Atos 17
Kotimo Kawe Someaka Masane Oyapo (FAA) vs AAI
1 Poreane aporo metakirayaki hakāsa puraka, Amifiporisi taoneane soko marokeraka pukua, Aporonia taoneane soko marokeraka pukua, Tesaronaeka taonea pausapo. Tesaronaeka taonea Yu aporomo sarimana ape kisia rekeno,
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 á Pore pusuapo. Sarimana apea e pukuanasamo pusuapo. Pukua fenena maiya amo, Kotimo sawi menoraka Yu aporoaki some kasapo. Fenena maiya yape isiamo pukua some karaka,
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Kotimo some popasane some kepoane Poremo iaki someraka, “Wate fana Kotimo someraka, ‘Aporomanoane Keresomo mafasiakosapo. Mafasikia ipi himu nekea kurakano, nōmo maturikia taehokosapo.’ Aíyaka Kotimo ayiakakosapo aisane yasiapo. Yasuane nōmo somerakane, ipi aporo unihaeaka rekeasimo makáraraka maresasamo, ipi Keresopo.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Airakano Tesaronaeka aporo metakiramo some ane kakimaka, Porepe Saerase tetāyaki paosapo. Arirakano Kiriki aporo yakai Kotiaki kekerena aporomo soko some ane kakimaka, tetāyaki paosapo. Arirakano hinamo yakai fanaraka toamo soko some ane kakimaka paosapo.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Paosasamo Yu aporo kakimakanafonosa aporoamo iaki kakanakesapo. Arirakano kakanakesa aporoamo Porepe Saerase tetāne mokoatikihoko hemakapusuapo. Asiamo aporo metakira kau hisiraka risike, watikiaka risia aporoane ipu weasimo kirimasapo. Kirimaraka aporoane su karikia sarimaraka, aporo suamo saperaka weasimo karikia taripe pukua, Porepe Saerase tetā waseremokoakosakipoko Yásonemo apea kope pesapo.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Peraka aseane, Porepe Saerase tetā fasekeno asekea, ipu Yásone soko, Keresoa paosa aporo mae metakira soko, i waseremosapo. Waseremokoa, kamani aporomo apea karikia pukua sakepamo someraka, “Hauaka sua aporo watikiaka risikiasimo Porepe Saerase tetapō hasaka some karakasupakae. Kawe yumo soko, ape wo, yaiya hasaka somehoko perakasupo.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Perakano, Yásonemo tetāne karikia pukua, ipi apea waka risiapo. Yásone soko, Pore soko, Saerase soko, Keresoa paosa aporo suamo soko, kamani unihae Sisamo somemaneane ipu koaretaeraka someraka, ‘Isiapo isina unihae kakaro kárane meta rekenapo. Ipi yano motosane Yasupo, airakasupo.’”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Airakano ape aporo suamo soko, kamani aporomo soko, kairaka mokome takahikia sapesapo.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Arirakano Yásoneaki soko, Keresoa paosa aporo iaki soko, kamani aporomo someraka, “Mone kakanie. Mone karakanone, re metakariakosapo.” Aíyaka mone karakano, iane metakarisiapo.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ereamo Porepe Saerase tetāki Keresoa paosa aporo suamo someraka, “Teto Perea taonea foaka pusie.” Airakano tetā pukua, Perea taonea pauraka, Yu aporomo sarimana apea pusuapo.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Sarimana apea yorokoa, Kotimo someane some kasapo. Arirakano Perea aporoane Tesaronaeka aporo risira ayiáka i risiafapo. Perea aporoamo Poremo someane seseaka kaisiapo. Kaikia sere suamo Poremo someane kakaro somerakarihoamo, ipu Kotimo sawia kokoa menosapo. Menoraka Kotimo sawia popasane soko, Poremo some kasane soko, hakása yiyare, aíyaka hemakapukua, Kotimo sawia kokoa menosapo.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Arirakano aporo yakaimo Poremo someane kakimasapo. Metakira Kiriki hinamo fanaraka toamo soko, metakira Kiriki aporo yakaimo soko, some ane kakimasapo.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Arirakano Yu aporo Tesaronaeka taonea risiamo kaiyiáne Perea taonea, Poremo Kotimo someane some kasaporakano kaisiapo. Kaikia i Perea taonea peraka Perea aporo suamo Poreaki sapehoasimo, ipu Perea aporoaki kirimaraka Poreane hokoresapo.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Hokorerakano Keresoa paosa aporo metakiramo Poreaki someraka, “Né, yumo he tawara fea pusie.” Airakano aporo metakira Pore karikia pusuakipoko, Saerasepe Timoti tetā Perea taonea parisapo.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Parirakano aporo metakira Poreyaki Atenese taonea pusuapo. Pore Atenese taonea reke, aporo metakira karikia pesaki epo someraka, “Re Perea taonea poparipuraka, Saerasepe Timoti tetā Perea taone metakarikia, anoyaki hakāsa risikiakosakipoko, wate foaka Atenese taone wo pusiehoanie.” Airakano aporomo Pore karikia pesane Perea taonea poparipuraka, Saerasepe Timoti tetāki Poremo someaka maresane somesapo.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Atenese taonea Saerasepe Timoti tetā peasimo Pore kau kayapo. Kau kake aseane, aporomo kotafe kotiane hokonomo rakisia makatane mukisekeno asesapo. Aporoamo namina hokonomo rakisia makataki kekerenapo. Arirakano Poremo asekea, ipi himu nekea kára mahisisapo.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Asiamo Yu aporomo sarimana apea Pore pukua, Yu aporomo soko, Kiriki aporomo soko, ipu kakaro Kotiaki kekerena aporoaki Poremo Yasuane some kasapo. Arirakano maiya suamo hauaka moroa e peraka aseane, aporo meraruamo perakano aporo iaki soko Yasuane some kasapo.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Arirakano Epikúrianea paosa tisa aporoane soko, Sitoíkia paosa tisa aporoane soko, ipu Poremo some karakano kaikia someraka, “Epo some koaka marekea somerakae.” Airakano Yasu kusua maturikia taesane Poremo somesasamo ipu metakiramo someraka, “Hauaka meta a aporomo Kotiaki kekererane epo somerakae,” aisapo.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Arirakano Areopakase apea aporomo me rukua sarimaraka risiakipoko Pore karikia pusuapo. Karikia pukua ipu Poreaki someraka, “Nómo someane some kawereapo. Isiapo kaiyako somerasie.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Someane hakureapo. Isiapo kumuku kairakaripo. Some kepoane isiapo kaiyako somesie.” Aisapo.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Arirakano maiya suamo Atenese aporomo soko aporo kimisi pesamo soko makata kaweane kaikia somehoko seseaka sarimaraka me rusuapo.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Arirakano Areopakase apea aporo sarimaraka risiakipoko, Pore iyaki hakāsa hikumisi nenemea reke someraka, “Atenese aporo reo. Repo kotafe kotiaki kekereraka hemakapurakano nōmo asesapo.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Repo taonea ikia kara ano koraka reke aseane, makata meta isiapo kárane oyapo, aihokosakipoko aporomo hokonomo rakisiane repo kekererakano, nōmo asesapo. Aseane eke kima makata meta makárasa aki makata yaku paikia kakako, eke kima rakisiane nōmo asesapo. Eke kima hakása meta aporo metamo poparaka, ‘Isiapo unihae kárane meta rekenapakano kaiyanafonosasamo, eke kima one rakisiapo.’ Aíyaka popasane nōmo asesapo. Makata kaiyanafonosa repo kekeresa kepoane, nōmo reaki somerakanapo.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Ti yapurane soko, hauaka kára one soko, makata su arisiane soko, Kotimo rakikia ipi unihaeaka asekea rekenapo. Aporomo ape kisia a ipi rekenafapo.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Epo makata su aporoaki kaka, hitafe rerane soko, himuhane soko, makatane su, epo aporoaki karápo. Kaka, ipi fesenoraka rekeanafonosasamo aporomanomo hokonomo rakikia eaki karáfapo.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Arirakano wate fana Kotimo aporo hakása rakisiapo. Rakisia aporo hakása amo wainepe pukua, hauaka parakuraka, hauaka meta aporo metakira pukua, hauaka meta aporo metakira pukua, ayiáka hauaka sua pusuapo. Ayiáka pusimo Kotimo maresapo. Namina hauaka risikiasimo hauakane Kotimo enonoraka maresapo. Namina risikiakosa maiya ane soko Kotimo maresapo.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Ayiáka maresane, aporomo eane kokoa, e ipiane hemakapusimo maresapo. Asiasamo Kotiane isu makeraka rekenapo.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Arirakano repo aporo sawi popanamo poparaka, ‘E aeyaka hitafe risirane soko koraka torane soko isuaki karakano isu hitafe risike makata rakirapo.’ Aíyaka poparaka, repo aporo sawi popana metamo someraka, ‘Ipi hokosane isupo,’ aíyaka somesapo.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Arirakano isu Kotimo hokosasamo isiapo hokonomo koti pariaka rakirafapo. Korótomo soko metao siufamo soko metao ekemo soko metao koti pariaka rakisia makataki hemakapurane hasaka hemakapurakanapo. Aporomo hokonomo murikimaka rakisiane koti ayiáka rekenafapo.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Arirakano fana aporomo himeteraka risia maiyane Kotimo asekepayasapo. Yumo aporo suaki Kotimo someraka, ‘Makata watikisa metakarikia rukupateraka, anoaki risikiako parihoanie.’
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Aíyaka keseke aporo hinamo hauaka sua risiane Kotimo parakuhokosapo. Parakuhokosa maiya ane Kotimo maresapo. Aporo hinamo ereketaeraka parakuhoasimo aporo hakása meta Kotimo murikimasapo. Aporo hinamo suamo kakaroripo aihoasimo, Kotimo murikimasa aporoane kusua maturikia taesapo.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Aíyaka Poremo somerakano, Atenese aporomo kaiyiáne aporo kusua maturikia taesapakano kaikia, aporo metakiramo mainamaresapo. Arirakano aporo metakiramo someraka, “Some ane isiapo efera hunia kaiyako seserakanapo.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Airakano i sarimasane Poremo metakarikia pusuapo.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Purakano aporo metakira Pore patera asekea Yasuaki risikiako parisapo. Arirakano Areopakase apea aporo sarimasa a aporo meta yano motosa Taianísiasemo soko, arirakano meta, hinamo yano motosa Tamárisimo soko, arirakano aporo metakiramo soko, someane kakimaka Yasuaki risikiako parisapo.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.