Mateus 23

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nexata Jesús barai pin bicheito jiwi irʉ pijimonae, jeye:
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi irʉ fariseomonae daxita barapomonae pia pecuidubi coyene xeina xua po coyene jiwi yaputane exanatsi po coyene Moisés pia peitorobi coyenewatha paeba.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Pacui yabara jume cowʉnde pocotsiwa barapomonae pia pecuidubi coyenewan tatsi. Mataʉtano paexande pocotsiwa barapomonae paca itoroba. Daichitha jopa paexanaeinde pocotsiwa barapomonae exana tsipei barapomonae itara beta pepaebiwi daichitha yabara jume toxeinchiya catsawiya exana, barapo peitorobi coyenewan.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Barapomonae be pocotsimonae poxonae ichamonae itorobatsi xua pecaponaewa pocotsiwa arewe, pocotsiwa jiwi bapana jopa itacʉpaetsi xua pecaponaewa. Daichitha barapomonae jopa yawenaeyo pocotsiwa ichamonae itorobatsi. Mataʉtano barapomonae jopa tayoichaeyo cae cobesitiyotha. Icha barapomonae ichi poxonae ichamonae itorobatsi xua pecaponaewa pocotsiwa bichocono arewe, barapocotsi jʉta coyeneya ichi pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi, irʉ fariseomonae, daxita barapomonae itoroba pia pecuidubi coyenewatha pocotsiwa paxam painya neexanaenexa. Ichitha barapomonae jopa exanaeyo baxua. Pocotsiwa barapomonae paca cui itoroba pocotsiwa painya neexanaenexa, paxam bapana jopa paca itacʉpaeyo xua painya neexanaewa baxuan.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Barapomonae ichichipa nawita xua jiwi pecui taewa tsane pocotsiwa poxonae barapomonae exana xua bapoxonae jiwi penanta xeinaenexa xua barapomonae bara pejʉntʉ coyene xanepanaewi. Daxota barapomonae tsica cajaxi peitapatha querabaduba xua pebocoton. Barapo bocotontha tututha iya jeya xua xoxitha tinaduba Nacom Pejume Diwesi. Yawa icha cajaxi pemaxʉtha querabaduba. Yawa barapo bocotontha tututha iya jeya xua xoxitha tinaduba Nacom Pejume Diwesi. Mataʉta barapomonae nama xataba po paparuwan bichocono apipiya deca, beyacaincha xua poxonae ichamonae nama xataba po paparuwan apipiya.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 Mataʉta barapomonae nanta caxunaeneiba ichaxota nanta caxunaeneiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi. Mataʉtano barapomonae judiomonae pia penacaetutsi bontha ichichipa nawita xua nanta caeneiba ichaxota enathopeiba pomonae peainya cui jiwi penaexanaewi.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 Mataʉta barapomonae ichichipa xua jiwi pejacobeibiwa tsane namtontha barapomonaetha, xua jiwi pebarʉ cui itura jineibinexa barapomonae. Mataʉtano barapomonae ichichipa nawita xua jiwi ainya cui pecana exanaewa barapomonae poxonae jiwi pejei tsaibinexa ‘Pomonae jiwi pecuidubiwi’ poxonae pejei tsaibinexa jiwi.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 “Ichitha nama paxam jopa bewa pacopatsim xua bara jiwi jacobiya paca necajei tsaibinexa: ‘Pata pecuidubi jiwi pam’, paca necajei tsaibinexa xua ainya cui jiwi painya nepaca exanae jiwixae. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame, tsipei apara paxam be caemonae jiwi pam, saya jame panantaʉtame bara caein pon ainya cui penaexanaein painya itʉtha.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 Pomonae po irathe jinompe jopa bewa wabi pajam ‘Axa’, jopa bewa pajam xua painya barʉ cui itura jinaexae pomonae jopa bequein barompaya painya axeiwi. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame, tsipei paxam panantaʉtame bara caein painya Axa, pon pabarʉ cui itura jiname pon peitabocotha eca.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 Mataʉtano jopa bewa pacopatsim xua bara jiwi jacobiya paca necajei tsaibiwa: ‘Pata necanamataxeinaewi pam’, paca necajei tsaibiwa xua ainya cui jiwi painya nepaca exanae jiwixae. Painya xoba jiwi baxua bara pajume copatame, tsipei apara paxam panantaʉtame bara caein pon painya Necanamataxeinaein, jame apara bapon meisa Cristo.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Icha pon paxam jiwana, icha bapon ichichipa naexana be pocotsin canamataxeina ichamonae bapon matha bewa copiya daxita paxam beta amanaya pacata nacuichina.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Pon xua pia coutha peainya cui jiton naexana pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon pecui pawi jiton naexanaena. Ichitha pon xua pecui pawi jiton naexana, pejʉntʉ coyenetha, Nacom exanaena xua bapon peainya cui jiton naexanaena.
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam acuicoyeneyapubeya paexaname xua poxonae jiwi bequein ichichipa naexana Nacom piamonae tatsi jiwana. Paxam jopa pajume cowʉntsim Nacom yawa jopa pacopatsim xua ichamonae irʉ pejume cowʉntsiwa Nacom.
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Powaxi pecuenta werapaewaxichi piseurixi, barapowaxi pacueranta ename pia bon. Naemata Nacom pawʉqueibame. Jopa cuinaya pana najume copababeibim poxonae pawʉqueibame Nacom tsipei paichichipame nawita xua jiwi xanepanaya paca necayabara paebiwa xua bara cou paxam pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam. Daxota poxonae po mataqueitha Nacom yabara paebina daxita jiwi penatsicuentsiwa barapo mataqueitha Nacom bichocono paca peraxa jʉbina, beyacaincha poxonae peraxa jʉbinchi pomonae pacuidubame.
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubiwi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam tajʉ beya paponame daxita carepayan beya, xua painya cana exanaenexa ichʉntha xua bapon pejume cowʉntsiwa tsane painya necuidubi coyenewan xua bapoxonae bapon be judiomonaepin penaexanaewa tsane. Bapon pacana exaname, xua bapon bichocono equeicha mataropeicha abe peexanaein. Daxota bapon bewa xubinchi ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo, icha paca cana ichi tsane poxonae paca bebai tsane barapo nacuatha.
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 “¡Paxam abe peexanae jiwi tsobenae pam! Paxam barapocotsi coyeneya jʉta panacana exaname, icha be pon peitata nacʉtsin ichi xua poxonae ichʉn matacapoinchi pon irʉrʉ peitata nacʉtsin. Paxam ichamonae ba pacuidubeibame ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua jeye: Xaniwaicha exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi Nacom pia pin bo wʉnthaxae tatsi, poxonae jei, baxua ba jopa ainya cuiyiyo poxonae ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta bapocotsi wʉntha’, ba pajam tsaibim xua ichamonae poxonae pacuidubeibame. Mataʉtano ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi oro nainto wʉntha pocotsiwa daedaena po oro nain coroton Nacom pin pia botha tatsi eca, poxonae jei, baxua ba xua bapon exana bapocotsi wʉntha, baxua jame ainya cui poxonae barapon barapo wʉntha nayabara cui wʉnae tsimuxu dubeibina’, ba pajam tsaibim poxonae pacuidubeibame.
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta panacana exaname, icha be pomonae matasipa daunwei ichi poxonae jopa beta jume cowʉntsiyo Nacom! Nacom pin pia bo bichocono ainya cui beyacaincha oro nain, po oro nain coroton Nacom pin pia botha tatsi ena. Tsipei barapo oro nain poxonae aisowa beequiya Nacom pin pia bo weya jopa ainya cuiyiyo. Jame saya meisa poxonae bo tututha eca bapoxonae ainya cui barapo oro nain, tsipei barapo bo ainya cui cana exanatsi.
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 Mataʉta ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta, xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi xua be pexaethopaewa wʉntha xua ichaxota duwei tauteiba xua tuxusi exaneiba Nacom nexa, poxonae jei, baxua ba bapon jopa bewa exanae poxoru baraxua xua be pexaethopaewa jopa ainya cuiyiyo poxonae ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta bapocotsi wʉntha’, ba pajam tsaibim poxonae ichamonae pacuidubeibame. Mataʉtano ba pajam tsaibim: ‘Icha ichʉn nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua jeye: Xaniwaicha bara exanaein pocotsiwa xua catsipaebatsi duwei wʉntha po duwei xua bocopiya ichaxota xua be pexaethopaewa wʉntha, poxonae jei, baxua ba bapon jame bewa exanae poxoru po duwei xua bocopiya ichaxota xua be pexaethopaewa, baxua jame ainya cui poxonae bapon barapo wʉntha nayabara cui wʉnae tsimuxu dubeibina’, ba pajam tsaibim poxonae pacuidubeibame.
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta pana cana exaname, icha be pomonae matasipa daunwei ichi poxonae jopa beta jume cowʉntsiyo Nacom! Pocotsiwa xua be pexaethopaewa ichaxota duwei tauteiba xua tuxusi exana Nacom nexa, poxonae tauta baraxua xua be pexaethopaewa bichocono ainya cui, beyacaincha ainya cui poxonae duwein aisowatha bexuba xua saya pexaenexa. Tsipei duwei saya ainya cui poxonae pocotsiwa xua be pexaethopaewatha bocopiya poxonae petuxusi exanaewa tsane Nacom nexa. Bapoxonae barapo duwein ainya cui, tsipei baraxua xua be pexaethopaewa ainya cui cana exanatsi.
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Daxota pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta xua be pexaethopaewa wʉntha, xua ichaxota duwei tauteiba xua tuxusi exaneiba Nacom nexa, saya meisa jopa barapo wʉnthiyo, mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina duwei wʉntha, po duwein baxota bocopiya.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 Mataʉtano pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta Nacom pin pia bo wʉntha tatsi, saya jopa meisa barapo wʉnthiyo, mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina Nacom pewʉntha tatsi. Tsipei bara Nacom pin pia bothaxae eca.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 Daxota pon nayabara cui wʉnae tsimuxu duta itaboco wʉntha, saya meisa jopa barapo wʉnthiyo, mataʉtano jame nayabara cui wʉnae tsimuxu dutsina Nacom pia pexeinya peecaethopeibiwa tatsi wʉntha beicha mataʉta Nacom pewʉntha tatsi pon baxoteicha eca.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam ba caewaxi pajiwana wetsabeibame xua painya catsibeibinexa Nacom poxonae diez xoyobe paxeineibame xua pocotsiwa painya neʉbiwan. Barichi pacana exaname tsiqui xutixitha po xutoxi pewʉn menta, mataʉtano po pexuno pewʉn anís barichi mataʉtano po pexuno pewʉn comino. Bara bequein barapo coyene paexaneibame, daichitha jopa paexanaem pocotsiwa bichocono ainya cui coyenewa pocotsiwa Nacom pia peitorobi coyenewatha itoroba. Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha bewa bara xaniwaicha pata exanaename jiwi. Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha bewa jiwi payabara najʉntʉ coyene xeinaename painya neyawenaenexa jiwi. Mataʉtano jopa paexanaem po cui coyenewatha xua pana cana exaname xua beta painya nejume cowʉntsinexa Nacom. Daxita barapo coyenein jame maisa paexanare, muxuna pa-eexanaponde po coyene copiya pa-eexanaponame, po coyene poxonae pajiwana nonotaponeibame poxonae pocotsiwan diez xoyobe paxeineibame, xua pocotsiwa painya neʉbiwan.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 ¡Paxam barapocotsi coyeneya jʉta pana cana exaname, icha be pon peitata nacʉtsin ichi xua poxonae ichʉn matacapoinchi pon irʉrʉ peitata nacʉtsin! Paxam jopa juniya pacayabara jume exaneibim xua Moisés pia peitorobi coyenewatha itoroba. Daichitha jopa paexanaem po peitorobi coyene peainya cui coyenewa Nacomtha. Barapocotsi jʉta coyeneya paexaname icha jiton ichi poxonae mera mene caewata paparuwatha xua pichixi pemuxuna apaeyainwa, daichitha apara yawa apareca xua xuan poxi peconoxi.
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae irʉ fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam jopa ba juniya paexaneibim poxonae meisa panaperʉ iquicame. Daichitha bʉpana iya painya jʉntʉ coyenetha pecaibi coyene paxeiname, peuwi coyeneno paxeiname. Be barapocotsi jiwi pam pocotsimonae coroton saya matawacaicha iquica yawa paratonno, ichitha atutuxuira bichocono.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Paxam fariseomonae pam, pocotsi jiwimonae pam pomonae be peitata nacʉtsi jiwi pam. Copiya matha pana najʉntʉ cui coyene barapende barapo painya neajʉntʉcoyenebewan, bapoxonae jame xanepanaya painompaename.
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam irʉ pomonae fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Jiwi ba inyapana exana xua pocotsiwa jiton petʉpaein peyamʉthʉ acatabiwatsi. Bequein bara baxua inyapana daichitha xua matha bocareca bichocono ayei xua jiton petʉpaein.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Barapocotsi jʉta coyeneya paexaname, icha be pocotsi coyene peayeiwa ichi xua jiton petʉpaein. Bequein panaperʉ wʉnaetame, daichitha painya jʉntʉ coyene abe bichocono. Bequein jiwi paca yabara nanta xeina poxonae paca cui tane xua paxam deta cou pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi pam Nacomtha, daichitha painya jʉntʉ coyene bichocono paajʉntʉcoyenebem. Mataʉtano bara bequein paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya pepaebi jiwi pam.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 “¡Paxam pomonae Moisés pia peitorobi coyene tatsi painya necuidubi jiwi pam tsobenaem! ¡Paxam pomonae irʉ fariseomonae pam tsobenaem! Daxita paxam itara mexeya xanepanaya pepaebi jiwi pam, daichitha apara abeya peexanae jiwi pam. Paxam petʉpaewi pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi payamʉthʉ acabame boutixi. Mataʉtano pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi payamʉthʉ itʉpana exaname.
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Mataʉta naerabiya pana najam: ‘Icha caena bayatha jinompaetsipatsi poxonae wamo susato jiwi jinompa metha jopa cueicha yawenaetsipaetsi poxonae barapo Nacom peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi’, pana najam.
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Barapo jumetha poxonae baxua pacaunutame, barapara barapo cui coyene paexaname, icha painya amo susato jiwi ichi poxonae barapo jʉntʉ coyeneya exana poxonae jutebatsi Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 ¡Painya amo susato jiwi abe peexanaexae, caena bayatha bara paichinde! Poxonae pana nebexubiname moya pana necui yabara jume cui were icha matha painya amo susato jiwi ichi poxonae tamropata notarʉcʉpa xua barapo Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi jutebatsi.
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 “¡Maisa paxam pomonae pemuxuitorobi jiwi pam! ¡Daxota be jomomonae pacui jʉpame poxoru jomo ba cuitaya dʉcʉpa nawa! Bara paichim anoxuae bequein paichichipame xua Nacom pacuitaya dʉcʉpame xua abe paca exanaeyainwa. Ichitha Nacom paca itorobina ichaxota isoto jopa itacounayiyo. Jopa papanenebiyaem tsane barapo isoto weya.
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Itorobicaein painya xantha pomonae taitorobi jume pepaebiwi. Mataʉta itorobicaein pomonae peyaputaewi. Mataʉtano itorobicaein pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene tatsi. Ichitha barapomonae pajiwana jutebiname. Ichamonae naetotha pacobe matabobiname painya jutebinexa tsane. Ichamonae judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi pabename. Daxita carepaya tomarantha abe pacana eexanaponaename pomonaetha pomonae taitorobi jiwi.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Daxota Nacom paca cana exanaena xua paca peraxa exanaena xua daxita pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi pejujutebaponaexaetsi painya nacuatha. Painya amo susato jiwi jujutebapona pomonae pejʉntʉ coyene xeicae jiwi. Copiya matha Abel bexotsi pon pejʉntʉ coyene xeicaein pon bequein jopa abe exanaeyo, beya poxonae irʉrʉ Zacarías bexotsirʉ pon Berequías pexanto tatsi. Barapon Zacarías pabexubame Nacom pin pia botha ichaxota xua barapo bo tututha uncua pocotsiwa be pexaethopaewa xua ichaxota tuxusi exana Nacom nexa xua irʉ baxota uncua pepa Nacom pia boyo tatsi xua naitama taeuncuabe.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 Bara xaniwaicha paca tsipaebatsi pomonae xua anoxuae pajinompame bichocono paca peraxa jʉbebina tsipei daxita paxam barapara Nacom tsitatsi xua paxam patsita xeiname penatsicuentsiwa xua painya amo susato jiwi pejujutebaponaexae pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi xua irʉrʉ paxam painya nejutebaponaexaerʉ”, jei Jesús.
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 Bapoxonae Jesús yabara ʉnthʉthʉ wecoyei Jerusalén tomarapiwi. Jesús wecoyeya namchi, jeye: “¡Maisa Jerusalén tomarapiwi pam pajutebeibame pomonae Nacom pia peitorobi jume pepaebiwi! ¡Mataʉta paxam pajutebeibame ibotontha pomonae Nacom pacata itoroba! ¡Maisa be paca caetucaetuteibinchi, tapaca cayawenaewatsi tsainchi, icha wacara ichi poxonae nacoxi caetucaetuteta pecuarafetha! ¡Maisa be barichocuaein tsane, daichitha jopa paichichipaem!
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Incane pataema Nacom nacui baraxuba xua jopa painya nepaca caewatsiwa tsane. Daxota Nacom jopa poponaeyo pia pin pia botha tatsi painya tomaratha.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Paca tsipaebatsi xua equeicha jopa pana netaem tsane beya abʉ poxonae pana neyabara jam tsane: ‘¡Maisa bapon jiwi jʉntʉ coyene weiweina cana exanatsi pon patopa, Nacom peitorobixae, pon jiwi Pecanamataxeinaeinchi!’ pana neyabara jam tsane”, jei Jesús fariseomonaetha.
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.