1 Reis 5

Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mwami Sulumaani âli twaziri agandi maami gooshi, ukulyokera ku lwiji luhamu Hefuraati, noꞌkuhikiza mu kihugo kyeꞌBufirisiti, halinde na ku lubibi lweꞌMiisiri. Ikyanya Sulumaani âli ki riiri ho, yabo baami booshi bâli kizi múkolera, banakizi ramburira imwage.
1 Hirão, rei de Tiro, sempre havia sido um fiel aliado de Davi. Quando soube que Salomão, filho de Davi, tinha sido ungido como o novo rei de Israel, Hirão mandou representantes para cumprimentá-lo.
2 Uyo Sulumaani kuguma naꞌbakozi baage, ngiisi lusiku, bâli kizi lya itooni mwenda zoꞌmushyano mulembu, neꞌtooni ikumi na munaana zoꞌmushyano ngana.
2 Salomão enviou esta mensagem a Hirão:
3 Ku ngiisi lusiku, bâli kizi baaga ingaavu ízishishiri ikumi-kumi, neꞌzindi ngaavu makumi gabiri-gabiri ukulyoka mu ndagiriro, neꞌbibuzi igana-igana, kuguma neꞌmbongo, noꞌtusa, neꞌnzobe, neꞌngoko ízishishiri.
3 “Você sabe que meu pai, Davi, não pôde construir um templo em honra ao nome do S enhor , seu Deus, por causa das muitas guerras que as nações vizinhas travaram contra ele. Não podia construir enquanto o S enhor não lhe desse vitória sobre todos os seus inimigos.
4 Sulumaani âli gaziizi ibihugo byoshi íbiri imuga yoꞌlwiji Hefuraati, ukutondeerera mu kaaya keꞌTifusa, halinde mu keꞌGaza. Ibihugo byoshi byaꞌbatuulani baage, byanaba noꞌmutuula.
4 Agora, porém, o S enhor , meu Deus, me deu paz em todas as fronteiras; não tenho inimigos, e tudo vai bem.
5 Ikyanya Sulumaani âli ki riiri ho, Abayuda booshi, naꞌBahisiraheeri booshi, bâli tuuziri mu butoge. Ngiisi mundu âli jeberiiri mu milandira yage yeꞌmizabibu, na mu biti byeꞌmitiini.
5 Por isso, planejo construir um templo em honra ao nome do S enhor , meu Deus, exatamente como ele instruiu meu pai, Davi. Pois o S enhor lhe disse: ‘Seu filho, a quem eu colocarei em seu trono, construirá o templo em honra ao meu nome’.
6 Sulumaani âli gweti ibitunda íbyangayingira mweꞌfwarasi bihumbi makumi gana, zoꞌkubulula amagaare. Neꞌfwarasi zaage zooshi zâli bihumbi ikumi na bibiri.
6 “Portanto, peço-lhe que ordene que cortem para mim cedros do Líbano. Meus servos trabalharão ao lado dos seus, e pagarei aos seus servos o salário que você pedir. Como bem sabe, ninguém aqui corta madeira como vocês, sidônios”.
7 Mu balya baguvuruneeri baage ikumi na babiri, ku ngiisi mwezi, muguma-muguma âli kizi sheegula mwami ibyokulya, kuguma na balya booshi ábâli kizi lya i bwami. Ndaabyo íbyâli kizi bulika.
7 Hirão ficou muito contente quando recebeu a mensagem de Salomão e disse: “Louvado seja o S enhor neste dia, pois deu a Davi um filho sábio para ser rei dessa grande nação!”.
8 Bâli kizi leeta noꞌbulo, neꞌbyasi byoꞌkuyahirira ifwarasi zoꞌkubulula amagaare, kuguma neꞌzindi fwarasi. Ngiisi muguma âli kizi simbaha byo ategekerwa.
8 Então enviou esta resposta a Salomão: “Recebi sua mensagem e fornecerei toda a madeira de cedro e de cipreste que precisar.
9 Rurema akaheereza Sulumaani ubwitegeereze noꞌbumenyi bwingi. Bwâli luguusiri nga mushenyu kwiꞌbuga.
9 Meus servos levarão as toras das montanhas do Líbano para o mar Mediterrâneo; ali, colocarão as toras em balsas e as farão flutuar ao longo da costa até o lugar que você escolher. Ao chegar, desembarcaremos as toras, e seus servos as levarão. O pagamento poderá ser feito com alimentos para o meu palácio”.
10 Ubwitegeereze bwage, bukataluka bwaꞌbandu beꞌsheere, noꞌbwaꞌBamiisiri booshi.
10 Assim, Hirão forneceu toda a madeira de cedro e de cipreste que Salomão desejava.
11 Bukataluka bwaꞌbandi bandu booshi, kiri noꞌbwa Hetani, woꞌmulala gwa Hizira. Bwanataluka noꞌbwa bagala Mahooli: Hemani, na Kalikooli, na Darida. Kyanatuma iziina lyage ligalumbuuka mu mahanga.
11 Em troca, Salomão lhe enviava um pagamento anual de vinte mil cestos grandes de trigo para o consumo de sua corte e vinte mil tonéis de azeite puro de oliva.
12 Ulya Sulumaani akatwa imigani bihumbi bishatu, anatunga neꞌnyimbo ingingwe yeꞌkihumbi.
12 O S enhor deu sabedoria a Salomão, como lhe havia prometido. E Hirão e Salomão fizeram um acordo de paz.
13 Âli kizi yigiriza hiꞌgulu lyeꞌbiti, ukutondeerera ku mwerezi úguli i Lebanooni, halinde ku hisopo, íhiri mu landa hiꞌgulu lyeꞌkigo. Anashubi yigiriza hiꞌgulu lyeꞌbinyamiishwa, noꞌtunyuni, na íbiri mu yibulula, kiri neꞌfwi.
13 Então Salomão convocou trinta mil trabalhadores de todo o Israel.
14 Abaami baꞌmahanga gooshi, bâli kizi yiji yuvwa hiꞌgulu lyoꞌbwitegeereze bwage. Banakizi tuma abandu baabo, gira nabo bakizi yiji múyuvwiriza.
14 Enviou-os ao Líbano em grupos de dez mil por mês, de modo que cada homem passava um mês no Líbano e dois meses em casa. Adonirão era encarregado desses trabalhadores.
15 Mwami Hiraamu weꞌTiiro, âli yamiri ali mwira wa Dahudi. Neꞌri akabwirwa kwo Sulumaani ye wayimikwa ahandu ha yishe, analungika abagingi, mbu bagendi múshagalukira.
15 Salomão também tinha 70.000 carregadores, 80.000 cortadores de pedra na região montanhosa
16 Ha nyuma, Sulumaani naye anatuma indumwa imwa Hiraamu kwokuno:
16 e 3.600 chefes que supervisionavam as obras.
17 «Uyiji kwo daata Dahudi, abagoma baage bâli kizi músokanana, anakizi balwisa. Kyanatuma atagahasha ukuyubakira Rurema inyumba yoꞌkumúyikumbira mwo. Si yabo bagoma, âli rindiriiri kwo Nahano agamúhimira bo.
17 Por ordem do rei, eles extraíram grandes blocos de pedra de alta qualidade e os modelaram para o alicerce do templo.
18 «Haliko buno, Nahano, Rurema wani keera akambeereza umutuula imbande zooshi, ndanaki yobohiri. Mukuba umugoma, ndaakiye. Kiri naꞌmakuba, ndaago.
18 Homens da cidade de Gebal ajudaram os construtores de Salomão e Hirão a prepararem a madeira e as pedras para o templo.
19 Ku yukwo, keera nahiga kwo ngayubakira Rurema wani, inyumba yoꞌkumúyikumbira mwo. Mukuba, Nahano akalagaania daata kwokuno: “Ngabwataza mugala wawe ku kitumbi kyawe kyoꞌbwami. Yoyo ye ganyubakira inyumba yoꞌkukizi nyikumbira mwo.”
19 — ausente —
20 «Nga kwo uyiji-yiji, mu kati kiitu, ndaaye naluganda woꞌkukuba ibiti. Si yugwo mukolwa, mwe Basidooni muguyiji-yiji. Kwokwo, nakuyinginga, ukyulage kwaꞌbakubi baawe beꞌbiti, bagendi tabaalanwa naꞌbeꞌmwani, bangubire ibiti byeꞌmyerezi yeꞌLebanooni. Nganabahemba, nga ngiisi kwo ugambwira.»
20 — ausente —
21 Iyo ndumwa, iri Hiraamu akagilonga, anashambaala bweneene, anadeta: «Nahano ahuuzibwe zeene! Keera akaheereza mugala Dahudi ubwitegeereze, halinde akizi twala gulya mulala muhamu gwaꞌBahisiraheeri.»
21 — ausente —
22 Hiraamu anamúlungikira ishuvyo, ti:
22 — ausente —
23 Abandu baani bagakizi somba ibiniga ukulyoka i Lebanooni, banakizi bimanulira ha nyaaja. Bagakizi bishweka ndundo-ndundo, binakizi leremba ku miiji, halinde ngiisi ho ugambwira. Iyo munda, abakozi baani bagayiji bishwekuula, unabiyakiire. Na ku biloziri imbembo, ugakizi mbeereza ibyokulya byoꞌkundiisa, kuguma naꞌbandu beꞌmbaga yani.»
23 — ausente —
24 Uyo Hiraamu anakizi heereza Sulumaani ibiti byeꞌmyerezi na byeꞌshindano, nga kwo âli loziizi.
24 — ausente —
25 Sulumaani naye, anakizi heereza Hiraamu itooni bihumbi ndatu zeꞌngano, naꞌmavuta mashongoole, litiri bihumbi munaana. Âli kizi múlungikira byo ngiisi mwaka, gira Hiraamu alonge ukukizi liisa imbaga yage.
25 — ausente —
26 Nahano âli kizi heereza Sulumaani ubwitegeereze, nga kwo akagwanwa amúlagaania. Sulumaani bo na Hiraamu, bananywana ikihango, banatuula mu mutuula.
26 — ausente —
27 Ha nyuma, mwami Sulumaani anakuumania abandu bihumbi makumi gashatu mu kihugo kyoshi kyaꞌBahisiraheeri, banakizi yiji gira imikolwa yaꞌkahaati.
27 — ausente —
28 Yabo bandu, anabagaba mwo biso bishatu byaꞌbandu bihumbi ikumi-kumi. Yabo bandu ba ngiisi kiso, âli kizi batuma i Lebanooni, gira bakizi gendi kola mwezi muguma-muguma. Ha nyuma, banagaluke, banayiji beera i kaaya imyezi ibiri. Yabo booshi, Hadoniramu ye wâli bayimangiiri.
28 — ausente —
29 Mu migazi, Sulumaani âli gweti mwaꞌbabaaji baꞌmabuye, bihumbi makumi galimunaana, kuguma naꞌbabetuzi bihumbi birinda.
29 — ausente —
30 Mwâli riiri naꞌbimangizi boꞌmukolwa bihumbi bishatu na magana gashatu. Yabo bimangizi, bakatoolwa na baguvuruneeri, gira bakizi yimangira abakozi booshi.
30 — ausente —
31 Yabo booshi, mwami anakyula kwo bakizi humba amabuye mahamu geꞌkishingo, banakizi gabaaja, hiꞌgulu lyoꞌkuyubaka ulutaliro lweꞌnyumba ya Rurema.
31 — ausente —
32 Abuubasi ba Sulumaani, naꞌbeꞌmwa Hiraamu, kiri naꞌbahinga ba mu kaaya keꞌGebaali, banayusa ukulingaania ibiti naꞌmabuye byoꞌkugendi yubaka inyumba ya Rurema.
32 — ausente —

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.