Mateus 25
Loina Tabu Auwauna (DOB) vs VC
1 Ta Yesu ꞌieonedi wate, ꞌigwae, “Yaubada ꞌina loina gete nadigega: Gomagweine site sanau ꞌidi mayale siꞌewedi ga sitauya toai meꞌolotona sabi aesotena ꞌina ai sagalina ꞌina mai ꞌena manuna.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 ꞌEdiyega site nima uwauwadi ta site nima sinasinapudi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Touwauwao nidi ꞌidi mayale nigeya ꞌana bwasi ꞌana loeposeyana siꞌewaꞌewa,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 ta esi taudi tosinasinapu nidi ma idi bwasi ꞌana loeposeyana siꞌewedi ꞌidi mayaleyao maꞌediyao.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 “Ta toai meꞌolotona ꞌisoꞌisoꞌi, ꞌenega maiboꞌadi siyamwayamwana ga siꞌeno mwataya.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 ꞌEnega niuniuwanaya ꞌebweu tomota ꞌibwau, ꞌigwae, ‘Toai nina niꞌatu gete ꞌimeema. Watoolo be taaesota.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 ꞌEnega gomagweine nidi maiboꞌadi sitoolo ga ꞌidi mayale sigibubudi.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 ꞌEnega gomagweine nidi uwauwadi gosediyao ꞌediya sisida, sigwae, ‘Gosemao, mayale ꞌana bwasi tupwana wada ꞌebwaꞌema, manuna ꞌima mayale niꞌatu be sikwekweu.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Ta tosinasinapu nidi sigwae, ‘Nai nigeya ꞌima bwasi sawesawenaya be tupwana ꞌaꞌebwaꞌemi, ꞌenega ꞌomi watatauya toegimwaneyao ꞌediya be ꞌimi mayale ꞌadi bwasi wagimwanedi.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “ꞌEnega sitauya sabi gimwane, ta toai ꞌiapwesama ga taudi niꞌatu sigibubunaya maꞌenao silugu ai masulina manuna, ga ꞌawa sigibodena.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Muliyega gosediyao gimwaneyega siilama ga sigwae, ‘ꞌInapwana, ꞌawa ꞌugigege be ꞌada luguwa.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ta ꞌidi ona ꞌieꞌisena, ꞌigwae, ‘ꞌOmi mali boda, nigeya yamwalamwalatonimi.’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 “ꞌEnega ꞌilobwenemi be walomataꞌiꞌita, manuna ꞌasiyata nina, nai tuta nina yailailama nigeya wamwalamwalatoni.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Yaubada ꞌina loina wate nadigega ꞌeguma ꞌebweu ꞌinapwana ꞌiabe ꞌitatauya mali esenaya, ta ꞌina toguinuwao ꞌibwauyedima ta ꞌiloinedi be ꞌaene ꞌina ꞌebeloina sida ꞌitaꞌiꞌisi.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ga ꞌebweu ꞌina mani ꞌina toguinuwa ꞌiꞌebwaꞌena ꞌana yau paibi analedi kina, ta tai ꞌeluwena tu analedi kina, ta tai ꞌetonina analedi kina, manuna ꞌina ꞌebwaya ꞌediya taudi ꞌebweuna ꞌebweuna ꞌidi waiwai nadigega, ga muliyega ꞌinapwana nina ꞌipilisinedi ga ꞌitauya.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 “ꞌEnega tai nina tauna ma ina paibi analedi kina ꞌina ꞌinapwana ꞌina mani nina ꞌiꞌewedi ga ꞌediyega ꞌiepaisewaedi ga ꞌadi loeposeyana paibi analedi wate ꞌilobedi.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Tai ꞌeluwena wate nadigega ꞌina tu analedi kina nidi ꞌiepaisewaedi ga ꞌediyega ꞌina ꞌinapwana ꞌina mani ꞌana loeposeyana tu analedi wate ꞌilobena.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ta tai ꞌetonina, tauna ma ina analedi kina, ꞌiꞌewedi ga baleꞌu ꞌitaina ga ꞌina ꞌinapwana ꞌina mani nina ꞌikwaiyena baleꞌu solanaya.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “ꞌEnega tuta dudulana mulinaya ꞌidi ꞌinapwana ꞌiilama ga ꞌienaidedi ꞌidi guinuwa ꞌadi eꞌisa manudi.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 ꞌEnega tai nina ma ina paibi analedi kina ꞌimai ga ꞌana loeposeyana paibi analedi kina wate ꞌimeꞌedi ga ꞌigwae, ‘ꞌInapwana, paibi analedi kina ꞌuꞌebwaꞌeguya ga ꞌana loeposeyana paibi analedi kina wate yalobena, ga gete.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Ta ꞌinapwana nina ꞌigwae, ‘Boboꞌana, ꞌoyo togwaunuwa ꞌaiꞌaila ta palupaluna. Niꞌatu ꞌuetapewa yage gidalidi ꞌediyega, ꞌenega ꞌamu loina yage sinabwadi manudi yaꞌebwaꞌeyo, be wate ꞌigu ꞌebe gwausowala gete ꞌena ꞌuda miyami.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Muliyega tai ꞌeluwena ma ina tu analedi kina ꞌiapwesama ga ꞌana loeposeyana tu analedi kina wate ꞌimeꞌedi ta ꞌigwae, ‘ꞌInapwana, tu analedi kina ꞌuꞌebwaꞌeguya ga ꞌana loeposeyana tu analedi kina wate yalobena, ga gete.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “ꞌEnega ꞌinapwana nina ꞌigwae, ‘Boboꞌana, ꞌoyo togwaunuwa ꞌaiꞌaila ta palupaluna. Niꞌatu ꞌuetapewa yage gidalidi ꞌediyega, ꞌenega ꞌamu loina yage sinabwadi manudi yaꞌebwaꞌeyo be ꞌoyo wate ꞌigu ꞌebe gwausowala gete ꞌena ꞌuda miyami.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “ꞌEnega tai ꞌetonina ma ina analedi kina ꞌimai ta ꞌigwae, ‘ꞌInapwana, yamwalatonimuya ꞌaene ꞌoyo tai paꞌaliyo ta ꞌimu esaesa ꞌuꞌewaꞌewa mali tomota ꞌidi paisewa ꞌediyega,
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 ꞌenega yamatautemu ga ꞌimu analedi kina nina baleꞌu solanaya yakwaiyena, ga ꞌimu mani gete.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Ta ꞌinapwana ꞌiꞌenapaꞌalina, ꞌigwae, ‘Toguinuwa toꞌumaliyo ta logwautoyasa ꞌaleyo, ꞌumwalatonigu ꞌaene ꞌigu esaesa yaꞌewaꞌewa mali tomota ꞌidi paisewa ꞌediyega,
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 ꞌenega ꞌilobwenemu be ꞌigu mani nina banika ꞌena ꞌusaꞌu, be ꞌenega tuta nina yailama ma ꞌana loeposeyana yalobai!’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ga ꞌina ꞌaliꞌeiyao ꞌediya ꞌigwae, ‘ꞌIgu analedi kina ꞌenega waꞌewadi be tai nina tauna loeposeyana sinabwana ꞌilobena ꞌenaya waꞌebwaꞌe.’
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Manuna ꞌabo yaita ꞌana egueguyai ꞌiloeposeyanei, ꞌana loeposeyana wate ꞌida loba, be ꞌida sinabwa; ta ꞌeguma yaita nigeya ꞌiloeloeposeyane, toꞌase ꞌenaya ꞌimiyami ꞌenega maꞌetamo sida ꞌewayaule.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 ꞌEnega ꞌina ꞌaliꞌeiyao ꞌiloinedi be toguinuwa toꞌumalina nina siula apwese ꞌatamanaya sena guguyoi ꞌenaya, be nada tomota ma idi ꞌelouya sidedoi ta siesalaꞌiꞌita maꞌenao.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “ꞌAboꞌagu Tomota Natuna, be maꞌetamo ma igu esaesa tuyayalina be ma igu aniloseyao ꞌamama be ꞌenega ꞌigu ꞌebemi esaesa ꞌena yamiyatowa sabi loina,
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 be ꞌebeloina baleꞌuya maiboꞌadi mataguya sida egogonedima be yaweyalidi ꞌatuwa sipi ꞌadi toꞌitaꞌiꞌita ꞌiweyalidi gota ꞌediyega,
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 be sipi yasaꞌu dumedumedi ꞌataiguya ta gota gegeumiguya,
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 be ꞌenega toloina ꞌaboꞌagu taudi ꞌataiguya yada eonadi be yada gwae, ‘ꞌOmi Tamagu ꞌina obobomega wada gwausowala, wamai be ꞌimi ꞌebeloina nina baleꞌu ꞌana mweluluwaꞌunu ꞌenega ꞌigibubunaya manumi wada ꞌewa.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Manuna ꞌomi lowa yabotanaya ta waeꞌenigu, ta wate tonaꞌagu ꞌiyapasaya ta bwasi waꞌebwaꞌegu, wate yaetoꞌuꞌumala ꞌimi ꞌasaya ta wabwauyeguya ꞌimi anuwaya,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 ta wate nigeya ꞌagu ꞌoamamo ta waeꞌoamegu, ta wate yaleꞌoasaya ta waayausigu, wate deliya yamiyamiya ta waayausigu.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “ꞌEnega topalupalu nidi ꞌeguya sida gwae, ‘ꞌInapwana, to tuta sana ꞌaꞌitemu ma ꞌamu botana ta ꞌaeꞌenimu? nai tonaꞌayo ꞌiyapasa ta bwasi ꞌaꞌebwaꞌemu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 nai ꞌuetoꞌuꞌumala ꞌima ꞌasaya ta ꞌabwauyemu ꞌima anuwaya? nai nigeya ꞌamu ꞌoamamo ta ꞌaeꞌoamemu?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 nai ma ꞌamu leꞌoasa nai deliya ꞌumiyamiya ta ꞌaayausimu?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “ꞌEnega yada ona ꞌediya be yada gwae, ‘Onaꞌaiꞌaila, ꞌeguma yaita ꞌoyo gosegwao gidalidi ꞌebweuna ꞌulemei, nate ꞌena ꞌaboꞌagu wate ꞌulemegu.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Ta taudi gegeumiguya simiyami yaeonadi, ‘ꞌOmi totoꞌumalimi wapilisinegu be watatauya kaiwe sabesabelulu atayana ꞌenaya, tauna Yaubada ꞌigibubuna Seitani ma ina bodao manudi,
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 manuna lowa ma ꞌagu botana ta nigeya wada eꞌenigu, wate tonaꞌagu ꞌiyapasaya ta nigeya ꞌebweu wate bwasi wada ꞌebwaꞌegu,
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 ta yamiya toꞌuꞌumala ꞌimi ꞌasaya ta nigeya wada bwauyegu ꞌimi anuwaya, be nigeya ꞌagu ꞌoamamo ta nigeya wada eꞌoamegu, wate yaleꞌoasaya ta wate deliya yamiyami ta nigeya wada ayausigu.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Muliyega taudi ona gete sida eꞌisa be sida gwae, ‘ꞌInapwana, to tuta ꞌaꞌitemu ma ꞌamu botana, nai tonaꞌayo ꞌiyapasa, nai ꞌuetoꞌuꞌumala, nai nigeya ꞌamu ꞌoamamo, nai ꞌuleꞌoasa, nai deliya ꞌumiyami, ta nigeya ꞌalemelemeyo?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Be yada eonadi, ‘Onaꞌaiꞌaila, tuta nidi ꞌediya ꞌabo tomota gidalidi getedi ꞌebweuna nigeya walemelemei, nate ꞌena nigeya walemelemegu.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 ꞌEnega taudi sida tauya ꞌelouya ataya ꞌenaya, ta topalupaludi esi yawasi ataya sida loba.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.