga mashuba naaho go gagagendi jajagulika.
22 Mas, agora, vos admoesto a que tenhais bom ânimo, porque não se perderá a vida de nenhum de vós, mas somente o navio.
23 «Niehe, ndi mundu wa Rurema. Na bwo ndi mukozi wage, zeene bushigi, umuganda wage ashubi yimaaziri ha butambi lyani,
23 Porque, esta mesma noite, o anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 anambwira: “E Pahulu! Utayobohe! Si ushungisirwi kwo ugagendi yimanga imbere lya Kahisaari. Na kwakundi, umenye bwija kwo yaba booshi bo mubalamiinwi, Rurema agakukiriza bo ku lukogo lwage.”
24 dizendo: Paulo, não temas! Importa que sejas apresentado a César, e eis que Deus te deu todos quantos navegam contigo.
25 «Ku yukwo, e bashosi, mukanagye imitima! Ngiisi kwo Rurema ambwira, nyemiiri kwo bigakoleka ngana.
25 Portanto, ó varões, tende bom ânimo! Porque creio em Deus que há de acontecer assim como a mim me foi dito.
26 Kundu kwokwo, tugaki gendi seenekwa mu kalira kalebe.»
26 É, contudo, necessário irmos dar numa ilha.
27 Twanamala isiku ikumi na zina tugweti tugahunguukanwa neꞌkihuhuuta mu nyaaja yeꞌHadiriya. Neꞌri hakaba ha kati koꞌbushigi koꞌlusiku lwiꞌkumi na zina, balya bashooji banayiyuvwa kwo ngeeka keera bayegerera ibuga lirebe.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo impelidos de uma e outra banda no mar Adriático, lá pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros que estavam próximos de alguma terra.
28 Kyanatuma bagatibulira ulugero mu miiji, banabona kwoꞌkuhika haashi, zikiri meetere makumi gana. Neꞌri bakashegera ha mbere hiniini, banashubi tibulira ulugero mu miiji, banabona kwoꞌkuhika haashi, zikola meetere makumi gashatu.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 Banayoboha kwaꞌmashuba gangakoli gendi yitumikira ku maala. Kyanatuma bagayami gayimangika, mu kukabula inanga zina mu miiji inyuma lyago. Banayifwija kwo bukye duba.
29 E, temendo ir dar em alguns rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, desejando que viesse o dia.
30 Balya bashooji banalooza ukutibita amashuba. Kyanatuma bagashubi shonoolera ubwato mu miiji, banayigiriisa nga bagakabula mweꞌnanga zeꞌmbere.
30 Procurando, porém, os marinheiros fugir do navio e tendo já deitado o batel ao mar, como que querendo lançar as âncoras pela proa,
31 Lyeryo, Pahulu anabwira umukulu waꞌbasirikaani, kuguma naꞌbasirikaani baage ti: «Yaba bashooji, iri tutangabeeranwa mu gano mashuba, mutagaki kira!»
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Kyanatuma abasirikaani bagatola imigozi íyâli gwasiri ubwato. Banaleka inyaaja ibutwale.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 Neꞌri bukaba bukola mu tejuukana, Pahulu anabwira abaabo booshi, kwokuno: «Zeene, keera mwamala isiku ikumi na zina mugweti mugatulagula, ndaanakyo kindu kyo mushuba mu lya.
33 E, enquanto o dia vinha, Paulo exortava a todos a que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis sem comer, não havendo provado nada.
34 Aahago! Namùyinginga bweneene mulye, gira lyo mulonga ubulyo bwoꞌkukira. Mukuba, ndaaye muguma winyu úgateera, kiri neꞌhidende higuma hyoꞌmushaku úguli kwiꞌtwe lyage.»
34 Portanto, exorto-vos a que comais alguma coisa, pois é para a vossa saúde; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Iri Pahulu akayusa ukudeta kwokwo, anayabiira umukate, anatanga kongwa imwa Rurema imbere lya booshi. Anagukoojola, anatondeera ukulya.
35 E, havendo dito isto, tomando o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo- o, começou a comer.
36 Lyeryo, booshi banakana imitima, nabo banalya.
36 E, tendo já todos bom ânimo, puseram-se também a comer.
37 Na tweshi kwo twâli riiri mu mashuba, twâli hisiri bandu magana gabiri na makumi galinda na ndatu.
37 E éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 Yabo booshi, iri bakaba keera bashaluuka, banakabulira ingano mu nyaaja, gira bashubi yanguhya amashuba.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 Neꞌri bukakya bwija, abashooji banabona ikoona íriri kwoꞌmushenyu. Haliko, batanamenya liri lya mu kihugo kihi. Banashungika kwo baleke amashuba gagendi yiseeneka mu kati kaalyo, iri byangaziga.
39 E, sendo já dia, não reconheceram a terra; enxergaram, porém, uma enseada que tinha praia e consultaram-se sobre se deveriam encalhar nela o navio.
40 Kwokwo, banashulumula imigozi yeꞌnanga ízâli tibuliirwi mu miiji. Banashulumula neꞌmigozi íyâli shwesiri ibiti byoꞌkugarongoora. Babuli shonia ihitanga hyeꞌmbere, gira lyeꞌmbuusi igendi gaseeneka mwiꞌkoona.
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela maior ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 Haliko yago mashuba, ikyanya gakashegera ha mbere hiniini, itwe lyago lyeꞌmbere lyanayami yifunda mu mushenyu gwa mu miiji, lyanahangatiira mwo. Itwe lyago lyeꞌnyuma, lyanakizi pukulwa-pukulwa neꞌmidunda, lyanatondeera ukubereka.
41 Dando, porém, num lugar de dois mares, encalharam ali o navio; e, fixa a proa, ficou imóvel, mas a popa abria-se com a força das ondas.
42 Haaho, abasirikaani ábâli riiri mu mashuba, banashungika kwo bayite abashweke booshi, gira hatagire kiri noꞌmuguma wabo úgatibita ku njira yoꞌkuyoga.
42 Então, a ideia dos soldados foi que matassem os presos para que nenhum fugisse, escapando a nado.
43 Haliko, umukulu wabo atanalooza kwo Pahulu ayitwe, kyanatuma agababuza. Haaho, anadetaga kwo ngiisi ábayiji ukuyoga, babe bo bagatee yikabula mu miiji, gira bagwanwe bayogoroka.
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, lhes estorvou este intento; e mandou que os que pudessem nadar se lançassem primeiro ao mar e se salvassem em terra;
44 Na ábagasigala, bayabiire imbahwa, kandi iri ibihande byaꞌmashuba, bibe byo bagayogorokera kwo. Kwokwo, kwo tweshi tukayogoroka tuli bagumaana.
44 e os demais, uns em tábuas e outros em coisas do navio. E assim aconteceu que todos chegaram à terra, a salvo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.