1 Crônicas 21
Ibibiriya: Igambo lya Rurema mu ndeto ye'kifuliiru (FLR) vs NTLH
1 Lusiku luguma, Shetaani anahubiisa Abahisiraheeri, mu kuhendereza Dahudi kwo aharuurage abandu baage.
1 Satanás quis criar problemas para o povo de Israel e por isso levou Davi a fazer uma contagem do povo.
2 Ku yikyo kyanya, Dahudi anabwira Yohabu, naꞌbandi bakulu baꞌbasirikaani, kwokuno: «Ewe! Mugendi haruura Abahisiraheeri, ukulyokera i Beeri-Sheba uluhande lweꞌmbembe, halinde i Daani uluhande lweꞌkisaka. Mango mwayusa, munandeetere imishahu, gira nimenye umuharuuro gwabo.»
2 Davi deu a Joabe e aos outros oficiais a seguinte ordem: — Vão por toda a terra de Israel, desde o Norte até o Sul, e façam a contagem do povo. Eu quero saber quantos somos.
3 Haliko, uyo Yohabu anashuvya: «E mwami nahamwitu, Nahano ayushuulage abasirikaani baawe ubugira igana. Yabo Bahisiraheeri boꞌgaharuura, ka booshi batali bakozi baawe? Kituma kikagi uloziizi ukugira yiri ibala? Si ukola ugabahubiisa!»
3 Mas Joabe respondeu: — Que o
4 Kundu Yohabu akamúbwira kwokwo, haliko mwami âli mali gwanwa akyula, ndaanakwo kundi. Kwokwo, Yohabu analenga-lenga mu kihugo kyoshi kyaꞌBahisiraheeri, anabuli galukira i Yerusaleemu.
4 Mas o rei fez com que Joabe obedecesse à sua ordem. Então Joabe saiu, viajou por toda a terra de Israel e depois voltou para Jerusalém.
5 Anatumira mwami Dahudi umuharuuro gwaꞌbandu. Mu kihugo kyoshi kyaꞌBahisiraheeri, mwâli abashosi mulyoni muguma na bihumbi igana ábâli shobwiri ukukoleesa ingooti. Na mu kyeꞌBuyuda mwâli abandu bihumbi magana gana na makumi galinda.
5 Ele informou ao rei Davi que o total de homens capazes para o serviço militar era o seguinte: um milhão e cem mil em Israel e quatrocentos e setenta mil em Judá.
6 Haliko, atakaharuura Abalaawi kandi iri abandu boꞌmulala gwa Binyamiini. Mukuba, ikyanya mwami akamúbwira kwo abaharuure, anabiihirwa bweneene.
6 Mas Joabe desaprovava a ordem do rei e por isso não fez a contagem nas tribos de Levi e Benjamim.
7 Ikyanya Dahudi akaharuura Abahisiraheeri, Rurema anayagalwa, anabahana.
7 O que foi feito desagradou a Deus, e por isso ele castigou o povo de Israel.
8 Kyanatuma Dahudi agatondeera ukutaania, ti: «E Rurema, ikyanya nabaharuura, nagira ikyaha kihamu. Linali igambo lyoꞌbuhwija. Kundu kwokwo, ndi mukozi wawe. Ku yukwo, nakuyinginga, ungoge. Mukuba, yibi nagira, biri bya buhwija.»
8 Então Davi disse: — Ó Deus, eu cometi um pecado terrível quando mandei contar o povo. Por favor, perdoa-me! O que fiz foi uma loucura.
9 Kwokwo, Nahano anabwira umuleevi Gaadi, ye na muhanuuzi wa Dahudi:
9 Então o Senhor Deus disse a Gade, o profeta de Davi:
10 «Ugendi bwira Dahudi: “Nahano adetaga kwokuno: Mu bihano bishatu, utoole mwo kiguma. Ngiisi kyo ugatoola, kyo nganakuhana kwo.”»
10 — Vá e diga a Davi que eu dou a ele o direito de escolher uma de três coisas; aquilo que ele escolher eu farei. — Você pode escolher uma destas três coisas: três anos de fome, três meses fugindo dos exércitos dos seus inimigos ou três dias nos quais o
11 Kwokwo, Gaadi anagendi bwira Dahudi: «Nahano adetaga kwokuno: “Mu yaga magambo, utoole liguma.
11 — ausente —
12 Muhisagye imyaka ishatu mushalisiri. Kandi iri, muhise imyezi ishatu muli mu himwa naꞌbagoma. Kandi iri muhise isiku zishatu, Nahano yenyene amùteere, mu kumùleetera ikiija kikayu mu kihugo, halinde umuganda wage anagendi shereeza hooshi mu kihugo kyage.” Kwokwo, utoole, gira ngendi bwira úwanduma.»
12 — ausente —
13 Dahudi, ti: «Ngoli shengusiri bweneene. Bwangabiiri bwija mbanwe na Nahano yenyene. Mukuba, yehe, ye riiri noꞌlukogo luhamu. Ndaloziizi ukubiikwa mu maboko gaꞌbandu.»
13 Davi respondeu: — Estou desesperado; porém não quero ser castigado por homens. Que o próprio
14 Kwokwo, Nahano anatuma ikiija kikayu bweneene mu Bahisiraheeri, kyanabaminika mwaꞌbandu bihumbi makumi galinda.
14 Então Deus mandou que uma peste caísse sobre o povo de Israel, e morreram setenta mil israelitas.
15 Rurema analungika umuganda, gira agendi shereeza kiri neꞌYerusaleemu. Haliko, iri akaba akola agatondeera, Nahano anayishuhiza, anamúbwira: «Lekaga! Utaki bayite.» Ku yikyo kyanya, ulya muganda âli yimaaziri hoofi neꞌkiyeluuliro kyeꞌngano kya Horinaani, Umuyebuusi.
15 Depois mandou um anjo para destruir a cidade de Jerusalém, mas mudou de ideia e disse ao anjo: — Pare! Já chega! O anjo do
16 Uyo Dahudi analegamira, anabona kwoꞌyo muganda wa Nahano ayimaaziri ha kati kiꞌgulu neꞌkihugo, anabangwiri ingooti yage hiꞌgulu lyeꞌYerusaleemu, gira agishereeze. Dahudi naꞌbashaaja booshi, bâli koli yambiiti amasuuzu, banagwa buubi.
16 Davi olhou e viu o anjo no ar, segurando a sua espada, pronto para destruir Jerusalém. Então Davi e os líderes do povo, todos eles vestindo roupas feitas de pano grosseiro, ajoelharam-se e encostaram o rosto no chão.
17 Dahudi anabwira Rurema kwokuno: «Ka ndali nie kakyula kwaꞌbandu baharuurwe? Nie kagira ikyaha, na mbubiri imbere lyawe. Si yaba, ndaabyo bakagira! E Rurema Nahamwitu, nakuyinginga kwo mbe nie ugaahana kuguma neꞌmbaga yani. Si yaba bandi, ubakejeerere!»
17 Aí Davi orou assim: — Ó Deus, fui eu que errei. Fui eu quem mandou fazer o recenseamento. O que foi que essa pobre gente fez? Ó
18 Uyo muganda wa Nahano anabwira Gaadi kwo agendi bwira Dahudi ayubakire Nahano akatanda, ha kirya kiyeluuliro kya Horinaani, Umuyebuusi.
18 Então o anjo do Senhor disse a Gade que mandasse Davi construir um altar para Deus no terreiro de malhar cereais que pertencia a Araúna.
19 Dahudi, iri akayuvwa kwokwo, anasimbaha, anazamuuka nga kwo Gaadi akadeta kwiꞌziina lya Nahano.
19 Davi obedeceu à ordem do Senhor e foi, como Gade lhe tinha dito.
20 Uyo Horinaani âli gweti agayeluula ingano kuguma naꞌbagala kwo bâli bana. Neꞌri akakebagana, anabona ulya muganda. Haaho, yabo bagala banayami yibisha.
20 Ali, no terreiro, Araúna e os seus quatro filhos estavam malhando trigo. Quando viram o anjo, os filhos fugiram e se esconderam.
21 Dahudi anayegeera yaho. Neꞌri Horinaani akamúbona, anayami shaaga ha kiyeluuliro, anayinama imbere lyage, anahisa amalanga haashi.
21 Ao ver Davi chegando, Araúna saiu do terreiro, ajoelhou-se e encostou o rosto no chão.
22 Dahudi anamúbwira kwokuno: «Hano ha kino kiyeluuliro kyawe, uhambeereze, gira nyubakire Nahano haꞌkatanda. Kwokwo, lyeꞌkiija kimala mu bandu. Umbwire mbagule ku kishingo íkikwaniini.»
22 Então Davi lhe disse: — Quero que você me venda o seu terreiro de malhar cereais a fim de que eu construa nele um altar para Deus, o
23 Uyo Horinaani, ti: «E mwami nahamwitu, yiki kiyeluuliro, ukiyabiire, ukikoleese nga ngiisi kwo uloziizi. Lolaga! Naani ngatanga ishuuli, libe ituulo lyoꞌkusiriiza lwoshi. Na bino birugu bya ha kiyeluuliro, zo zigaaba shaali. Kiri neꞌno ngano, lyo ligaaba ituulo lyoꞌmushyano. Bino byoshi, nakuheereza byo.»
23 Araúna disse: — Fique com o terreiro e faça com ele o que quiser. Aqui estão estes bois para serem queimados em
24 Haliko Dahudi anamúshuvya, ti: «Nanga! Ngwaniini ngule ku kishingo íkikwaniini. Ndangatwalira Nahano ituulo lyeꞌmwawe. Iri nangagira kwokwo, ndaabyo ngaaba natanga.»
24 Mas Davi respondeu: — Isso não! Eu pagarei o preço justo. Não vou dar como oferta ao
25 Kwokwo Horinaani, Dahudi anamúheereza ibingorongoro magana galindatu byeꞌnooro ku yikyo kiyeluuliro kyage.
25 E pagou a Araúna quase sete quilos de ouro pelo terreiro.
26 Haaho, Dahudi anayubakira Nahano haꞌkatanda, anamútangira kwaꞌmatuulo goꞌkusiriiza lwoshi, na goꞌkuyerekana ingoome. Anahuuna Nahano ubutabaazi. Galya mahuuno ga Dahudi, Nahano anagayuvwa, anatibula umuliro kulyoka mwiꞌgulu. Yugwo muliro, gwanasiriiza yago matuulo ku katanda.
26 Então construiu ali um altar para Deus e ofereceu sacrifícios que foram completamente queimados e ofertas de paz. Ele orou, e Deus respondeu, mandando fogo do céu para queimar os sacrifícios que estavam no altar.
27 Iri Dahudi akatanga yiryo ituulo, kyanatuma Nahano agabwira ulya muganda, kwo agalule ingooti yage mu kyubati.
27 O Senhor Deus mandou que o anjo colocasse a sua espada na bainha, e ele obedeceu.
28 Neꞌri Dahudi akabona kwo Nahano ashuvya amahuuno gaage, anamútangira agandi matuulo haaho-haaho, ha kiyeluuliro kya Horinaani.
28 Naquele instante Davi entendeu que Deus havia respondido à sua oração e por isso ofereceu sacrifícios no altar do terreiro de malhar cereais.
29 Ku yikyo kyanya, lirya iheema lyeꞌmihumaanano lyo Musa akalingaaniza Nahano mwiꞌshamba, kiri na kalya katanda kaꞌmatuulo goꞌkusiriiza, byâli ki riiri ahandu hoꞌkuyikumbira i Gibyoni.
29 Naquele tempo a Tenda da Presença de Deus , que Moisés havia feito no deserto, e o altar onde os sacrifícios eram queimados ainda estavam no lugar de adoração que ficava em Gibeão.
30 Kundu kwokwo, Dahudi atanakizi gendi hanuusa Rurema iyo munda, bwo âli gweti agayoboha ingooti yoꞌmuganda wa Nahano.
30 Mas Davi não podia ir até lá para adorar a Deus porque estava com medo da espada do anjo do Senhor .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Crônicas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.