Mateus 19
El Nuevo Testamento en el idioma Culina (mádija) del Perú (CUL) vs NAA
1 Nadsapa Jeso dsama arobeni Carireahuajicca madija mari icanabaqquia jicadsapa dsama arobeni Jodeahuaji toccajari. Hueni Jordao jippehuaji toccadsapa dsama arobeni Pereahuaji bacco tajari.
1 Quando Jesus acabou de proferir estas palavras, deixou a Galileia e foi para o território da Judeia, além do Jordão.
2 Madija sibema pohuadsa jai tojadsapa comaqquiri najarideni Jeso inanomibaqquijaride.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele as curou ali.
3 Naraha nahidsapa Isaraeri potemahi jodiodeni mota marinaja pariseodsa jehe quinajarideni Jesodsa jiperaqquiri nadsa pocca marinaja inassamomananijine ima najoramanajari. Jesodsa tohuajiressimanadsapa pohuadsa huati toquinajari: —Aja ¿maqquideje pocca amonejedsa jipera tadsa inebodsapi pohuadsa ima nohueraqui? −quinade.
3 Alguns fariseus se aproximaram de Jesus e, testando-o, perguntaram: — É lícito ao homem repudiar a sua mulher por qualquer motivo?
4 Naraha Jeso pohuadenidsa huati tade: —Dio Atti dsodo nani hua hua titiquina naraha ¿ajijaro ima tetideni ajimamanajarorane? Maittaccadsama Dio dsama inahatoponipi Pohuajinena madija toquejenapodsapa ajima najaro:
4 Jesus respondeu:
5 Nema najarojinea maqquideje pohua bedimenidsa tojadsapa imehi imenidenidsa nebo, pohuadenira madimanajari. Nadsapa pamaraha pina ojarijarissa quinajari” nahi nade Dio Atti Moisesijine dsodo nanidsa.
5 e que disse: “Por isso o homem deixará o seu pai e a sua mãe e se unirá à sua mulher, tornando-se os dois uma só carne”?
6 Nadsapa assiredeni pamaraha cacajiredsapa Diojine pina ojarijarissa dsanapohuijine. Nadsama Diojine pina ojarijarissa quinaraha caneboredsapa bica tejerani. Madija ohuaha atti noppine caneboredsa naco bica tejerani −nade Jeso.
6 De modo que já não são mais dois, porém uma só carne. Portanto, que ninguém separe o que Deus ajuntou.
7 Naraha marinaja pariseodsa jehe quinajari attidenipa: —Naraha ¿nejecotohui Moisesicca marinajapi ajima naha? “Maqquideje pocca amoneje inebonijinepi nebohuecca papeo dsodo inadsa ponidsa da inadsa inebodsapi pohuadsa ima nohuerani” nani nade −quinajari.
7 Os fariseus perguntaram: — Então por que Moisés ordenou dar uma carta de divórcio e repudiar a mulher?
8 Naraha Jeso huati tajari: —Najaropi maittaccadsama ticcadeni idideni huaribodeni sibaqquiri nadsa nebohue tohui quinadsapa Moisesi najaro marinaja pohuadenidsa dsodo inajarode. Naraha Dio dsama inahatoponipi amoneje nebo nebocca imapi nohueraccade.
8 Jesus respondeu:
9 Tiadenidsa huati onana: Ticcadeni amoneje nebomana tejeraji. Ticca amoneje tinebodsa amoneje onihi ticajidsapi imasiri tinanajaro. Diocca dosseniji naqui tecahua-jerajaro. Naraha ticca amoneje maqquideje ohuaha inajadsana “Onebona” tadsa tinebodsapi tiadsa ima nohuerani −nade Jeso.
9 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, não sendo por causa de relações sexuais ilícitas, e casar com outra comete adultério.
10 Nadsapi ia Jeso huatimadedeni pohuadsa huati inade: —Jaho, amoneje ineboni oppina tadsapi ia motta amoneje jirehe imadidsana bica tani −inade.
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se essa é a situação do homem em relação à sua mulher, não convém casar.
11 Nadsapa Jeso iadsa huati tade: —Jehe, naraha madija huapimapa amoneje jiraha pajiramana-jarahi. Diojine madija motana najaro imadsa pajiramanajari.
11 Jesus, porém, lhes respondeu:
12 Ima onihi onihi cajimanajaripa amoneje cajimana-jarajaripaja. Mota ojari ojari quinahapa tossonamanapohuidsama amoneje cajimanahijinepa ssamoqquiri najari. Madija motapa pohua ime inajidsomanadsapa amoneje ajade ssamoqquiri najari. Maqquideje motapa pina amoneje ajade pajiramana-jarajarissa quinaha madimanajari. Pohuadeni attipa: “Diodsara idsepe ijidsa icca ima ojari nanijine” quinajari. Ajijaro imapi madija huapimacca jerani. Madija mota ojari ojari quinajaridenicca ima. Pohuadenipa: “Jehe, nema onana” quinadsapa nema ihinanamana najaro −nade Jeso.
12 Porque há eunucos de nascença; há outros a quem os homens fizeram tais; e há outros que se fizeram eunucos, por causa do Reino dos Céus. Quem é apto para aceitar isto, que aceite.
13 Nadsapa madija poccadeni ejedeni Jesodsa eccajonabaqqui-manajari, —Jeso tatideni bara inabaqquidsa Diodsa huati tahijine −quinadsa. Naraha Jeso huatimadedeni attidenia: —¡Ejedenipa pohua! ¡Jesohuaji teccajonabaqquimana tajarajo! −quinade.
13 Então trouxeram algumas crianças a Jesus para que ele lhes impusesse as mãos e orasse, mas os discípulos os repreendiam.
14 Naraha Jeso pohua huatimadedeni attideni mittadsapa: —¡Poni, nema tiquinejeraji! Pohuadeni jahijonana, onajaro. Eccajonabaqqui-manahijine tecossamana tejeraji. Madijapa pina ajajari ejedenidenissa quinajarina Diocca cacahuehedsa toquejenahitohui −nade.
14 Jesus, porém, disse:
15 Nadsapa ejedeni ojari ojari tatideni bara, inebo, bara, inebo naridsajari. Jicadsapa Jeso toccajaride.
15 E, tendo-lhes imposto as mãos, retirou-se dali.
16 Jesopa denima toccaraha madija pohuahuaji ccajonajari attipa: —Nija Mamaride ¿nejeco ima bicani onanadsana camittehe jiquejeranicca bacco onanijine? −nade.
16 E eis que alguém, aproximando-se de Jesus, lhe perguntou: — Mestre, que farei de bom para alcançar a vida eterna?
17 Naraha Jesopa: —¿Nejecotohui ohuadsara ima bicanitohui huati tinajaro? Ima bicani jinedepa Diona paja. Pajissa. Naraha camittehe jiquejeranicca bacco tinanijinepi Dio pocca dossenijidsara ibora tinaji −nade.
17 Jesus respondeu:
18 Naraha dsabisso attipa: —¿Nejecomanajaro Diocca dossenijidsara ibora onanijine, tajaro? −nade. Naraha Jeso attipa: —Diocca dosseniji Moisesi dsodo inajarocca nahato tinani. Najaropi ajima najaro: “Madija tinanadsoqque-jarajo. Madija ohuahacca amoneje tija tejeraji. Tiboti tejeraji. Maidsehedsa naqui madijadsa ponima ima tinahana tejeraji” nani Diocca dosseniji.
18 E ele lhe perguntou: — Quais? Jesus respondeu:
19 Onihi naqui: “Ticca abi, ticca amidsa bica tinadsa tinamadibaqquihissa tajo. Tinoriccadsa naqui teti huana taji, pina tia tiadsa teti huana tajarossa taji” nani Diocca dosseniji Moisesi dsodo inajaro −nade Jeso.
19 honre o seu pai e a sua mãe e ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
20 Naraha dsabisso attipa: —Najaro marinaja huapimapi ohuacahuajonajarode. ¿Naraha nejeco imara ohuadsa dsori taccajaro? −nade.
20 O jovem disse: — Tudo isso tenho observado. O que me falta ainda?
21 Naraha Jeso pohuadsa huati tade: —Tipajiranissa tanijinepi ajima taji: Ticcanidsa tidsepetaji nemanehe manaconidsa da tinaridsaji. Nani najaro dsiniropi madija tohuati nahanaqquiri najaridenidsa da tinabaqquinijine. Nema tinanadsapi nidsa memehuaji Diocca biquehe tiadsa tojanitohui. “Nema onana” tadsapi ohuadsara dissera tinaji −nade Jeso.
21 Jesus respondeu:
22 Naraha dsabisso najaro ima mittadsapa: —Jehe, nema onana −najarajari. Pohua dsepetajitohui, pocca dsinirotohui huati huana tajari. Pohuapa dsepe sse taja nadsapa bodi ocassera taha toccanide.
22 Mas o jovem, ouvindo esta palavra, retirou-se triste, porque era dono de muitas propriedades.
23 Nadsapa Jeso ia pohua huatimadedenidsa huati tade: —Pajissara tiadenidsa huati onana: Madija dsepedeni sseqquiri najaridenipa Diocca cacahuehedsa toquejenahijine najo tani.
23 Então Jesus disse aos seus discípulos:
24 Tiadenidsa huati omanipomana: Pina bani imehibote camellopa etero ssessequi odinidsa toqqueqquimahijine pajira-jarajarissa najari madija dsepe sse tajaripa Diocca cacahuehedsa tojahijine ssamo tani −nade Jeso.
24 E ainda lhes digo que é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
25 Nadsapi ia pohua huatimadedeni najaro ima imittadsapi ijabojo nadsa huati icanirere canade: —Jaho, madija tocassiejerahijinepa ssamo tani. ¿Nejecojarina tossiajapadsaja? −inade.
25 Ouvindo isto, os discípulos ficaram muito admirados e perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
26 Nadsapa Jeso ia tocattabaqqui nadsa huati tade: —Madijapa ssamomo taraha Diodsapi ssamo tejerani. Pohuajinena madija tocassiejerahitohui −nade.
26 Jesus, olhando para eles, disse:
27 Naraha Pedropa Jesodsa huati tade: —Ia Maride, iapi tiadsa jaijaridsanijinepi icca odsa, icca madija, huapima ineboridsabaqquide. Nadsapa Dio iadsa ¿nejecora da inapadsaja? −nade.
27 Então Pedro, tomando a palavra, disse: — Eis que nós deixamos tudo e seguimos o senhor; que será, pois, de nós?
28 Naraha Jeso iadsa huati tade: —Pajissara tiadenidsa huati onana: Ohuapi Madija Bedi ojajaroa nidsa ajijaro dsama Diojine dsati tojadsapi occaronapomanitohui. Nadsapi deni ojanicca huihuittari bicanidsa ohuittaridsa dosse dosse onanitohui. Nadsana tiadeni 12 tiquinajaro naqui ima cacahuadecca huihuittari 12 nehe cacahitteri najarodsa jassi tinariridsanitohui. Nadsapi icca madija jodiodeni aja icca idi Isaraeri pohua bedi 12 quinajarideni potemahicca ima ticattemamananitohui −nade.
28 Jesus lhes respondeu:
29 —Nadsama tiadenipi occa madija tiquejenajarojinea ticcadeni odsa ticanebomana, timecotedeni tinebobaqquimana, ticcadeni abi, ami tinebobaqquimana, ticcadeni ejedeni tinebobaqquimana, ticcadeni dsama tinebomana nadsapi nidsa dsotode aji huapima tineboridsa-manajarossa nehe Dio tiadenidsa da inaridsadsapi denima ticajimananitohui. Tetidsemaneri nanitohui, camittehe jiquejeranicca naqui ticajimananitohui −nade Jeso.
29 E todo aquele que tiver deixado casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou campos, por causa do meu nome, receberá muitas vezes mais e herdará a vida eterna.
30 —Jehe, jidapana tiadenipi ajimani tiquejenaraha ajijaro imadsa tibodideni huatomanaji: Madija jidapana madimanajarideni motapa deni toquejenaraha nidsaranibotepa ajamani toquejenahitohui. Jidapana madimanajarideni mota ajamani toquejenajarideni naco nidsaranibotepa deni toquejenahitohui −nade Jeso.
30 Porém muitos primeiros serão últimos; e os últimos serão primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.