Atos 17
eka (EKA) vs AAI
1 Bo kehm tahme go Amfipolis, sehng song rehng go Apolonia, soro song rehng go Tesalonaika, edi ji etahk ero ji Jus jolo no.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Pol kehm song yel go ekpꞌkpa ero, ana á jo kono ellimi. Aneb Jus jo limi nfaabe a ne bada nwer Esowo tete biingi Esabat na ebra.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Á jo lennge bo, fere jo tib bo re, “Tiki jol re, Kraist nyehn erem, kpo, fere nyahme go elkv.” Á kehm kpe bung re, “Jisos jia ji n kpꞌbungu bada ne, Kraist wo.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Egom jindiki lꞌlennge bo, bo taame, fere jo toono Pol, a Sailas. Ano wo fvfo ellong aneb Grik gbalee ba jo kak Esowo, a atubesi anebkal bandiki gbalee tob taame, jo toono bo.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ala kehm kehme aneb Jus teele. Bo kehm lungu abi ane bandiki tum, bo song lung ane ba kono edi ajehng, kehm kehme edi sohko na sohko. Bo kehm song yel ekpꞌkpa Jeson, jo seb Bab Pol re, bo ko bo ba ka ane bao.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Eji bo ki nyehn bo, bo kehm tohngo Jeson, a abon Esowo bako gona, tahm a bo goji atubesi nfam, fere jo rabe re, “Ane bao ba ma rod njini nyia kpiidi akpade go ero, bobkpe ba a.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Jeson wo ma ko bo ba kak go ege etahk. Bo ba kpi atahm nya ntul a Rom range. Bo kpo bung re, Ntul noko noa, no li Jisos.”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Eji ellong ane bao, a atubesi nfam wuku ano, ntim kehm jokko na jokko bo.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Bo kehm tongo Jeson, a ane bako re bo ba ka akpohko nkpaneka. Eji bo ma ka akpohko nyao, bo kehm yake bo.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Eji atv behde no, aneb Esowo bao kehm tumu Pol, a Sailas tv go Berea. Eji bo rehnge o, bo kehm sehnge tahm go etahk ero ji Jus.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Aneb Jus bao ba ga nob sehnge ane bao ba jolo go Tesalonaika. Bo ko alum Esowo nyao kak go bo a ntim, fere jo kak ekpuku, jo feede go nwer Esowo efung abehng abehng, joare lohko li ano.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Owo wahnge ane gbalee go ebo ellong taame no. Go bo ellong o, ajꞌjok anebkal Grik tob woomo o semme aneblum.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Eji Jus ji jolo go Tesalonaika wuku re, Pol ebtob bung alum Esowo go Berea, bo kehm tob je o fvfo, song kehme ane nyare. Nfam kehm kehme eljokko na jokko.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Abon Esowo bao kehm soro tong Pol re á song go mbang nyio nyi agburu aya li no. Sailas, a Timoti, bo sa ona Berea.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Ane bao ba jo tv Pol, ko-e tete song rehng a ne go Atens. Bo ko elle goji Pol, ni jolo re, Sailas, a Timoti gulu eljeke song kpir-e. Bo kehm feere kehnge go Berea.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Eji Pol ji go Atens, jo sik Sailas, a Timoti, eltim rak-e sehng, tibre ejahbe jio asowo tv sehng.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Á jo bungu a anebe Jus go bo etahk ero, fere jo bung a ane baka baka ba ki jol Jus, ba jo kak Esowo. Efung abehng abehng á jo je go are, jo song bung tong ane ba jo ba si are.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Atꞌtibi bandiki ba jo toono eltibi ni Epikur, a atꞌtibi bako ba bo jo lung bo re Stoik, kehm tob song kpiri Pol.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Bo kehm koko Pol tahm ane go edi ji bo jo lung re Areopagus, kehm-e tongo re, “E kpꞌsebe re wahr kahn eltibi nia ni nfenfe, ni a kpꞌbungu bade.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Nsol enya nyi a kpꞌtibi, nyindiki li-r nfenfe go egahre atung. E kpꞌsebe re wahr kahn ana nsol nyio lohngo lohng.”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Ane kpee ba lene go Atens, a ajenne fvfo jo rannge ngare ebo re bo jo wuk aka nfenfe nya nya, fere jo tub.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Pol jo yiimi go elka ane bao ba jo kono nkon go Areopagus, jo bung re, “Aneb Atens wahn, me n nyehn re, ń li ane ba kpꞌgare area re wahn sehng go mbang nyi Esowo.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Eji n jo sehng abake, n nyehne eblom bi ń kpꞌkake. N tob nyehne edi njom alimi ji bo nyono re, ‘Jia li ka Esowo bi e kil-e elkahne.’ Esowo bio bi ń kpo kak-e, bi ń kil-e elkahne, bi bi n yahk-n tong bada ne anv.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 “Esowo bi limi njini, a nsol kpee nyi li no. Ye wo li ntul no elbung abola ndi. Á kpehme lene go ntahk ero nyi ane si no.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Esowo, ejum ajehng ajehng we kpehme rin ji nne bahk-e kake, tibre ye wo kpo ka ane elkpin, go nsol alehke, a ejum ajehng ajehng.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Go etꞌtohngo nne awohng no á lim-e no, owo ane ba li njini nyia kpee lohng no. Á limi bo re bo jol go njini nyia kpee. Eji á limi bo, á ka bo ngare ana nyi bo bahke kpini, fere bak bo adi ndi nya bo bahke jo lene,
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 eji bo lꞌseb Esowo. Fundiki bo bahk-e nyehne, eji bo kp-e sebe nkamme nkamme. Jol fee á limm go egahre.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Tib go ege esi wo wahnge, e li go elkpin, fere kpꞌjene tete sik anv. Li ana akahnkahn ane ebahne bandiki bungu no re, ‘Wahr lohng go ege etꞌtohngo.’
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Eji wahr lohng go etꞌtohngo ji Esowo, wahr kꞌjo tir re, Esowo li go elfoongo ni agul, a ni asilva, a ni atal, a ni nsol nyi ane kpo lim abo, nyi lohng go bo a ntir atahng.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 “Ngare nyio nyi ane ki liingi Esowo, Jehova kpooro na. Anv, yebtong nne awohng awohng go edi ajehng ajehng re á gbo ndon go ege abiafem.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Tibre yebkunu afung nya á bahke njini nyia kpee lam nob nob go nnyo mi nne no á ma yehke. Esowo eblennge jia ka nne awohng awohng, eji á nyahme nne noo go elkv.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Eji bo wuku bade elnyahme ngubjing go elkv, egom jindiki kehm-e elnyoko. Egom jindiki re, “E bahke kpe wuk ana a bahke kpe bung efung bindiki.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Owo Pol kehm soro lohng ekpꞌkpa nkon jio.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Egom ane bandiki tꞌtaame toon-e. Nne awohng no bo jo lung-e re Dionisius ji woomo go ellong ane ba jo kono nkon go Areopagus tob woomo go ellong ane ba taame no, a nnenkal awohng no bo jo lung-e re Damaris, a egom ane bandiki fvfo.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.