João 18

Kotimo Kawe Someaka Masane Oyapo (FAA) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yasumo kurikuriraka faraka Yasu takahikia apeane metakarikia, ipi aporo hakāsa purayaki pukua, he wakasema yano motosa he Kitorone yaoraka hikia, ira orofe hemoa hikia toapo.
1 Jesu yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufnunenayah bairi efan nati hihamiy hin Kidron Kwaf hirabon. Nati’imaim i masaw ta, imaim Jesu ana bai’ufnunenayah bairi ten tema’am.
2 Asiamo Yasu ipi aporo hakāsa purayaki hemoa tokoako hikianasamo, hemoa efera hunia tokoakosakipoko hisiapo. Arirakano hemoane Yasu parakehokosa aporo Yutasemo aserapo.
2 Judas yanuwayan menamaim hima’am i so’ob, anayabin Jesu anabai’ufununayah bairi mar etei imaim teruru’ay.
3 Aserasamo hemoa Rome kamani ame aporo soko, arirakano Kotimo apea sikiriti aporo asekea risiane soko Yutasemo karikia hisiapo. Arirakano fana pirisiti aporope Ferese aporo ipu sikiriti aporoaki someraka, “Re Yutaseyaki paoraka hisie.” Airakano iane Yutasemo karikia, Yasu parakehokosakipoko hemoa hikia, ipu ira rokopa soko, kapi soko, sari soko, wera makatane mokoa, nafa paikia, arirakano sapa paikia ayiáka hisiapo.
3 Imih Judas Romans hai baiyowayah hai kou’ay bonawiyih naatu afa i orot ukwa’ukwarih firis ukwarih biyahine hiyafarih hin naatu afa i Pharisee biyahine hin. I umah, ahay waf hibow naatu hinow hitoto’aben kawih hin masaw yan hitit.
4 Hikia perakano, Yasumo aseraka eaki makata ayiakakosane epo ipi hemakapusuapo. Yasumo ipi aporo hakāsa purayaki hakāsa toane, iane yia metakarikia, aporomo e waseremako pesa sapea pusuapo. Puraka Yutasemo aporo karikia pesaki Yasumo someraka, “Repo epa kope perakanare?” aisapo.
4 Jesu abistanawat boro isan hinamamatar i so’ob, imih au nah isutait tit naatu ibatiyih, “Kwa yait kwanunuwih?”
5 Arirakano e parakehokosa aporo Yutaseane iyaki hakāsa yia rekeno, ipu suamo someraka, “Nasare aporo Yasuane isiapo kope perakanapo.” Airakano Yasumo someraka, “Anopo.”
5 Hiya’afut hi’o, “Jesu Nazareth mowan.
6 Airakano i suane fofaraka wakasema fimiti pukua, hauaka atura hurupeperaka warisiapo.
6 Anamaramaim Jesu eo, “Ayu i iti. I ou’uf hibat naatu me yan hira’iy rabih.
7 Warisikino Yasumo efera hunia someraka, “Repo epa kope perakanare?” Airakano ipu someraka, “Nasare aporo Yasuane isiapo kope perakanapo.”
7 Ibanak i batiyih maiye, “Kwa i yait kwanunuwih.”
8 Airakano Yasumo someraka, “Reaki nōmo somerakasa ayapo. Repo ano kope peraka, nōmo aporo hakāsa purane pusimo metakarisie. Purakano matasohokopo,” aisapo.
8 “Ayu kwa ouwi wei, ayu i iti.” Jesu iya’afut. “Ayu kwananunuwuhu na’at, basit au bai’ufununayah kwanihamiyih hinan.”
9 Arirakano fana ipi Kotiaki someraka, “Aporoane nómo anoaki kasane, hakása meta hasaka kosafapo.” Aíyaka Kotiaki somesasamo waseremako pesa aporoaki Yasumo someraka, “Aporo hakása meta repo rukupo. Metakarisie,” aisapo.
9 Iti namamatar saise tur abistan hi’o’o i nan niturobe. “Tamaim abistan ibitu, men ta kasiy.”
10 Airakano Saemone Pitamo ipi ferepemo pirisiti aporo fanamo aporo raipa senaki tumuru takuane rukusakare tapisiapo. Aporo raipa amo yano motosane Maokase, ipi senaki rukusakare tapisiapo.
10 Naatu Simon Peter, i ana kaiy auman batabat, rowenra’ah firis ukwarin ana akir orot tainin asukwafune eafuru’um. Akir orot wabin Malchus.
11 Rukusakare tapirakano Yasumo Pitaki someraka, “Ferepeane nómo ferepe makera pausi terakae hisia á rusakamaresie. Atamo ano kukusane maresasamo himu nekea, kau teraka kukusapo. Kukusane metakariakosafapo.” Aisapo.
11 Jesu Peter isan eo, “A kaiy kwiwan maiye! O kunotanot, Ayu Tamai kerowas bitu boro men anatom”
12 Arirakano ame aporo soko, satini soko, sikiriti aporo soko, ipu Yasuane hokono tetákara taporaka waseremaka,
12 Imaibo Rom rakit wairafih hai ukwarih bairi naatu Jew hai ma’utenayah bairi Jesu hibai hifatum,
13 Anasemo apea karikia pusuapo. Anasemo ipi farayane Kaiafasemo arumasapo. Keremisi amo Kaiafase ipi pirisiti aporo fanaraka reapo.
13 naatu wantoro’ot hibai hin Annas biyan hitit, nati kwamur wanawanan i Firis ana ukwarin ma’am ana veya, nati orot i Kaiafas rawan.
14 Arirakano fana Kaiafasemo Yu aporoaki someraka, “Aporo hinamo supoko aporo hakása kuane siahoasireapo.” Aíyaka Kaiafasemo somesapo.
14 Iti orot Kaiafas i Jew uwih eo, gewasin orot ta’imon sabuw etei isah tamorob.
15 Yasu fana karikia purakano, Saemone Pita soko, aporo hakāsa pura meta soko, kesekea kekemarape pusuapo. Pukua pirisiti aporo fanamo apea pauraka, aporo hakāsa pura tetá pesa amo aporo hakása metamo pirisiti aporo fanane aserapo. Aserasamo ape ruru ikia koro aeyaka yorokoa pukua, Yasuyaki hakāsa ape hauaka moroa pukua risiapo.
15 Simon Peter naatu bai’ufununayan turan ta hairi Jesu hi’ufunun bairi hin. Nati bai’ufununayan ta i firis ukwarin i su’ub, imih i ufunun bairi hin firis ukwarin ana bar merar wanawanan hirun,
16 Pita kumuku pekea, ikia koro yao takua rekeno, aporo hakāsa pura meta fana pusuane ikia koroa paripesapo. Paripekea ruru ikia koro asekea rea hinamoaki someraka, “Pita peasimo ikia koro ropaka mayane siahoasireare?” Airakano hinamoamo aoaka, ikia koroane ropaka masapo. Ropakamaka Pita perakano
16 baise Peter etawan awan bat. Bai’ufnunenayan ta iban matabir maiye tit etawan awan akir babitai ifefeyan naatu babitai Peter iu basit, Peter na fur wanawanan run.
17 hinamoamo eaki someraka, “Yasumo aporo hakāsa pura metane nere?” Airakano Pitamo kotafe someraka, “Anofapo,” aisapo.
17 Babitai etawan awanamaim Peter isan eo, o i ni’i orot ana bai’ufnunenayan orot ta? Peter iya’afut eo, “En ayu men asu’ubimih.”
18 Arirakano sikiriti aporo soko, pirisiti aporo raipa soko inurakano ira kau asia paikia rufirakano, hokono ira tarikia asekea risiakipoko, Pita soko ira hakakosakipoko pekea, iyaki hakāsa risiapo.
18 Nati ana gugumin i siba’u kwanekwan imih akir wairafih naatu ma’utenayah bairi wairaf hi’asir hi’ar bebera’uh hibat rararih. Imih Peter rabon in bairi hibat rararih.
19 Pitane aporo metakirayaki sarimaraka ira haraka risiakipoko, pirisiti aporo fanamo Yasuaki someraka, “Nómo ní aporo hakāsa pura epare? Aporomo hemakapusimo nómo yakapa somesare?” Aíyaka Yasuaki kairakano
19 Firis ukwarin Jesu ana bai’ufnunenayan naatu ana bai’obaibiyen isan ibatiy.
20 Yasumo someraka, “Aporo suamo kaiyisimo nōmo kakama somesapo. Yu aporomo sarimana apea soko, Kotimo apea soko, á Yu aporo pekea sarimarakano some kasapo. Tau mahamekea somesafapo.
20 Jesu iya’afut eo, “Ayu i bebeyan sabuw etei matahimaim a’o a binan hinonowar, naatu au bai’obaiyen mar etei i sibor ya’aya efanamaim naatu Tafaror Bar wanawanan sabuw etei teruru’ay matahimaim. Ayu men abistan ta awa’ir aomih.
21 Marirakano nómo anoaki kairakanare? Nōmo some kasane kaisia aporoaki kaiyinie. Nōmo somesane ipu kaikia hemakapukua risikinapo. Iaki kaiyinie.”
21 Aisim ayu kubibabatiyu, sabuw ayu abistanawat a’o hinonowar i kwibatiyih ayu abisa ao i hiso’ob.”
22 Airakano sikiriti aporo hakása metamo Yasu rusuapo. Ruraka someraka, “Nómo pirisiti aporo fanaki aíyaka somehokopo.”
22 Jesu iti na’at eo ana mar ma’utenayan orot ta nati’imaim batabat Jesu rebareban ifar eo, “Men iti na’atube firis ukwarin isan ina’omih.”
23 Airakano Yasumo someraka, “Nōmo watikiaka somerakano nómo kaisiane aporo suamo kaiyisimo somesie. Nōmo kakaro somerakano yia marirakano nómo ano rurakanare?” aisapo.
23 Jesu iya’afutih eo, “Ayu abisa ana’o kakaf na’at sabuw etei hai tur ku’owen, tur menatan i a’o kakaf. Baise ayu tur etei ana’o’o gewas na’at i aisim irabu”.
24 Arirakano Yasu ipi hokonoa taposane yaiya rekeasimo yia, Anasemo sikiriti aporoaki someraka, “Aporoane pirisiti aporo fana Kaiafasemo hukurusimo karikia pusie.” Aíyaka Anasemo somesapo.
24 Imaibo Annas Jesu uman fatufatum auman iyafar in Kaiafas firis ukwarin isan.
25 Anasemo aíyaka somesa maiya yiamo Pita ira haraka rekeno aporo metakiramo eaki someraka, “Aporoamo aporo hakāsa pura pasimasane nére?” Airakano Pitamo kotafe someraka, “Anofapo,” aisapo.
25 Peter boro’ika ma fora’ab rarar, sabuw afa nati’imaim bairi hima’am hibatiy hio, “O nati orot ana bai’ufnunenayan ta” Baise Peter youb eo, “En, orot nati men ayu’umih.”
26 Airakano pirisiti aporo fanamo aporo raipa ipi senaki Pitamo rukusakare tapisiamo ipi tákemo someraka, “Ne ira orofe hemoa aporoakiyaki kakeno nōmo asesane nere?”
26 Firis ukwarin ana akir orot ta i Peter tainin ea’afuw ana rara orot ta nati’imaim batabat, eawafoten eo, “O airi ayu masawamaim ait”
27 Airakano Pitamo waesapo. Waehoanine mena kokorokomo mesapo.
27 Ibanak mar baitounin Peter eo, “En!” naatu mar ta’imon kokorerek eo.
28 Mituru fiarakano yia, Kaiafasemo apeane ipu metakarikia kamani aporo fanaraka reamo apea Yasuane karikia pusuapo. Karikia pukua aporoane Yu aporohoanafonosasamo, ipi apea Yu aporo yorosafapo. Ape Farimaresa Hemakapuko Hokono Keakosakipoko Yu aporomo hemakapuraka, “Yu aporohoanafonosayaki ape hakāsa sarimaraka toke, keseke hokono akera maiya amo makata neane siahoasifareapo.” Aíyaka hemakapuraka kamani aporomo apea yorosafapo.
28 Maraumanaika Jesu Kaiafas ana barene hibai hin gawan orot ana baremaim hirun. Jew hai ukwarih bar wanawanan i men hirun hinamih, anayabin i men hikok wanawanah kato tamatar naatu hai Tar Nowaten ana hiyuw men hita’aamih.
29 Yu aporo yorokoa peanafonorakano Pairate takahikia ipi apeane metakarikia aseako pusuapo. Pukua iaki someraka, “Aporoaki repo makata hukuarurane, makata yakapapoko hukururakanare?”
29 Imih Pilate ufun tit sabuw ibatiyih, “Iti orot abisa isan kwa ubar kwabitin?”
30 Airakano ipu someraka, “Epo watikiaka rakianafonosa satiki né rea karikia peafunufapo.”
30 Hiya’afut hi’o, “I men kakafin tasisinaf na’at, i boro men atab atan o biya atanamih.”
31 Airakano Pairatemo someraka, “Repo namina somemane kakenapo. Asiamo repo namina yia eane hukurunie.” Airakano Yu aporomo someraka, “Re Rome kamanimo someraka, ‘Aporo rusua kukusane repo Yu aporomo menafapo. Isu Rome aporomo menapo.’ Aíyaka repo somesasamo repo eane ira paremareasimo karikia perakanapo.” Aíyaka Yu aporomo somesapo.
31 Pilate isah eo, “Kwabai kwan, kwa taiyuw a’ofafar eo na’atube kwasinaf.” Ibo hai tur hirutabir hio, “Aki auri men baibasit ta ema’am boro yait ta ana asabunimih.”
32 Ipu somehoasiraka fana Yasumo someraka, “Keseke ano ira matopesa paremarerakano rusua kukusapo.” Aisane yumo kakaro yanakanapo.
32 Iti na’atube mamatar i Jesu ana tur mi’itube ana morob isan yai eo’o i tan titurobe isan.
33 Airakano Pairate ipi apea paripuraka Yasuaki peaesapo. E perakano Pairatemo someraka, “Yu aporomo unihaeane nere?”
33 Pilate matabir maiye ana bar wanawanan run naatu Jesu eaf na ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?”
34 Airakano Yasumo someraka, “Nómo ní hemakapusua aeyaka, ‘Né unihaere?’ aíyaka kairakanare? Aporo metamo néaki somerakano nómo anoaki kairakanare?”
34 Jesu iya’afut eo, “Iti baibat i o taiyuw a not ayu kubibatiyu o sabuw afa ayu isou a tur hi’owen?”
35 Airakano Pairatemo someraka, “Ano Yu aporofapo. Nōmo né fanasihoasimo nómo ní aporo ira Yu aporomo soko, pirisiti aporo káramo soko, né karikia pesapo. Nómo watikiaka rakisiane, makata yakapa watikiaka rakisiare?”
35 Pilate iya’afut, “O kunotanot ayu i Jew orot? O taiyuw a sabuw naatu firis ukwa’ukwarih o hibuw hinawiy ina ayu isou. Abisa isinaf?”
36 Airakano Yasumo someraka, “Hauaka wo aporoane nōmo unihaeaka asekea rekenafapo. Hauaka aporo ane nōmo asekea unihaeaka rea satiki ano waseremakohoamo, nōmo aporo hakāsa puramo Yu aporo sisimayaki weafunupo. Weakosapoko asiane hauaka wo ano unihaeaka rekeanafonosamo wesafapo.”
36 Jesu eo, “Ayu au aiwob i men iti tafaram nowanamih, baise ayu au aiwob iti tafaram nowan na’at, ayu au bai’ufununayah boro isou hitiyow, naatu Jew hai ukwarih umah wahine boro hitawasfafaru. En, ayu au aiwob i men iti faram nowanamih.”
37 Airakano Pairatemo someraka, “Unihaeane tiki nerakanareapo.” Airakano Yasumo someraka, “Ano unihaeane nómo someraka ayapo. Nómo somerakane anoane somerakae. Kakaro some kakako ano hauaka wo pesapo. Kakaro some takua risia aporo hinamoamo nōmo someane kakimarakanapo.”
37 Imih Pilate ibatiy, “Bo o i aiwob orot?
38 Airakano Pairatemo someraka, “Kakaro someane yakapare?” aisapo.
38 Pilate Jesu ibatiy, “Turobe i abistan” Iti tur nonowar ibanak matabir maiye ufun tit Jew sabuw isah eo, “I biyanamaim men kakafin ta atita’ur boro imaim anibabatiy.
39 Ape Farimaresa Hemakapuko Hokono Akera maiya suamo aporo tipura kesa hakása meta nōmo tonotaenapo. Tonotaenasamo nōmo tonotaehokosapo. Yumo repo Yu aporomo unihaeane tonotaehoare?”
39 Baise kwa a binanakwar eo na’atube. Tar Nowaten hiyuw aa ana veya diburane orot ta kwa isa anabotait. Kwa kwakokok Jew hai aiwob anabotait na tit.”
40 Airakano ipu sakepamo wáraka, “Wae. E tonotaehokopo. Parápase hákasa tonotaehoanie,” aisapo. Arirakano makata hakimokoakosakipoko aporo meta rurane Parápasepo.
40 Isan hitarakouw hiwow hi’o, “En, men nati orotomih! Aki akokok i Barabas.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.