1 Reis 11
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH
1 Mwami Sulumaani âli kizi vunikira bweneene abakazi beꞌkipagaani. Mu kati kaabo, mwâli riiri umuluzi-nyere weꞌMiisiri, naꞌbanyere baꞌBamohabu, na baꞌBahamooni, na baꞌBahedoomu, na baꞌBasidooni, na baꞌBahiti.
1 Salomão amou muitas mulheres estrangeiras. Além da filha do rei do Egito, ele casou com mulheres heteias e com mulheres dos países de Moabe, Amom, Edom e Sidom.
2 Haliko, ku luhande lweꞌrya milala, Nahano âli mali gwanwa abwira Abahisiraheeri kwokuno: «Mutakolwe mbu muyange banyere baabo. Nabo kwakundi, batakizi yanga banyere biinyu. Yabo bakazi, iri mwangabayanga, bagamùhenduula mu mitima yinyu, halinde munakizi yifunda mu bikoleere byeꞌmizimu yabo.» Ulya Sulumaani, kundu akabwirwa kwokwo, si yabo banyere, anakizi bahemukira, anaba abavunikiiri bweneene.
2 Casou com elas, mesmo sabendo que o Senhor Deus havia ordenado aos israelitas que não casassem com mulheres estrangeiras porque elas fariam com que os corações deles se voltassem para outros deuses.
3 Ulya Sulumaani anayangaga abakazi magana galinda. Yabo booshi, bâli riiri baluzi-nyere. Âli gweti naꞌbandi bakazi beꞌmbuga magana gashatu. Balya bakazi booshi, banakizi múhenduula, banamúhabura mu bya Nahano.
3 Salomão casou com setecentas princesas e também teve trezentas concubinas . Elas fizeram com que ele se afastasse de Deus
4 Ikyanya akaba akola mushaaja, yabo bakaage banamúhenda, halinde anakizi gendi yikumba imizimu. Atanâli ki fitiirwi lwoshi ku Rurema Nahamwabo, nga yishe Dahudi.
4 e, quando ele já estava velho, fizeram com que o seu coração se voltasse para deuses estrangeiros. Ele não foi fiel ao Senhor , seu Deus, como Davi, o seu pai, havia sido.
5 Anakizi kulikira kiri noꞌmuzimu gwaꞌBasidooni, Hashitoreeti. Anakulikira na Mirikomu, umugisi kyagaza gwaꞌBahamooni.
5 Salomão adorou Astarote , a deusa de Sidom, e Moloque , o nojento deus de Amom.
6 Kyanatuma agakizi gira amabi imbere lya Nahano. Atanakizi kulikira Nahano, nga kwo yishe Dahudi âli múkulikiiri.
6 Ele pecou contra o Senhor e não foi fiel a ele como Davi, o seu pai, havia sido.
7 Ulya Sulumaani, ku higangazi higuma hyoꞌluhande lweꞌsheere lweꞌYerusaleemu, anayubaka kwoꞌluheero lwoꞌkuholeza mwo Kemooshi, umuzimu kyagaza gwaꞌBamohabu. Anayubaka naꞌhandu hoꞌkuholeza Mirikomu, umuzimu kyagaza gwaꞌBahamooni.
7 Na montanha que ficava a leste de Jerusalém, ele construiu um lugar para a adoração de Quemos, o nojento deus de Moabe, e um lugar para a adoração de Moloque, o nojento deus de Amom.
8 Yabo bakazi baage, anakizi bayubakira ho bagakizi holeza imizimu yabo. Kwokwo banakizi giyokera umubadu, iri banagisiriigiza amatuulo.
8 Também construiu lugares de adoração, onde todas as suas mulheres estrangeiras queimavam incenso e ofereciam sacrifícios aos seus próprios deuses.
9 Kwokwo, kwo Sulumaani akaraakaza Nahano Rurema waꞌBahisiraheeri. Kundu Rurema âli mali múhulukira kwo kabiri, haliko atanamútwaza.
9 — ausente —
10 Na kundu Rurema akamúkomereza bweneene kwo atayikumbe imizimu, si Sulumaani anahuna bweneene imbere lyage.
10 — ausente —
11 Iri hakatama, Nahano anamúbwira: «Ewe! Si ukola mweꞌmitono ya kundi-kundi! Na kundu tukanywana kirya kihango, si utakiri mu kitwaza. Zirya maaja zo nꞌgakuheereza, nazo ukoli zigayiriziizi. Aaho! Buno, ngakunyugutula ubwami, na mbuheereze umukozi wawe.
11 e disse: — Você quebrou a sua
12 «Kundu kwokwo, ngi kengiiri yisho Dahudi, kyo kitumiri yiri igambo, ndagaligira ku kyanya kyawe. Si yubwo bwami, ngayiji bunyugutula mu maboko ga mugala wawe.
12 No entanto, por amor a Davi, o seu pai, eu não farei isso enquanto você estiver vivo, mas durante o reinado do seu filho.
13 Naye, ndagamúnyugutula bwo lwoshi, si ngamúsigira umulala muguma. Na íbitumiri ngaagira kwokwo, hiꞌgulu lyoꞌmukozi wani Dahudi, na hiꞌgulu lyaꞌkaaya keꞌYerusaleemu. Mukuba, keera nꞌgakayitoolera nienyene.»
13 E não tomarei dele o reino inteiro, mas deixarei que ele fique com uma tribo , por causa do meu servo Davi e por causa de Jerusalém, que escolhi para ser a minha cidade.
14 Ha nyuma, Nahano anashombania Hadaadi, wa mwiꞌkondo lya mwami weꞌHedoomu, halinde akizi ba mugoma wa Sulumaani.
14 O Senhor Deus fez com que Hadade se virasse contra Salomão. Hadade era da família do rei de Edom. Muito antes disso, quando Davi tinha conquistado Edom, Joabe, o comandante do exército de Israel, havia ido até lá para sepultar os mortos. Ele e os seus soldados ficaram ali seis meses e durante esse tempo mataram todos os homens de Edom.
15 Mu siku za mbere, ikyanya Dahudi akagendi lwa naꞌBahedoomu, Yohabu, umukulu waꞌbasirikaani baage, anagenda yo, gira agendi ziika abafwiri. Haaho, anayami yita abashosi booshi beꞌHedoomu.
15 — ausente —
16 Yohabu kuguma naꞌBahisiraheeri booshi, banatee hisa nga myezi ndatu, bali mu minika yabo bashosi booshi.
16 — ausente —
17 Ku kirya kyanya, Hadaadi âli ki riiri mwanuke. Kwokwo, Abahedoomu baguma, abakozi ba yishe, banamúhungana i Miisiri.
17 Somente escaparam Hadade e alguns escravos edomitas que pertenciam ao seu pai. Eles fugiram para o Egito. Naquele tempo Hadade ainda era menino.
18 Yabo booshi, bakalyoka i Midyani. Neꞌri bakahika mwiꞌshamba lyeꞌParaani, banayabiira haꞌbandi bashosi, banabagendana halinde i Miisiri, imwa Faraho. Uyo Faraho anamúheereza inyumba, kiri neꞌndalo, anamúlagaania kwo agakizi múheereza neꞌbyokulya.
18 Eles saíram de Midiã e foram até Parã, onde alguns homens se juntaram a eles. Então viajaram para o Egito e foram falar com Faraó, rei daquele país. Este deu a Hadade um pedaço de terra e uma casa e lhe forneceu comida.
19 Iyo munda i Miisiri, Hadaadi anayemeererwa ngana-ngana imbere lya Faraho, kyanatuma Faraho agamúhanguula kwo ayange mukaage wage, mulumuna woꞌmugoli Tapaneshi.
19 Hadade ganhou a amizade do rei, e ele lhe deu sua cunhada, a irmã da rainha Tafnes, em casamento.
20 Uyo nyaama anabutira Hadaadi umutabana úwâli kizi buuzibwa Genubati. Uyo Genubati analererwa imwa Faraho, kuguma naꞌbaluzi baage.
20 A esposa de Hadade deu à luz um filho, chamado Genubate, que foi criado pela rainha no palácio, onde ele morava com os filhos do rei.
21 Ikyanya Hadaadi âli ki riiri i Miisiri, anayuvwa kwo Dahudi ashaaja, na kwo Yohabu, ikikalage kyaꞌbasirikaani baage, naye keera afwa. Kyanatuma agabwira Faraho: «Lekaga, ngalukire mu kihugo kyani.»
21 Um dia, no Egito, Hadade ficou sabendo que Davi tinha morrido e que Joabe, o comandante do seu exército, também estava morto. Então disse ao rei: — Deixe que eu volte para a minha terra.
22 Faraho anamúbuuza: «Ewe! Nakuyima bikagi, halinde uloziizi ukugalukira yo?» Na wa naye: «Ndaabyo! Undeke naaho ngalukire yo.»
22 E o rei disse: — Por que você quer voltar? Será que aqui está lhe faltando alguma coisa, e por isso você quer voltar para a sua terra? — Não me falta nada! — respondeu Hadade. — Mas deixe-me ir. Então Hadade voltou para a sua terra. E, como rei de Edom, foi um mau e feroz inimigo de Israel.
23 Rurema anashombania kiri na Resoni naye, kwo abe mugoma wa Sulumaani. Uyo Resoni âli mugala Heryada. Âli tibisiri nahamwabo, Hadadezeeri, mwami weꞌZoba,
23 Deus também fez com que Rezom, filho de Eliada, se virasse contra Salomão. Rezom havia fugido do seu patrão, o rei Hadadezer, de Zoba,
24 anaba ye mukulu waꞌbanyazi. (Yibyo, bikakoleka ku kyanya Dahudi akasivya abasirikaani ba Hadadezeeri, kiri naꞌbatabaazi baage.) Kwokwo, Resoni, anayikuumaniza abandu, banayigendera i Damasiki, banabwatala yo. Neꞌri hakatama, banayimika Resoni abe ye mwami wabo.
24 e tinha se tornado o chefe de uma turma de bandidos. (Isso aconteceu depois que Davi derrotou Hadadezer e matou os sírios, que eram aliados dele.) Rezom e os seus homens foram morar em Damasco e ali eles o fizeram rei da Síria.
25 Uyo Resoni âli shombiri Abahisiraheeri mu siku zooshi zoꞌbutwali bwa Sulumaani. Anayushuula ku mabi ga Hadaadi, mu kukizi tyoza Abahisiraheeri, ku kyanya kyoshi âli twaziri ikihugo kyeꞌHaraamu.
25 Rezom foi inimigo de Israel durante toda a vida de Salomão.
26 Hâli riiri Umuhifurahimu wa mu kaaya keꞌZereda, iziina lyage ye Yerobwamu mugala Nebati. Nyina ye wâli Zeruha, anâli kola namufwiri. Uyo Yerobwamu, kundu âli riiri mukozi wa Sulumaani, halikago, anamúyihindulira.
26 Houve outro homem que se virou contra o rei Salomão. Foi Jeroboão, filho de Nebate, que era de Zereda, no território da tribo de Efraim. Jeroboão era oficial de Salomão, e a sua mãe era uma viúva chamada Zerua.
27 Yukwo kuyihindulira mwami, kwanaba kwokuno: Sulumaani akayubaka ulubuga lweꞌMiilo, anakomya inzitiro zaꞌkaaya ka yishe Dahudi.
27 Esta é a história da revolta de Jeroboão: Salomão estava aterrando o lado leste da cidade de Jerusalém e consertando as muralhas da cidade.
28 Ulya Yerobwamu, akabonekana kwo ali kikalage kyoꞌmushosi. Neꞌkyanya Sulumaani akabonaga ngiisi kwo afitiirwi, anamúbiika abe mwimangizi weꞌmikolwa yoshi yaꞌkahaati, íyâli kizi kolwa mu bandu beꞌHifurahimu, na mu beꞌManasa.
28 Jeroboão era um jovem capaz, e Salomão viu que ele trabalhava com vontade. Então o colocou como encarregado de todos os trabalhadores forçados do território das tribos de Manassés e Efraim.
29 Lusiku luguma, Yerobwamu âli gweti agalyoka i Yerusaleemu, anagwanana noꞌmuleevi Ahiya weꞌShiilo. Uyo Ahiya âli yambiiti ikanju lihyahya. Yaho mu kahinga, bâli bombi naaho.
29 Um dia Jeroboão saiu de Jerusalém em viagem, e o profeta Aías, de Siló, se encontrou com ele sozinho na estrada, no meio do campo.
30 Haaho, Ahiya anahogola yiryo ikanju lyage lihyahya, analilalaanula mweꞌbihande ikumi na bibiri.
30 Então Aías tirou a capa nova que estava usando, cortou-a em doze pedaços
31 Anabwira Yerobwamu kwokuno: «Utee yabiira ibihande ikumi. Mukuba, Nahano Rurema waꞌBahisiraheeri, adetaga kwokuno: “Buno ngola ngaabera ubwami, na mbunyugutule mu maboko ga Sulumaani. Wehe, ngakuheereza milala ikumi.
31 e disse a Jeroboão: — Fique com dez pedaços porque o
32 Kundu kwokwo yehe, ngaki músigira mulala muguma. Mukuba, ngi kuuziri umukozi wani Dahudi. Keera nanayitoolera akaaya keꞌYerusaleemu, gira asigale noꞌmulala muguma.
32 Salomão ficará com uma tribo por causa do meu servo Davi e por causa de Jerusalém, a cidade que escolhi em toda a terra de Israel para ser minha.
33 «“Na íbitumiri ngaagira kwokwo, ku bwenge ulya Sulumaani keera akanjanda, anayikumba imizimu yeꞌmahanga: nga Hashitoreeti, umuzimu mukazi gwaꞌBasidooni, na Kemooshi umuzimu gwaꞌBamohabu, na Mirikomu, umuzimu gwaꞌBahamooni. Uyo Sulumaani akanyihindulira, anagira íbitali nga byo mu masu gaani. Atakasimbaha imaaja zaani, kandi iri mategeko gaani, nga kwo yishe Dahudi âli kizi bisimbaha.
33 Vou fazer isso porque Salomão me rejeitou e tem adorado deuses estrangeiros: Astarote , a deusa de Sidom, Quemos, o deus de Moabe, e Moloque , o deus de Amom. Salomão tem me desobedecido; ele tem agido de maneira errada e não tem guardado as minhas leis e as minhas ordens como Davi, o seu pai, guardou.
34 «“Kundu kwokwo, mango namúnyaga imilala, ndagamúnyugutula ubwami bwoshi-bwoshi. Si ikyanya akiri ho, agagenderera ukutwala. Mukuba, nꞌgatoola yishe Dahudi. Na Dahudi âli kulikiiri imaaja zaani, na ngiisi byo nâli kizi múkomeereza.
34 Mas eu não vou tomar de Salomão o reino todo; vou deixar que ele governe enquanto viver. Eu farei isso por causa de Davi, o meu servo, que escolhi e que obedeceu aos meus mandamentos e leis.
35 «“Yubwo bwami, ngabunyugutula mugala Sulumaani. Naawe, we Yerobwamu, ngakuheereza imilala ikumi.
35 Do filho de Salomão eu tomarei o reino e darei a você dez tribos.
36 Uyo mugala Sulumaani, ngamúsigira umulala muguma naaho. Na íbitumiri ngaagira kwokwo, gira umukozi wani Dahudi akizi ba noꞌmundu muguma wa mu kibusi kyage úgakizi twala akaaya keꞌYerusaleemu. Mukuba, yako kaaya, ko nâli loziizi kwo bakizi nyikumbira mwo.
36 Mas deixarei que o filho de Salomão fique com uma tribo, para que eu sempre tenha um descendente de Davi reinando em Jerusalém, a cidade que escolhi como o lugar onde devo ser adorado.
37 «“E Yerobwamu, ngakugira ube mwami waꞌBahisiraheeri, unakizi twala ngiisi kwo usiimiri mu mutima gwawe.
37 Jeroboão, eu vou fazer de você o rei de Israel, e você vai governar todo o território que quiser.
38 Wehe, ngiisi byo nakukomeereza, ukizi bisimbaha, unatuule nga kwo ndoziizi. Ukizi nzimiisa, mu kusimbaha byo ngakukomeereza, kuguma neꞌmaaja zaani, nga kwoꞌmukozi wani Dahudi âli kizi gira. Kwokwo, lyo ngayama ndi kuguma na naawe isiku zooshi. Na nguheereze ikihugo kyeꞌHisiraheeri, na nzikamye ubutwali bwawe, nga kwo nꞌgasikamya ubweꞌmwa Dahudi.
38 Se você der atenção a todas as minhas ordens e viver de acordo com a minha vontade, fazendo aquilo que eu aprovo e obedecendo às minhas leis e aos meus mandamentos, como fez o meu servo Davi, então eu sempre estarei com você. Eu farei com que você seja o rei de Israel e, como fiz com Davi, certamente farei com que os seus descendentes governem depois de você.
39 Ngahaniiriza abandu beꞌkibusi kya Dahudi. Kundu kwokwo, kutagaaba ku siku zooshi.”»
39 Por causa do pecado de Salomão, eu castigarei os descendentes de Davi, mas isso não será para sempre.”
40 Ulya Sulumaani, ikyanya akayuvwa ngiisi kwo Rurema abwira Yerobwamu, anagira mbu amúyite. Kyanatuma Yerobwamu agapumukira i Miisiri, imwa Faraho Shishaki, anatuula yo, halinde ku kyanya mwami Sulumaani akashaaja.
40 Por causa disso, Salomão tentou matar Jeroboão, mas ele fugiu para o Egito. Jeroboão ficou com Sisaque, rei do Egito, e morou lá até a morte de Salomão.
41 Uyo Sulumaani, agandi magambo gooshi go âli kizi gira, kuguma na íbikayandikwa hiꞌgulu lyoꞌbwitegeereze bwage, bikayandikwa mu kitaabo kyeꞌmwa Sulumaani.
41 Todas as outras coisas que Salomão fez, os seus atos e a sua sabedoria, estão todos registrados na História de Salomão .
42 Akahisa imyaka makumi gana atwaziri ikihugo kyoshi kyaꞌBahisiraheeri, iri anatuuziri mu kaaya keꞌYerusaleemu.
42 Ele governou quarenta anos em Jerusalém como rei de todo o povo de Israel.
43 Iri hakazinda, mwami Sulumaani anashaaja, anaziikwa mu kaaya ka yishe Dahudi. Ahandu haage, banayimika mugala wage Rehobwamu.
43 Salomão morreu e foi sepultado na Cidade de Davi , e o seu filho Roboão ficou no lugar dele como rei.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.