Atos 17
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs ARC
1 Pahulu na Siira, banalenga mu kaaya keꞌHamufipoli, na mu keꞌHapoloniya, halinde banahika i Tesaloniki. Na yaho, hâli riiri inyumba yeꞌmihumaanano yaꞌBayahudi.
1 E, passando por Anfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Pahulu anakulikiriza isiku zishatu zeꞌSabaato ayingiiri mwiꞌyo nyumba, nga kwoꞌmugeeza gwage gwâli riiri. Anakizi sobanulira abandu Amandiko Meeru.
2 E Paulo, como tinha por costume, foi ter com eles e, por três sábados, disputou com eles sobre as Escrituras,
3 Anabayereka ku bweranyange kwo Masiya âli kwiriiri atee libuzibwa, anayitwe. Haliko ha nyuma, anazuuke mu bafwiri. Pahulu, anashubi babwira: «Uyo Masiya, ye na yolya Yesu ye ngweti ngamùmenyeesa.»
3 expondo e demonstrando que convinha que o Cristo padecesse e ressuscitasse dos mortos. E este Jesus, que vos anuncio, dizia ele, é o Cristo.
4 Ikyanya Pahulu akababwira kwokwo, baguma ba mu Bayahudi banakorwa niꞌgambo. Banayemeera Yesu, kuguma naꞌbandu bingi beꞌgindi milala ábâli koli simbahiri Rurema. Kiri naꞌbakazi bingi boꞌlushaagwa, nabo banamúyemeera. Yabo booshi, banayibiika ku Pahulu na Siira.
4 E alguns deles creram e ajuntaram-se com Paulo e Silas; e também uma grande multidão de gregos religiosos e não poucas mulheres distintas.
5 Halikago, Abayahudi baguma, banashubi gwatwa noꞌluugi, arara-rara! Banagenda mu kaguliro, gira bagendi leeta utupere-pere. Neꞌri tukaba keera twayilunda yaho, twanatondeera ukugira akamburugu mu kaaya. Twanalunguula imwa Yasooni, gira tulooze mwo Pahulu na Siira, tubaleete imbere lyaꞌbandu.
5 Mas os judeus desobedientes, movidos de inveja, tomaram consigo alguns homens perversos dentre os vadios, e, ajuntando o povo, alvoroçaram a cidade, e, assaltando a casa de Jasom, procuravam tirá-los para junto do povo.
6 Tulya tupere-pere, iri tukababula, twanayami yabiira Yasooni yenyene, kuguma naꞌbandi Bakirisito. Twanabakululira imbere lyaꞌbakulu baꞌkaaya, tugweti tugayamiza, ti: «Yaba bandu, si keera babiika akamburugu mu mahanga gooshi. Na baabano, bakolaga na hano mu kaaya kiitu!
6 Porém, não os achando, trouxeram Jasom e alguns irmãos à presença dos magistrados da cidade, clamando: Estes que têm alvoroçado o mundo chegaram também aqui,
7 Uyo Yasooni, ye bahandisiizi. Neꞌngingwe, yaba booshi bakoli gayiriziizi imaaja ízikabiikwa na mwami witu Kahisaari. Banali mu yihaya kwo bagweti ugundi mwami wabo, mbu ye Yesu.»
7 os quais Jasom recolheu. Todos estes procedem contra os decretos de César, dizendo que há outro rei, Jesus.
8 Yabo bakulu baꞌkaaya, kuguma naꞌbandi bandu, mbu bayuvwagwe kwokwo, banayami gira ulujongo bweneene!
8 E alvoroçaram a multidão e os principais da cidade, que ouviram estas coisas.
9 Banatangiisa Yasooni naꞌbaabo ingwati, babuli bahanguula kwo batee taaha.
9 Tendo, porém, recebido satisfação de Jasom e dos demais, os soltaram.
10 Iri bukayira, Abakirisito banayongolosa Pahulu na Siira, banabatwala mu kaaya keꞌBeroya. Neꞌri bakahika yo, banagendi yingira mu nyumba yeꞌmihumaanano yaꞌBayahudi.
10 E logo os irmãos enviaram de noite Paulo e Silas a Bereia; e eles, chegando lá, foram à sinagoga dos judeus.
11 Abandu beꞌyo munda i Beroya, bâli riiri boꞌbwitonde ukuhima abaabo beꞌTesaloniki. Kyanatuma ikyanya Pahulu akabaganuulira Igambo lya Rurema, banaliyakiira ku mwete gwoshi. Banakizi yitegeereza mu Mandiko Meeru ngiisi lusiku, gira basise amagambo ga Pahulu, bamenye iri gali goꞌkuli.
11 Ora, estes foram mais nobres do que os que estavam em Tessalônica, porque de bom grado receberam a palavra, examinando cada dia nas Escrituras se estas coisas eram assim.
12 Mu kati kaabo, Abayahudi bingi banayemeera Yesu, kuguma naꞌbandu bingi beꞌgindi milala, abashosi naꞌbakazi boꞌlushaagwa.
12 De sorte que creram muitos deles, e também mulheres gregas da classe nobre, e não poucos varões.
13 Balya Bayahudi beꞌTesaloniki, iri bakamenyaga kwo Pahulu akola mu yigiriza igambo lya Rurema neꞌyo munda i Beroya, yehee! Banayami genda yo, banashimya abandu bingi beꞌyo munda, halinde hanashubi ba akamburugu.
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que a palavra de Deus também era anunciada por Paulo em Bereia, foram lá e excitaram as multidões.
14 Lyeryo, abaabo Bakirisito banayami yabiira Pahulu, banamútwala halinde ku kyambu. Haliko, Siira na Timoteyo boohe, banasigala i Beroya.
14 No mesmo instante, os irmãos mandaram a Paulo que fosse até ao mar, mas Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Banaherekeza Pahulu, banamúhisa halinde mu kaaya keꞌHateene. Neꞌkyanya bâli kola bagagaluka, anabatuma babwire Timoteyo na Siira kwo bamúgwane duba.
15 E os que acompanhavam Paulo o levaram até Atenas e, recebendo ordem para que Silas e Timóteo fossem ter com ele o mais depressa possível, partiram.
16 Ikyanya Pahulu âli ki gweti agalindirira Siira na Timoteyo mu kaaya keꞌHateene, yee! Anagarwa bweneene, mu kubona kwaꞌkaaya kooshi kaboziri neꞌmigisi!
16 E, enquanto Paulo os esperava em Atenas, o seu espírito se comovia em si mesmo, vendo a cidade tão entregue à idolatria.
17 Anakizi yingira mu nyumba yeꞌmihumaanano yaꞌBayahudi. Na ngiisi Bayahudi bo âli kizi gwana mwo, kuguma naꞌbandu beꞌgindi milala ábâli koli simbahiri Rurema, anakizi basobanulira hiꞌgulu lya Yesu. Na ngiisi lusiku, ikyanya âli kizi yingira mu tuguliro, anakizi menyeesa abandu hiꞌgulu lya Yesu.
17 De sorte que disputava na sinagoga com os judeus e religiosos e, todos os dias, na praça, com os que se apresentavam.
18 Abanabumenyi baguma biꞌbanga lyeꞌkihepikuriyo, kuguma na biꞌbanga lyeꞌkisitohiko, banatondeera ukuhaliiza Pahulu. Baguma baabo, banadeta: «Bikagi byoꞌyu malabi aloziizi ukudeta?» Abandi, ti: «Byaboneka kwo agweti agadetera imigisi yage yeꞌmahanga.» Na íbikatuma bagaadeta kwokwo, bwo Pahulu âli kizi baganuulira hiꞌgulu lya Yesu, na hiꞌgulu lyoꞌkuzuuka kwa abafwiri.
18 E alguns dos filósofos epicureus e estoicos contendiam com ele. Uns diziam: Que quer dizer este paroleiro? E outros: Parece que é pregador de deuses estranhos. Porque lhes anunciava a Jesus e a ressurreição.
19 Yabo banabumenyi, banatwalaga Pahulu imbere lyeꞌnaama ngulu yeꞌHareyopago. Abakulu beꞌyo naama banamúbwira: «Yago migirizo mahyahya go ukola mu menyeesa mu bandu, na nyiitu wangatubwira go.
19 E, tomando-o, o levaram ao Areópago, dizendo: Poderemos nós saber que nova doutrina é essa de que falas?
20 Twagayuvwa kwo gakola gandi-gandi, na nyiitu twanganasiima kwo tusobaanulire go.»
20 Pois coisas estranhas nos trazes aos ouvidos; queremos, pois, saber o que vem a ser isso.
21 (Na íbikatuma bagaadeta kwokwo, bwaꞌbandu beꞌyo munda i Hateene, kuguma neꞌbinyamahanga íbyâli tuuziri yo, bâli kizi siima naaho ukuyuvwiriza amagambo mahyahya, iri banakizi gaganuula-ganuula.)
21 (Pois todos os atenienses e estrangeiros residentes de nenhuma outra coisa se ocupavam senão de dizer e ouvir alguma novidade.)
22 Kwokwo, Pahulu anayimanga mwiꞌyo naama ngulu, anadeta: «E bashosi beꞌHateene! Keera nabonaga kwo mugweti mugakulikiriza bweneene ibya mabanga giinyu!
22 E, estando Paulo no meio do Areópago, disse: Varões atenienses, em tudo vos vejo um tanto supersticiosos;
23 Ikyanya njuba mu genda ngalenga mu kano kaaya, nabona ngiisi byo muli mu yikumba. Nanabonaga kiri naꞌkatanda koꞌkutangira kwaꞌmatuulo, ákayandisirwi kwo yaga magambo: “Imwa úli mu yikumbwa útayijikiini”. Aaho! Uyo ye mugweti mugayikumba buzira kumúmenya, ye na yoyu ye ngweti ngamùmenyeesa.
23 porque, passando eu e vendo os vossos santuários, achei também um altar em que estava escrito: Ao Deus Desconhecido . Esse, pois, que vós honrais não o conhecendo é o que eu vos anuncio.
24 «Rurema, ali Nahano wiꞌgulu na weꞌkihugo. Ye kabumba ikihugo, na íbikiri mwo byoshi. Atanatuuziri mu ndaaro, kwo iri mu girwa naꞌmaboko gaꞌbandu.
24 O Deus que fez o mundo e tudo que nele há, sendo Senhor do céu e da terra, não habita em templos feitos por mãos de homens.
25 Ndaanabyo íbiri mu múgoora, mbu abandu bangamúkolera byo. Si ye mu biika abandu booshi mwoꞌmuuka, halinde babe bagumaana. Ye na gweti úgabaheereza neꞌbindi byoshi.
25 Nem tampouco é servido por mãos de homens, como que necessitando de alguma coisa; pois ele mesmo é quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas;
26 «Mu mundu muguma, mwo Rurema akalyosa imilala yoshi yaꞌbandu, gira bakwire mu mahanga gooshi. Anababiikira neꞌbyanya byo âli mali gwanwa abatengekera. Anababiikira neꞌmbibi zaꞌho bagakizi tuula.
26 e de um só fez toda a geração dos homens para habitar sobre toda a face da terra, determinando os tempos já dantes ordenados e os limites da sua habitação,
27 Na íbikatuma Rurema agaagira kwokwo, gira abandu bakamúlooze, kundu kwangaba ku njira yoꞌkumamaata, halinde banamúbone. Atanali hala na ngiisi muguma witu.
27 para que buscassem ao Senhor, se, porventura, tateando, o pudessem achar, ainda que não está longe de cada um de nós;
28 Mukuba, ye tumiri tuli ho, tunali bagumaana, tunali mu yishagania. Biri nga kwo baguma ba mu bandisi biinyu keera bakadeta: “Kiri na nyiitu, tulyagagi baana baage!”
28 porque nele vivemos, e nos movemos, e existimos, como também alguns dos vossos poetas disseram: Pois somos também sua geração.
29 «Ku yukwo, bwo tuli baana ba Rurema, tutakwiriiri ukutona kwo ashushiini neꞌmigisi íri mu tulwa mu nooro, kandi iri mu harija, kandi iri imigisi íri mu baajwa mu mabuye. Si yibyo byoshi, biri mu girwa naaho ku bulenga bwaꞌbandu.
29 Sendo nós, pois, geração de Deus, não havemos de cuidar que a divindade seja semelhante ao ouro, ou à prata, ou à pedra esculpida por artifício e imaginação dos homens.
30 «Yaho keera, ku kyanya abandu bâli kizi gira ibitalaalwe mu buhwija, Rurema âli kizi yigira nga atabibwini. Halikago buno, akola mu bwira abandu booshi ba ngiisi handu kwo babitwikire kwo.
30 Mas Deus, não tendo em conta os tempos da ignorância, anuncia agora a todos os homens, em todo lugar, que se arrependam,
31 Mukuba, keera akabiika ulusiku lwo agatwira kwaꞌbandu booshi ulubaaja mu kati koꞌkuli. Kugaaba ku njira yoꞌmundu muguma, ye âli mali gwanwa atoola. Keera akanayereka abandu booshi akasiisa kaabyo, mu kumúzuula mu bafwiri.»
31 porquanto tem determinado um dia em que com justiça há de julgar o mundo, por meio do varão que destinou; e disso deu certeza a todos, ressuscitando-o dos mortos.
32 Yabo bakulu, mbu bayuvwe kwo Pahulu akola mu deta hiꞌgulu lyoꞌkuzuuka kwa abafwiri, baguma baabo banatondeera ukumúhonyoleza, ti yuuhu! Haliko, abandi banamúbwira: «Yiri igambo, tugaki shubi kuyuvwiriza hiꞌgulu lyalyo.»
32 E, como ouviram falar da ressurreição dos mortos, uns escarneciam, e outros diziam: Acerca disso te ouviremos outra vez.
33 Pahulu anahuluka mwiꞌyo naama.
33 E assim Paulo saiu do meio deles.
34 Abandu baguma, banayemeera Yesu, banayibiika ku Pahulu. Mu kati kaabo, mwâli riiri Dyonisiyo, muguma wa mu naama yeꞌHareyopago. Mwâli riiri noꞌmukazi muguma, iziina lyage Damaari, kuguma naꞌbandi bandu kwakundi.
34 Todavia, chegando alguns varões a ele, creram: entre os quais estava Dionísio, o areopagita, e uma mulher por nome Dâmaris, e, com eles, outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.