Lucas 19
dne (DNE) vs NTLH
1 Yecho ajhakujhingila ku Yeliko, apetita pakate jha muche gwenio.
1 Jesus entrou em Jericó e estava atravessando a cidade.
2 Kwenio pakibha na mundo jhumo liina lyake Zakayo, nkolo jwa akatola kode, na jwenio akibhe na ilebhe twe hake.
2 Morava ali um homem rico, chamado Zaqueu, que era chefe dos cobradores de impostos.
3 Jwenio, apata ahumanye Yecho ndi ghane, nambo nhwalo gwa kujholoka kwa bhando helahela akibha nnyipe, akahotwii jhe.
3 Ele estava tentando ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, pois Zaqueu era muito baixo.
4 Peniya pabhutwika kulonge jha lilongo lya bhando, na kuhobhokela munkongo gwa nkojho annole Yecho, nhwalo apetita ndela jhejhe.
4 Então correu adiante da multidão e subiu numa figueira brava para ver Jesus, que devia passar por ali.
5 Yecho paheghelila peniya, ajhakummona Zakayo abhii kunane jha nkongo, ngannobholila, “Zakayo, huluka kajhombe, nhwalo deleno nenga mbala kupipikiya kajhino.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhou para cima e disse a Zaqueu:
6 Peniya Zakayo ngahulwike kajhombe, na kumpoke Yecho kwa kuhanganii nu kujhenda nako kajhake.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu na sua casa, com muita alegria.
7 Bhando bhoha pubhalolita gheniya bhajhakutumbuu kukokoleka na bhalongila, “Ajhenda kutama kajha kwa mundo jwabhii na uhakaho!”
7 Todos os que viram isso começaram a resmungar: — Este homem foi se hospedar na casa de um pecador!
8 Nambo Zakayo ajhakujhema, na kulongole Yecho, “Dolekeya Bhambo, nenga nibhaghula nucho ya ilebhe yango na kwapekeya akahocho na anda nikatohile kilebhe cha mundo kwa kukopokeya nanimujhichila mala ncheche.”
8 Zaqueu se levantou e disse ao Senhor: — Escute, Senhor, eu vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguém, vou devolver quatro vezes mais.
9 Yecho ajhakwalobholela, “Deleno ughombokeko ujhingile unyumba jhino, na nenga helahela lukolo lwa Ulahimo.
9 Então Jesus disse:
10 Nhwalo Mwana gwa Mundo ahikite kupalaha na kwaghombola bhando bhibhahobhalile.”
10 Porque o
11 Bhando pubhajhendelila kujhokanikiya gheniya, Yecho akabhalobhalile nnandanikiho, nhwalo abhandikila kuhika ku Yeluchalemo, na bhene bhahambwika, Unahota Nkolongwa gwa Chapanga ubhandikile kupetela.
11 Jesus contou uma parábola para os que ouviram o que ele tinha dito. Agora ele estava perto de Jerusalém, e por isso eles estavam pensando que o Reino de Deus ia aparecer logo.
12 Peniya akabhalobhalile, “Akibha mundo jhumo jwa lukolo lwa unahota nkolongwa, jwakajhenda ku kilambo chukutale, akatendwe kubhehe Munahota nkolongwa na pakelebhuka ukajha.
12 Então Jesus disse:
13 Bhahe, papala kutumbuu mwanja akabhakemite akatumiche bhake kome, na kwabhaghulila mbijha kila jhumo na kwalobholela, ‘Kila jhumo ahengela lihengo lya kuhemelecha na kuchulucha ilebhe ade pumbala kubhujha.’
13 Antes de viajar, chamou dez dos seus empregados, deu a cada um uma moeda de ouro e disse: “Vejam o que vocês conseguem ganhar com este dinheiro, até a minha volta.”
14 Nambo bhando bha pa muche gwake bhakampahi ndeka jweniojho, peniya ndi pubhatumita akatenga na kujhenda bhakanongolele, ‘Tumpahi ndeka mwenga kubhehe kilongoche gwito.’
14 — Acontece que o povo do seu país o odiava e por isso mandou atrás dele uma comissão para dizer que não queriam que aquele homem fosse feito rei deles.
15 “Paupokila unahota nkolongwa gwake, akalaghalikiye akatumiche bhake kome bhibhakabhaghulilwe mbijha bhala, bhannobholele amanye kila mundo ajhonjikii mbijha ilegha.
15 — O homem foi feito rei e voltou para casa. Aí mandou chamar os empregados a quem tinha dado o dinheiro, para saber quanto haviam conseguido ganhar.
16 Ntumiche jhumo akakutumbuu kujhenda na kulonge, ‘Bhambo, mbijha yumaghulile hela ibhelekine makome ghange kome kuhumii mumbijha yumaghulile.’
16 O primeiro chegou e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei dez.”
17 Ngalongila, ‘Mwe ntei mbone, mwenga ntumiche mwaumbone! Nhwalo uhobholike mwilebhe yandina, ngohe nanimpela ulongoche gwa miche kome.’
17 — “Muito bem!” — respondeu ele. — “Você é um bom empregado! E, porque foi fiel em coisas pequenas, você vai ser o governador de dez cidades.”
18 Akanheghelile ntumiche jhubhele, ngalongila, ‘Bhambo, mbijha yumaghulile, ijhonjikike henge nhwano kuhumii yela yumaghulile.’
18 — O segundo empregado veio e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei cinco.”
19 Munahota jhola ngannobholila, ‘Na mwenga hele ninhaghuu kubhehe kilongoche jwa miche nhwano.’
19 — “Você vai ser o governador de cinco cidades!” — disse o patrão.
20 “Peniya ntumiche jwa utato ngahikita na kulonge, ‘Bhambo, mbijha hino jhenje nikatabhite mulilombolo.
20 — O outro empregado chegou e disse: “Patrão, aqui está a sua moeda. Eu a embrulhei num lenço e a escondi.
21 Nhwalo, nenga ndeila kunyoghopa, mwenga nkokotwike. Miponga ilebhe na kongo hino ndeka, na muhuna pangamicha.’
21 Tive medo do senhor, porque sei que é um homem duro, que tira dos outros o que não é seu e colhe o que não plantou.”
22 Bhahe, munahota jhola nganongolila, ‘Mantumiche malimbyeta! Nanihadabula kwa malobhe ghino. Ukamanyite njwe anda nenga ngokotwike, nhwalo nitola yangabhehe yango na kuhuna pangamicha.
22 — Ele respondeu: “Você é um mau empregado! Vou usar as suas próprias palavras para julgá-lo. Você sabia que sou um homem duro, que tiro dos outros o que não é meu e colho o que não plantei.
23 Nhwalo gwa nike mukabhekitejhe mbijha yango ku bhenke?’ Na punibhujha ngambatite mbijha ijhonjikike.
23 Então por que você não pôs o meu dinheiro no banco? Assim, quando eu voltasse da viagem, receberia o dinheiro com juros.”
24 “Ajhakwalobholela bhubhakajhemite peniya, ‘Mupoke mbijha yenio, mukannyonjekehe jhola jwapatite mbijha kome.’
24 — E disse para os que estavam ali: “Tirem dele a moeda e deem ao que tem dez.”
25 Bhene bhakannobholile, ‘Nambo Bhambo, jweniojho apatite mbijha makome kome!’
25 Eles responderam:
26 Jwenio ngajhangwila, ‘Ninnobholela, mundo jhojhoha jwabhii na kilebhe, jwenio najhonjekelwa chenge, nambo jhola jwangabhehe na kilebhe ata chabhi nacho napokwa.
26 — E o patrão disse:
27 Ngohe, makoko ghango bhambahi jhe nenga kubhehe na munahota gwabhe, unetela pambano, na makome palonge jhango!’ ”
27 E agora tragam aqui os meus inimigos, que não queriam que eu fosse o rei deles, e os matem na minha frente.”
28 Yecho pajhomolila kulonge gheniya, akalongolile kujhenda ku Yeluchalemo.
28 Depois de dizer isso, Jesus foi adiante deles para Jerusalém.
29 Pabhandikila kuhika ku Betifage na ku Betaniya, pahina jha Kitombe chuku Micheitune, akabhatumite bhabholwa bhake bhabhele,
29 Quando iam chegando aos povoados de Betfagé e Betânia, que ficam perto do monte das Oliveiras, enviou dois discípulos na frente,
30 ajhakwalobholela “Nnyende muchenda imuibhona. Na pumupala kujhingii muchenda jhene, namumona litohe lya liponda bhalikongile, lyamela anatumbujhe kutami mundo. Na mulibhopole na uhike nako pamba.Litohe lya liponda|alt="The child of a donkey" src="15 Colt.jpg" size="col" ref="19:30"
30 com a seguinte ordem:
31 Anda mundo ankonyite, nhwalo gwa nike mulibhopo litohe lya liponda, munnobholele, ‘Alipala Bhambo.’ ”
31 Se alguém perguntar por que vocês estão fazendo isso, digam que o Mestre precisa dele.
32 Bhahe, bhajhakujhenda, na kulikolela litohe lya liponda ngita Yecho chakabhalobhalile.
32 Eles foram e acharam tudo como Jesus tinha dito.
33 Pubhalibhopwila litohe lya liponda, jwenio nkolo liponda ajhakwakonya, “Nhwalo gwa nike mulibhopo liponda lyango?”
33 Quando estavam desamarrando o jumentinho, os donos perguntaram: — Por que é que vocês estão desamarrando o animal?
34 Bhene ngabhajhangwila, “Alipala Bhambo.”
34 Eles responderam: — O Mestre precisa dele.
35 Bhahe, ndi bhakampelekile Yecho litole lyenio, bhakatoi ngobho nu kujhala mbone panane jha liponda na Yecho nganhobhokla nu kutama panane jhake.
35 Então eles levaram o jumentinho para Jesus, puseram as suas capas sobre o animal e ajudaram Jesus a montar.
36 Yecho pajhendilila na mwanja gwake, bhando bhajhendilila kujhala ngobho yabhe mundela.
36 Conforme ele ia passando, o povo estendia as suas capas no caminho.
37 Pabhandikii kuhika ku Yeluchalemo, paluhelelo lwa kitombe chuku Micheitune, lilongo lyoha lya bhando na bhabholwa bhake bhajhakutumbuu kululuta na kunnomba Chapanga kwa lilobhe likolongwa nhwalo gwa ilebhe ikolongwa yoha ibhahihwene.
37 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém, na descida do monte das Oliveiras, uma grande multidão de seguidores ia com ele. E eles, cheios de alegria, começaram a louvar a Deus em voz alta por tudo o que tinham visto.
38 Bhalongila, “Jhuna mota Munahota nkolongwa jwahika kwa liina lya Bhambo! Uteeke ubhaha kunane kwa Chapanga na ung'alicho kunane kwa Chapanga!”
38 Eles diziam: — Que Deus abençoe o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e
39 Mapwalichayo bhange bhibhakibha mulilongo lela lya bhando bhakannobholile Yecho, “Mmola, malobholele bhabholwa bhino bhatame nuu!”
39 Aí alguns fariseus que estavam no meio da multidão disseram a Jesus: — Mestre, mande que os seus seguidores calem a boca!
40 Yecho pajhangwila, “Ninnobholela, anda bhamba bhatamiti nuu, chakaka maghanga naghatondobheya lilobhe.”
40 Jesus respondeu:
41 Yecho pabhandikii muche gwa ku Yeluchalemo na kuulolekeya muche, ajhakwalele bhando bha muche gwenio,
41 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém e viu a cidade, chorou com pena dela
42 alongila, “Anda ngaumanye deleno mambu ghighaleta uteeke! Nambo ngohe mihotojhe kughamanya!
42 e disse:
43 Chakaka machiko ghabhii kuhika, akamakoko bhino nabhandindikiya ubhegho tii ngote, nakumpopoteka kila chehemo.
43 Pois chegarão os dias em que os inimigos vão cercá-la com rampas de ataque, e vão rodeá-la, e apertá-la de todos os lados.
44 Nabhahindilikiya mwenga na yana hino mulipamanda lino. Nabhannekekeya ndeka ade lighanga limo lighelekane palinge, nhwalo bhamanyite ndeka lichaa lya Chapanga pahikilila kwino!”
44 Eles destruirão completamente você e todos os seus moradores. Não ficará uma pedra em cima da outra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio para salvá-la.
45 Peniya, ndi pajhingila pa Nyumba jha Chapanga na kutumbuu kwabhengela bhando panja bhibhahemila na kuchulucha ilebhe mwenio.
45 Jesus entrou no pátio do Templo e começou a expulsar dali os vendedores.
46 Alongila, “Ijhandikwe, ‘Nyumba jhango naibha Nyumba jha kunnyope Chapanga.’ Nambo mangota mwenga uyohite nkwembe gwa kukwatulila ilebhe!”
46 Ele lhes disse:
47 Yecho ahwelita kubhola pa Nyumba jha Chapanga machiko ghoha. Nambo Akapiya Matambiko bhakolo na bhabhola bha Malaghalikilo na ilongoche ya bhando, bhapaliya ndela jha kunkomelekeya,
47 Jesus ensinava no pátio do Templo todos os dias. Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes do povo queriam matá-lo.
48 nambo bhakabhehe bwaghala chakuhenga, nhwalo gwa bhando bhoha bhakibha bhannyokanikiya.
48 Mas não achavam jeito de fazer isso, pois todos o escutavam com muita atenção.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.