Atos 10

GOT WENG ABEM Alokso Abino Kalin (FAI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kale Mifiw kinim mak Sesadiya tein be am win be Koniliyas. Aka Udom gawman Itali kasel imi un tabudin kinim 1000 kal, imi kin modin kinim.
1 Morava em Cesareia um oficial do exército romano chamado Cornélio, capitão do Regimento Italiano.
2 Kale alaso alam am makuw teinámin so ika Got win kufádaw bom sun kuw Got so weng bakanin ade aka Got atud fingán bom nadanade aka kinim isom, kayo aka kinim wanang ufek ufek iwa bidiw iyo ufek ufek dakáyamin kinim.
2 Era um homem devoto e temente a Deus, como era também toda a sua família. Dava aos pobres esmolas generosas e sempre orava ao Senhor.
3 Kale am mak dána atan sinik tade un bi dák alewbino dim keidane, Koniliyas ayo wisin tem kal Got ensel ayo tad atam nadane bakodaw, “Koniliyas” akane,
3 Certa tarde, por volta das três horas, teve uma visão na qual viu um anjo de Deus vir em sua direção e dizer: “Cornélio!”.
4 Koniliyas aka kin kaek fen atam liw bom fingánin so keimom nadane bako, “Kamokim kaba, watawo kale tadawa?” Akane, ensel weng atung fakadu bakodaw, “Got aka kam weng bakadawin uyo kidikamába ade Got aka kalam win banim kinim wanang ufek ufek kukayamin bo utamsa. Ade Got aka kam aket fukanba.
4 Temeroso, Cornélio olhou fixamente para o anjo e perguntou: “Que é, senhor?”. E o anjo respondeu: “Suas orações e esmolas subiram até Deus, e ele as guarda na memória.
5 Kale kamano kinim imadálaw yak Yowba abiw nadiwo kinim mak win Saimon, alam win mak Bita, ayo fasiki dew tadino!
5 Agora, envie alguns homens a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
6 Aka alam win asek Saimon iniman kal gulámin kinim aso tein be. Kale ami am be yak kaoko Sol wok mewso kal ko.” Akeisa.
6 Ele está hospedado com Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar”.
7 Kale ensel Koniliyas weng bakadaba ayo unane, Koniliyas alam wok fakudawin kinim alew so un tabudin kinim mak Koniliyas alaso bom Got suksukin kinim so iyo gán dáyama tadiwe,
7 Assim que o anjo foi embora, Cornélio chamou dois servos de sua casa e um soldado devoto de seu grupo de auxiliares.
8 aka ensel weng bakodawa uyo bakoyam nadanade kinim bidi imadála Saimon Bita finang Yowba abiw uniw ko.
8 Ele lhes contou o que havia acontecido e os enviou a Jope.
9 Kale kinim ika leiw tad bi iw sidiwo tad bi tad abiw dukum mewso tadaniwe, Bita akal atan tad gubidim bikida tam am konal kal Got weng bakanlawon kale tam una ko.
9 No dia seguinte, quando os mensageiros de Cornélio se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar. Era cerca de meio-dia,
10 Kale aka tam Got weng bakanla bomo imin tew dukum kuw keidawa, ufek ufek mak wanono kal bom kei bada kinim madik ita imin kidel bom fu bidiw kei bom kanabiw kawákal aka wisin utama ko.
10 e ele estava com fome. Enquanto a refeição era preparada, entrou num êxtase.
11 Kale aka wisin tem katam fenomo abid tikin kaí bikiduno, kalomo ilim kal dukum mak kinang kinang alalew taw uyo kinim fakudin taw keidiw falak falak madák abu ka.
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol ser baixado por suas quatro pontas.
12 Kale aka ilim kal taw tem buwok bo utamomane, sák adikum teng yán alalew kámin iniman uyo fako kaok unbu ade iniman atud so bakan dim faimkun so atim so el kámin awon so uyo kaok unbu ka. Kalane,
12 No lençol havia toda espécie de animais, répteis e aves.
13 beta kaw tam kal weng mak Bita bakodaw, “Bita, kan todal nadawe bo abom wananalo!” Akane,
13 Então uma voz lhe disse: “Levante-se, Pedro; mate e coma”.
14 Bita ayo weng atung fakadu bakodaw, “Kamokim atin bá be, naka ufek ufek takoyo kalesu uyo atin wanomi bá.” Kalane,
14 “De modo nenhum, Senhor!”, respondeu Pedro. “Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura e imprópria.”
15 beta weng uyo alo bakodaw, “Got ufek ufek kidel ku bula wanin kuwo kalesa uyo kaba bako bula takoyo kalin bá.” Ak badane,
15 Mas a voz falou novamente: “Não chame de impuro o que Deus purificou”.
16 weng uyo sawil bakodaw bakodaw bi bid alewbino fakadá bakodaw nadane alo ilim kál dukum uyo wabising aluk asiki abid tikin unane,
16 A mesma visão se repetiu três vezes. Então, subitamente, o lençol foi recolhido ao céu.
17 beta Bita aka wisin utama bo aket diking dakung bom um mit fena, alo Koniliyas am kinim imadála tasiw. Ikil Saimon am fen tad bi tad nadiwe ika abiw tum dám fakosiw awsom kal tod bom nadiwe
17 Pedro ficou perplexo, pensando em qual seria o significado da visão. Nesse momento, os homens que Cornélio tinha enviado encontraram a casa de Simão. Eles se aproximaram do portão
18 ika kinim madik gánya bom, “Saimon am win mak Bita, be am tein benako?” Kalaniwe,
18 e perguntaram se estava hospedado ali Simão, também chamado Pedro.
19 Bita aka ulum kanom wisin utama bo aket fukan bom keimalano, Sinik Abem ayo bakodaw, “Saimon, kinim alewbino ika kam fen kábiw.
19 Enquanto Pedro ainda refletia sobre a visão, o Espírito lhe disse: “Três homens vieram procurá-lo.
20 Kale kan tod dák bakano abin abe mew kinim iso unalo! Kaba aket kakan kakanin bá, watawo kaleyo bá, kinim bidi nata imadáli tadbiw ko.” Akane,
20 Levante-se, desça e vá encontrar-se com eles. Não hesite em acompanhá-los, pois eu os enviei”.
21 Bita aka madák nadanade kinim bakoyam, “naka kibilim fen kábiw kaí, kalakabi ka. Kiba watawo kale tadiw?” Yakane,
21 Pedro desceu e disse aos homens: “Eu sou quem vocês procuram. Por que vieram?”.
22 kinim ika weng atung fakadu bakodaw, “nuka Koniliyas ami weng tudow dim taduw. Kale aka un tabudin kinim 1000 kal imi kin modin kinim. Aka kukuw kidel fakudin kinim ade Got win kufádawin kinim ade aka Yu kayak ika am win kufádawábiw. Kale ensel abem ata bakodaw, tad kamadew yak alam am dádano kam weng mak bakodaw kidilono kale imadála taduw.” Akiwade,
22 Eles responderam: “Cornélio, um oficial romano, nos enviou. Ele é um homem devoto e temente a Deus, respeitado por todos os judeus. Um santo anjo o instruiu a chamar o senhor à casa dele para que ele ouça sua mensagem”.
23 Beta Bita kinim bidi weng bakoyam, “tadino!” Kale imadew tam am dása.
23 Então Pedro convidou os homens para se hospedarem ali aquela noite. No dia seguinte, foi com eles, acompanhado de alguns irmãos de Jope.
24 Kale nikil yak iw sidiwo matam am mak dána beta yak Sesadiya abiw unsiw. Kale Koniliyas alam kinim isak anung so alam awkinum kasal so iyo gán dáyama tadiw dek amki tein bom leiw fen bidiwo, ika tasiw ko.
24 Chegaram a Cesareia no dia seguinte. Cornélio os esperava e havia reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Kale bude Bita ayo kama am wakas matam tad badale, Koniliyas ayo katun katun fakela dák Bita alam yán mewso tein win kufádawa,
25 Quando Pedro chegou à casa, Cornélio veio ao seu encontro e prostrou-se diante dele, adorando-o.
26 kata Bita ayo bakodaw, “kaba kan todalo! Naka mada kinim kuw nata ka.” Akei nadale
26 Mas Pedro o levantou e disse: “Fique de pé! Eu sou apenas um homem como você”.
27 Bita weng Koniliyas bakanlawom nadale wakas tam am utamomane, kinim wanang seng dek ami ki teinbidiw ka. Yakei nadale
27 Os dois conversaram e depois entraram na casa, onde muitos outros estavam reunidos.
28 aka weng bakoyam, “kiba kilim kal keisiw, nulum sawa uyo bako nadune Yu kayak aka Mifiw kinim so teinámin bá ade yak im mewso unemin ‘báyo’ kalesu. Kata Got aka kukunaba ayo naka sák yak kinim mak bakodaw, ‘kaba baim so yak aka baim banim.’ Yakba báno. Nakeiba.
28 Pedro lhes disse: “Vocês sabem que nossas leis proíbem que um judeu entre num lar gentio como este ou se associe com os gentios. No entanto, Deus me mostrou que não devo mais considerar ninguém impuro ou impróprio.
29 Kaleyo naka kam gánin tabe namadálu tadi uyo naka weng mak bako, ‘báyo.’ Kale kudálongin banim tadi. Kale naka dákakadálon, watawo kale kaba kinim imadálaw nam finang unsidiw?” Aka nade
29 Por isso, vim assim que fui chamado, sem levantar objeções. Agora digam por que vocês mandaram me buscar”.
30 Koniliyas weng atung fakadu bakodaw, “am alalew mak tadenba kal atan sinik tade un bi dák alewbino dim keidane, naka nalam am tein bom, naka Got so weng bakan bom keimalino, kinim ilim lamlam mikiba mak tad nalam kin gubuyo kal tod nadale
30 Cornélio respondeu: “Quatro dias atrás, eu estava orando em casa por volta deste mesmo horário, às três da tarde. De repente, um homem vestido com roupas resplandecentes apareceu diante de mim.
31 weng bakonam, “Koniliyas, Got aka kam weng bakanin uyo kidikamsa ade kam ufek ufek kinim wanang iwa bidiw dakáyamin uyo uta kámsa.
31 Ele me disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e se lembrou de suas esmolas.
32 Kale kaba kinim imadálaw Yowba abiw Saimon alam win mak Bita ami finang unino. Aka Saimon iniman kál gulámin kinim ami am kal be. Kale kinim ami am be sol wok mewso kale aso tein beno, kale bakonamano,
32 Agora, envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar’.
33 naka wabising kinim imadáli kam finang unsidiw. Kale kaba ken kei tadaw. Kale kamano Got ami kin dim kadákal tein buduw nuka adikum ufek ufek sung Kamokim alam bakokam, kaba yak num kano bakayamalo! Kakeiba uta nuka bakoyamaw kidilumo kanabuw ko.” Akei bakodawane,
33 Assim, mandei buscá-lo de imediato, e foi bom que tenha vindo. Agora estamos todos aqui, esperando diante de Deus para ouvir a mensagem que o Senhor mandou que você nos trouxesse”.
34 beta Bita aka weng bakayamono kale bako kala ko. “Kiba atin afan, kamane naka nalam kal Natim Got ami kin dim be mew kinim wanang adikum teiniw be ikil kukum so bá.
34 Então Pedro respondeu: “Vejo claramente que Deus não mostra nenhum favoritismo.
35 Kata Got ami aket kuyamsa bidi yak kan ita suksuklaw bom nadiwe kukuw kidel kuw fakubidiw ita. Kale aka yak wanang kinim bakan mak mak tasiw kal bom afetin beta iwkuk bá.
35 Em todas as nações ele aceita aqueles que o temem e fazem o que é certo.
36 Kiba Got weng mak kudála tad Isadael itamasu bo kilim kal. Kale weng kudála tasu, be Yesus Kadais dim abino kalin sung kidel uta. Kale Yesus be adikum wanang kinim Kamok kale.
36 Esta é a mensagem de boas-novas para o povo de Israel: Há paz com Deus por meio de Jesus Cristo, que é Senhor de todos.
37 Kibilim kal, adikum kanamin dukum umi kanam matam abesu uyo Galili kalo as bakada kanam yak yak adikum Isadael bakan abesu make.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, começando na Galileia, depois do batismo que João proclamou.
38 Yon aka Yesus Nasadet kayak wok ban bodaw sadano Got Sinik Abem so kitid so uyo kudála madák Yesus dim abesu. Kale Yesus kukuw kidel faku bom bakan adikum yak abe maek abe ká bom nadane kinim wanang Mafakim kitid akfak tem unsiw iyo im kidel bom keimsa. Watawo kaleyo bá, Got aka alaso badano kayo ko.
38 Sabem também que Deus ungiu Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Então Jesus foi por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 Yesus am Yu kayak bakan so Yedusalem abiw so ká bom nada adikum ufek ufek kanam kámsa uyo, nuta kin wala atam aluwo ika as dim dawti anbisiw.
39 “E nós somos testemunhas de tudo que ele fez em toda a Judeia e em Jerusalém, onde o mataram. Penduraram-no numa cruz,
40 Kata am alewbino banimane, alo Got tabe tá dafose. Kale aka kanodawano wanang kinim madik ika atamasidiw.
40 mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e permitiu que ele fosse visto,
41 Yesus am fikale nadane yanol talá tabese ayo kinim adikum atamasidiw bá. Kata yak Got alam kin walamin kinim suwayo alam walusa nuta kuw atamsuduw be yak alaso imin wane wok wane keimsuw nuta ko.
41 não por todo o povo, mas por nós que fomos escolhidos por Deus de antemão para sermos suas testemunhas. Nós fomos os que comemos e bebemos com ele depois que ele ressuscitou dos mortos.
42 Aka weng dauyam, “kiba sung kidel uyo yak kinim wanang bakayam ká bom nadiwe itam kuku bom kei bom nadiwo bako, ‘aka kaunsin so fikalanin so uyo taktakokabano, kale Got ata walusano.’ Yakanin kala. Kale aka num weng dauyamse kala.
42 E ele nos mandou anunciar sua mensagem em toda parte e testemunhar que Deus o designou juiz dos vivos e dos mortos.
43 Kaleyo lum senin kinim iyo alam sung bakan bom nadiwo ika bako, ‘kinim adikum kan ita aket Yesus be atin afan kalokabiw, im ban keimin uyo alam win tudow dim lukuwá kudáyamokabano.’ Kalesiwo,” Kal bom keimsa.
43 É a respeito dele que todos os profetas dão testemunho, dizendo que todo o que nele crer receberá o perdão de seus pecados por meio de seu nome”.
44 Bita aka weng be kal bom bakan álano, adikum kinim wanang Got weng kidibidiw iyo Sinik Abem madák ilim kál dim kiwa imusa.
44 Enquanto Pedro ainda falava, o Espírito Santo desceu sobre todos que ouviam a mensagem.
45 Yuddia kayak Got afan kalin kinim Bita so tadbiw iyo aket diking dakung bom beso kuwo, kal bom nadiwe bako, “kuino, Got min gelemin Sinik Abem ayo yak mit mak kinim im dim so kiwa kuwo.” Kalsiw.
45 Os discípulos judeus que acompanhavam Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo também fosse derramado sobre os gentios,
46 Be watawo kaleyo bá, Sinik Abem madák wanang kinim im kiwa imuda, weng kukum kukum baka bom Got win kufádaw bidiwo, ika kidi bom keimiwe, Bita aka weng bakoyam,
46 pois os ouviram falar em outras línguas e louvar a Deus. Pedro perguntou:
47 “ika iliso wok ban bomin ken bodoliw ka. Be watawo kaleyo bá, im Sinik Abem dabuduliw be nulum dabudusuduw taw keidiw kayo ko.”
47 “Pode alguém se opor a que eles sejam batizados agora que, como nós, também receberam o Espírito Santo?”.
48 Kale nadane bakoyam, “imadew Yesus win tudow dim wok ban bomin boyamino!” Yakanano, wanang kinim ika Bita bakodaw, “kaba abiw kadákal fiaw nuso sinan si nadawano!” Akeisiw ko.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois, pediram que Pedro ficasse com eles alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.