Lucas 10

ITOU NOMO HILOU BEELE (ERI) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Iinga Anyakaro no ege fai 72 hangada nigidu bona, nere nga-ngadu huuru nigainga no amuge tudu goyane. No huuru nigainga, taon oruwa, matane oruwa langa, iinga no nogo goyonbona waha langa goyane.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Onodu bona no lenigai, “Haga langa da gai baingaro muumu borowaha, elegei nomo haruwe fai bainga uwa. Onou waha bona tere haga Morou hauya tuwagu. Ono wadenga, no haruwe fai huuru nigonga goi nomo da komomu fuwodbode.
2 E lhes disse:
3 “Tere goyagu. Isagu. Ji tere sipsip magana dorofe huuru tigi genenga, gauna kui gamanege la goiya.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Tere moni fausi bagu yo, olodo yo, su yo, adai aulagu. Tere fai-aita bagu jala la toroba nigi bonade, adai kaiye nigagu.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 Tere mata ete langa goyei mata bonade wonga wa, tere amugedu benou lewagu, ‘Nere mata beha nomo fai-aita bagu nebere huwanyanege edo foinga inyou.’
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Ono wadenga, fai ete no huwanya foinga inyina waha no mata waha langa yafei mata wonga wa, ariya tebere beele hilou waha, fai no waha langa inyonbona. Onou wa, fai ete onouha uwau wonga wa, tebere beele waha ege gidu tere tage bagu mayonbona.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Tere mata etenga wahanga la yafagu. Ono bonade tere da yaage bagu dada nere tigide waha nyagu, taate bona, fai no haruwe te-tena waha nomo agou no edola tonbona. Onou waha bona tere mata fere-fere la adai goyagu.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Tere taon ete huwanya la goyadenga, nere hatigedu nebere mata langa goidu da wese tagode waha elegagu.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Tere taon waha langa taura fai taura jigemu nagagu. Ono bonade beele benou malalamudu lenigagu, ‘Itou nomo huuna langa yafou amina mai jugu tigaha.’
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 Onou wa, tere taon ete huwanya langa goyadenga nere hatigedu nebere mata langa goyegu uwa wonga wa, ariya tere goidu bonade taon waha nomo jala langa oto bonade lewagu,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 ‘Tebere taon beha nomo amuji afege langa fada waha wa ere utu boya benou abitimu tigiya, tere fanyimu onou langa onoyaha wa nyabuluwou. Onou bona tere isi dewagu. Itou nomo huuna langa yafou wa amina mai jugu waha.’
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Ji tere letigini, Itou no fai-aita bagu kot langa tafa nigei nomo fati hangadawai langa, ou taon beha nomo fai-aita bagu la heigona wa, no ou Sodom taonha fai-aita bagu la heigai wa feiya tuwou.”
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 Yesus no ege onou lewai, “Agetege gami bagu, tere Korasin taonha fai-aita bagu. Tere Betsaida, agetege gami bagu. Fai ete no goidu dodokawou ji tere gamatege langa tafene onou, Tair taon langa, Saidon taon la tafou wage wa, nere nebere une bona aau togo nagagenga, nere edola huwanyanege ubulu wagenga, augami kolos elege jiridu eeya amuji langa yafage.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Onou wa, Itou no fai-aita bagu kot langa tafa nigei nomo fati hangadawai langa, ou tere langa heigona waha, ou nere Tair taon langa, Saidon taon langa heigai waha feiyade nigou.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Onodu tere Kaperneam, tere isou tigogonga ha laluwa la manoya iiya yo? Uwanga, uwa. Tere gai esene la, umou fai nebere haumu la minagu ganga.”
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Onodu bona Yesus no nomo disaipel benou lenigai, “Fai no tere tebere beele isina waha, no yame beele isina. Ariya, fai no tere moge tigina waha, no ji moge hina. Fai no ji moge hina waha, no Itou moge tuna, no ji huuru hiyainga mene.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Iinga nere fai 72 Yesus huuru nigai waha, ege gidu maidu bode edega dewane. Onodu lewane, “Anyakaro, ere ne unyite la beele legeyenga, hauri inyaba fere ebere beele oojo waneha.”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Ono wanenga Yesus no lenigai, “Ji Satan ha laluwa awa tudu mebodu ganga biyai fililaiwou dorofe bolou ganga ure naha.
18 Jesus lhes disse:
19 Tere isagu. Ji tere danga amina tigene, tere edo langa maangi bagu, aure malagu bagu fai inyabamu nigei nomo waha ilelu nigi bonade tebere honggoro fai Satan, nomo danga oruwa feiya waguga. Dada ete ada inyabamu tigona.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Ariya, tere edega bonade benou adai lewagu, ‘Nere hauri inyaba ebere beele oojo wane.’ Uwa, Itou no tebere unyitege ha laluwa nomo buk la yerege tagai waha bonade edega wagu.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Saini waha langa, Hauri Guuni no Yesus huwanya ono fuwainga edega wainga Yesus no benou lewai, “Jijei, ne ha laluwa bagu oula bagu nomo Anyakaro, ji ne hilobainga hinini, taate bona, ne dada beha nere fai isou bagu ninanege hilou bagu waha huwarimu nigidu fai magana mene-mene yafade dorofe wahanga abitimu nigene. Yo Jijei ne nage name gauwou wahanga oojodu ono wene.”
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Onodu Yesus no ege benou lewai, “Yame Jijei no amina dada oruwanga ji owofe langa tafai. Onodu fai ete te no Idau bona ada isina, Umamu no nogonga isina. Onodu fai ete te no Umamu bona ada isina. Idau nogonga isina onodu idau nogo we, nomo Umamu fai abitimu nigai, nere wahanga Umamu bode iside.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Nere disaipel nagenga Yesus ngate yafa bode, no ubuludu feele nigi bona lenigai, “Nere fai dada tere ure-ureya waha urede wa, nere dabu edega wode.
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Ji tere letigini, amina nere profet baingaro, king baingaro, nere dada elebe tere ureya beha urei nomo ono wane wa, nere uregu uwa. Onodu nere beele elebe tere isiya beha isei nomo ono wane wa, nere isegu uwa.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Ariya, nuuni beele isou fai ete no jaidu bona Yesus wala‑wala tu urei nomo bona isoki tuwai. “Isisi higigou fai, ji adadu onodu boni agefe auma gai-gai yafou waha toni?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Ono wainga Yesus no isoki tuwai, “Taate beele no nuuni beele langa inyina? Ne adadu lelege naha?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Ono wainga, nuuni beele isou fai no ege gidu benou letuwai, “‘Tere Itou ebere Anyakaro gau tuwagu. Tebere huwanyatege langa, anutege langa, dangatege langa, ninatege oruwa langa no gaude tuwagu. Onodu, ne nage boni gau hinina onounga, ilibane gane bonahe gaude nigau.’ ”
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Ono wainga Yesus no letuwai, “Ariya. Ne beele ege gidu tigini lenaha. Ne onou onodu bonahe agene auma yafou tau ganga.”
28 Então Jesus lhe disse:
29 Ariya nuuni beele isou fai no Yesus fai waha isou hilou uwau adai tuwoga bona, no Yesus benou isoki tuwai, “Saini nuuni beele no yame illibafe bona lena waha, wa faiwei bona tigini lena?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Ono wainga, Yesus no beele ege gidu benou letuwai, “Fai ete no Jerusalem awadu bona golodu Jeriko taon minai. Ono gainga nere yebu fai ila jala la huwaridu nomo dada oruwa ngau elegane, onodu no waridu inyabamude tuwane. Nere onou onodu bode, nere golodu goyane. Ono ganenga fai waha no jala langa inyai, no umona juguwai.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Ono gainga, saini wahanga la Pris ete no jala waha oojodu golodu minai. No minidu bona fai waha uredu jala gisa langa feiya tudu golodu minai.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Ono gainga Liwai ete fere haumu wahanga la mai heigai, onodu no fai waha uredu bona, no fere jala gisa langa feiya tudu golodu minai.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 “Ono gainga Samariaha fai ete no jala golodu medu fai waha langa heigai. No fai waha uredu, no bona aau danga bagu warai.|alt="Man helping another onto camel's back" src="CN01749B.TIF" size="col" loc="Lk 10.33" copy="© 1996 David C. Cook" ref="Luk 10.33"
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Ono wainga no hinomu langa goidu bona, faronga wain bagu nomo ju langa ugana fudu bona, dage fuwai. Onodu bona, no fai waha isou tudu bona nogo nomo donki jaula langa tafa tuwai yafa gainga haudu pasindia jirigou mata ete langa togoyai, onodu no oofade tuwai.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Ariya, inyiba ete langa no jirigou mata waha morou, moni silwa nga tuwai. Onodu bona letuwai, ‘Ne fai beha oofade tuwau. Ono bonahe, ne name moni ila ege no langa awa bonahe wonga, saini ji ege gidu mayoni la, agou ege hinonboni.’”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Onodu Yesus no nuuni beele isou fai isoki tuwai, “Ne adadu isini? Nere fai eei waha gama langa, faiwei no nere yebu fai owonege langa inyaba tai waha, no gaude tuwai?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Ono wainga, nuuni beele isou fai no lewai, “Fai no augami tuwainga hoyo tuwai waha.” Ono wainga Yesus no letuwai, “Ne goidu bonahe, fanyimu onounga onowau.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Yesus no nomo disaipel bagu golodu goi bode, Yesus no matane ete huwanya langa goyai. Aita ete no matane wahaha, nomo unyi Marta, no Yesus haudu bona nomo mata langa goyai.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Marta no bemu ete bagu, nomo unyi Maria. Maria no mai Anyakaro Yesus afo hugu langa yafa bona nomo beele aaguwai.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Ono gainga Marta no da dada haiya bona haruwe anyakaro te bona, ninau baingaro isai. Onou waha bona, Marta no Yesus bagu goidu letuwai, “Anyakaro, ji yame baabo no ji awa hiyaha, ji yagenga nyei nomo dada haiyani. Ne waha boni ninate isei uwa yo? Ne letuwahenga maidu hoyo hiyona.”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Ono wainga Anyakaro no beele ege gidu benou letuwai, “Marta, Marta, ne ninate baingaro isi boni, dada baingaro boni aosoni.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Ne dada etenga bonahenga ninate isau. Dada beha Maria tona onona waha, no dada hilobainga tigini, onou waha bona, no dada hilobainga tona onona waha, ere adai karu tuwoya.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.