Mateus 18

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nexata bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae, yawa pijimonae yainyabatsi, jeichichi:
1 Nessa ocasião, os discípulos vieram a Jesus e perguntaram: “Afinal, quem é o maior no reino dos céus?”.
2 Nexata Jesús waba pexuyo, yawa pijimonae tatsi peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca.
2 Então Jesus chamou uma criança pequena e a colocou no meio deles.
3 Jesús namchi pijimonaetha, jeye:
3 Em seguida, disse: “Eu lhes digo a verdade: a menos que vocês se convertam e se tornem como crianças, jamais entrarão no reino dos céus.
4 Po jiton pon najʉntʉ coyene acaura, xua daxota bichocono Nacom canantawenonatsi xua pejume cowʉntsiwatsi, bapon jame ainya cui xua pecana exanaewatsi Nacom pijimonae tatsi jiwanapin pomonae pejume cowʉntsiwichi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae.
4 Quem se torna humilde como esta criança é o maior no reino dos céus,
5 Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae, xua pon bara Nacom, jei Jesús.
5 e quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim.”
6 “Nacom tsitatsi xua pebin bichocono abe exana poxonae ichʉn cana exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po barapo ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae. Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana exanaeya taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi cʉtsipatsi yawa xua tuwʉtha xua pin mar mentha barapo iboto cayawa cabutabachipatsino. Tsipei jopa wʉnae tsipae xua bapon cana exana xua ichamonae abe peexanae cuiru coyene exana pomonae cataunxuae aena nejume cowʉnta.
6 “Mas, se alguém fizer cair em pecado um destes pequeninos que em mim confiam, teria sido melhor ter amarrado uma grande pedra de moinho ao pescoço e se afogado nas profundezas do mar.
7 Maisa bichocono jopa xanepanaeyo barapo cae pin nacuathe nexa pomonae abe exaneiba. Barapo cae pin nacuathepiwi ataya xeineiba po jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi abe peexanae cuiru coyene peexaneibinexa xua daxota jopa nejume cowʉnteibiyo. Ichitha pebin tsocuae xua bapon abe taexana xua ichʉn abe exanaeya taexanaetsi.
7 “Quanto sofrimento haverá no mundo por causa das tentações para o pecado! Ainda que elas sejam inevitáveis, aquele que as provoca terá sofrimento ainda maior.
8 “Daxota paca tsipaebatsi icha painya cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane maisa pana nacobe ucubobare yawa tajʉ beya pana nacobe bebande abe painya jopa neexanaenexa. Tsipei baxua xanepana xua cae cobexi pabebam tsane, xua saya cae cobexi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya cobebe painya necayawa bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo. Mataʉtano icha painya taxu paca exana xua abe painya neexanaewa tsane maisa pana nataxu ucubobare yawa tajʉ beya pana nataxu bebande xua abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua xanepana xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube painya necayawa bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo.
8 Portanto, se sua mão ou seu pé o faz pecar, corte-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas uma das mãos ou apenas um dos pés que ser lançado no fogo eterno com as duas mãos e os dois pés.
9 Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya neexanaewa tsane painya netaexae painya itamaiqueitotha, maisa pana naitamaiquei jucuare. Yawa tajʉ beya pana naitamaiquei bebande abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua xanepana xua cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebai tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo”, jei Jesús.
9 E, se seu olho o faz pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas um dos olhos que ser lançado no inferno de fogo com os dois olhos.
10 Equeicha Jesús jeye: “Barapocotsi pexuyo jopa catsa jumeya pacayabara jande: ‘Maisa barapo pexuyo jopa peainya cuiyiyo’, jopa pajande. Mataʉta pomonae aena pejume cowʉntsiwi Nacom jopa pacayabara jande: ‘Maisa barapomonae jopa peainya cuimonaeyo’, jopa pajande. Paca tsipaebatsi pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi barapomonae nantaʉta pia matatsunpiwi po matatsunpiwi barapomonae yawenatsi. Barapo matatsunpiwi, Taxa Nacom peitabaratha tatsi tajinompeibatsi pia nacuatheicha, xua barapo pejume cowʉntsiwi peyawenaenexa tsaibi tsainchi.
10 “Tomem cuidado para não desprezar nenhum destes pequeninos. Pois eu lhes digo que, no céu, os anjos deles estão sempre na presença de meu Pai celestial.
11 Tsipei xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican tayawenaenexa pomonae jopa pejume cowʉntsiwi xua barapomonae napaeba tacana exanaewa tsane.
11 E o Filho do Homem veio para salvar os que estão perdidos.”
12 “Pana nejume naitaeware po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua paca tsipaebinchi. Barapo diwesiyo jeye: Jiton ba xeina oveja cien poyobe. Caein tanapuxanatsi. Jiton demxuwatha cuenta pona noventa y nueve poyobe oveja, pewenaweneinexa oveja, pon catsawa jopa, beya matapainya taeba.
12 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que vocês acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove nos montes e sairá à procura da perdida?
13 Xaniwaicha paca tsipaebatsi poxonae jiton oveja taeba, bapon bichocono weiweina petaebixae oveja pon catsawa jopa, beyacaincha xua poxonae weiweina poxonae saya noventa y nueve poyobe po ovejamonae jopa catsawa othopaeyo.
13 E, se a encontrar, eu lhes digo a verdade: ele se alegrará por causa dela mais que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Barichi barapocotsi jʉta coyeneya ichi, Nacom pon Taxa, pon peitabocotha eca, bapon jopa ichichipaeyo xua pebarapentsiwatsi pijiwimonae xua pejume cowʉntsiwatsi mataʉtano xua bara caeinno irʉ, pomonae aena pejume cowʉntsiwixaetsi”, jei Jesús.
14 Da mesma forma, não é da vontade de meu Pai, no céu, que nenhum destes pequeninos se perca.”
15 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Icha ichʉn pon irʉ pejume cowʉntsindʉ, icha bapon pacata abe exana, bapon baxua yabara patsipaebare xua bapon peyaputaewa tsane xua deta cou abe exana. Icha barapon paca jume taeya jejei tsane pocotsiwa xua bapon abe exana bara bapoxonae paca itacoxonaena.
15 “Se um irmão pecar contra você, fale com ele em particular e chame-lhe a atenção para o erro. Se ele o ouvir, você terá recuperado seu irmão.
16 Ichacuitha icha ichʉn pon pejume cowʉntsindʉ, icha bapon jopa paca jume cowʉntsiya jejeyo, bara nexata equeicha pawabare pebinbe nacueyatabe xua yoroba painya netsipaebinexa bapon xua abe peexanaexae.
16 Mas, se ele não o ouvir, leve consigo um ou dois outros e fale com ele novamente, para que tudo que você disser seja confirmado por duas ou três testemunhas.
17 Ichitha icha awiya bapon jopa cataunxuae paca jume cowʉntsiya jejeyo, bara nexata barapon pacaponde pomonaetha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, xua barapomonae bapon peyabara paebinexatsi. Icha bapon awiya cataunxuae jopa came jume cowʉntsiya jejeyo barapomonaetha barapoxonae barapomonae bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be pocotsi jiton pon jopa bapana pejume cowʉntsin Nacom. Ichacuitha bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be pocotsi jiton jiwana, pomonae peajʉntʉcoyenebewi, pomonae paratixi pentoma noteibiwi, po paratixi jiwi bewa catsibeibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa.
17 Se ainda assim ele se recusar a ouvir, apresente o caso à igreja. Então, se ele não aceitar nem mesmo a decisão da igreja, trate-o como gentio ou como cobrador de impostos.
18 “Xainyeya paca tsipaebatsi. Pocotsiwa paxam jopa pacopatsim barapo cae pin nacuathe xua pocotsiwa exana pomonae tana nejume cowʉntsiwi, bapocotsiwa bara irʉ Nacom jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae peexanaewa tsane baxua. Pocotsiwa pacopatame xua tajiwimonae peexanaenexa barapo cae pin nacuathe bapocotsiwa irʉ Nacom copata pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaewa tsane baxua.
18 “Eu lhes digo a verdade: o que vocês ligarem na terra terá sido ligado no céu, e o que desligarem na terra terá sido desligado no céu.
19 “Mataʉtano paca tsipaebatsi icha paxam jiwana nacueyatabe barapo cae pin nacuathe icha baponbe pebʉrʉya jʉpaya yabara nanta xeinabe xua Nacomtha pewʉcaewabe, baponbe bara baxua taexanaeinchibe pocotsiwa pewʉcaexaebe xua Taxa Nacom bara taexanaena pon peitabocotha eca.
19 “Também lhes digo que, se dois de vocês concordarem aqui na terra a respeito de qualquer coisa que pedirem, meu Pai, no céu, os atenderá.
20 Tsipei ichaxota ba nayantabe xua nacueyatabe poyobe, xua poxonae pewʉcaenexabe Nacom xua ichacuitha ichaxota acoibi poyobe, xua pomonae taneantobe jiwixae, bara bequein saya caeyobe daichitha xan baxota ba uncueiban irʉ”, jei Jesús.
20 Pois, onde dois ou três se reúnem em meu nome, eu estou no meio deles”.
21 Nexata Pedro Jesús yainyabatsi, jeye:
21 Então Pedro se aproximou de Jesus e perguntou: “Senhor, quantas vezes devo perdoar alguém que peca contra mim? Sete vezes?”.
22 Jesús jume nota, jeye:
22 Jesus respondeu: “Não sete vezes, mas setenta vezes sete.
23 Equeicha Jesús pijimonae barai pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Anoxuae paca cuidubatsi xua Nacom yabara. Nacom pijimonae bichocono yabara jʉntemaina po abe peexanae coyenein pijimonae tatsi exana. Nacom baxua exana icha pebin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapon wʉca xua caewa equeicha pematomatsinexatsi xua po matoman caena bayatha penacowaebixaetsi.
23 “Portanto, o reino dos céus pode ser comparado a um senhor que decidiu pôr em dia as contas com os servos que lhe deviam.
24 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tamropata pitaba xua waba pia petanacuichiwichi. Pon copiya, bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi jopa equeicha caewa tacanawitichi diez millones po paratiximonaebe.
24 No decorrer do processo, trouxeram diante dele um servo que lhe devia sessenta milhões de moedas.
25 Barapon pon copiya pon petanacuichinxae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa jopa xeinaeyo paratiximonae xua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi caewa petacanawichinexa tsainchi. Daxota pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba ichʉntha xua barapo petanacuichinchi caenaetaxubinchi ichʉntha xua ichʉn pecomotsinexa tsane xua pon pebusi cui taetaeinchi pecanaexanaenexa tsainchi. Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi mataʉta cui itoroba xua yabʉyo pecaenaetsinexa tsainchino, powa barapo petanacuichin piowa tatsi. Yawano cui itoroba xua pexuino pemuxuna caenaetsinexa tsainchi. Yawano cui itoroba xua pemuxuna caenaetsinexa pocotsiwan xeina pon petanacuichin, xua barapo matoma pecatsinexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Ichitha daxita barapo matoma awiya seica, bequein bapon daxita baxua cana exanaetsipatsi.
25 Uma vez que o homem não tinha como pagar, o senhor ordenou que ele, sua esposa, seus filhos e todos os seus bens fossem vendidos para quitar a dívida.
26 Nexata pon petanacuichin pentabocototha uncua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itabaratha tatsi mataʉtano jume daunweya namchiya jeye: ‘Tanentacaponaem, abʉ necayabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa neaitaconaenexa. Barapara bexa daxita pentoman cacatsibinchi’, jei pon petanacuichin.
26 “O homem se curvou diante do senhor e suplicou: ‘Por favor, tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
27 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bara yabara najʉntʉ coyene xeina peyawenaenexa, yawa yabara jʉntemaina barapo paratiximonae, mataʉtano bara saya pu copata.
27 O senhor teve compaixão dele, soltou-o e perdoou-lhe a dívida.
28 “Daichitha bapon pon petanacuichinxae poxonae pontaba pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya, jemeicha caxina pia jiton pon penabarʉ nacuichinxaebe. Pon caxinatsi bapon matoma amanayaba saya cien po paratiximonaebe. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona matoma amanayabatsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona bapon pia jiton coibotathʉ waetaba, muxu penaichatabi. Pon pecoibotathʉ waetabixae bapon jei: ‘¡Equeicha inta caewa canawire xua bayatha nentoma amanayabame!’ jei.
28 “No entanto, quando o servo saiu da presença do senhor, foi procurar outro servo que trabalhava com ele e que lhe devia cem moedas de prata. Agarrou-o pelo pescoço e exigiu que ele pagasse de imediato.
29 Bapoxonae pon coibotathʉ waetabatsi pentabocototha uncua pia jiton itabaratha tatsi, mataʉtano jeye: ‘Abʉ, neyabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa neaitaconaenexa. Barapara bexa pentoma cacatsinchi’, jei pon coibotathʉ waetabatsi.
29 “O servo se curvou diante dele e suplicou: ‘Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
30 Ichitha pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona bapon aichaxaibi xua abʉ came pentoma ewatsiwa. Daxota bapon pia jiton capona jiwi pecʉbi bo beya, beya abʉ poxonae matoma catsinchi pia jiton, xua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona matoma catsinchi.
30 O credor, porém, não estava disposto a esperar. Mandou que o homem fosse lançado na prisão até que tivesse pago toda a dívida.
31 Poxonae ichamonae pomonae irʉrʉ petanacuichiwi baxua cui tane, barapomonae ʉnthʉthʉ wecoyei, tsipei ichʉn pon irʉ petanacuichin jiwi pecʉbi botha etatsi. Bapoxonae barapomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi beya pona. Barapomonae tsipaeba pontha pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi daxita pocotsiwa pon petanacuichin cana exana ichʉntha pon irʉrʉ petanacuichin.
31 “Quando outros servos, companheiros dele, viram isso, ficaram muito tristes. Foram ao senhor e lhe contaram tudo que havia acontecido.
32 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba pijimonae xua petawabinexa tsainchi pon petanacuichinxaetsi pontha xua pon peyabara jʉntemainaexae pocotsiwa penacowaetsixaetsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bapontha jeye: ‘¡Maisa pon inta nacuitame maisa bichocono abem! Xan cayabara jʉntemainatsi daxita barapo ainya paratiximonae tsipei tanebarʉ jumichimxaem.
32 Então o senhor chamou o homem cuja dívida ele havia perdoado e disse: ‘Servo mau! Eu perdoei sua imensa dívida porque você me implorou.
33 Xam bewa bayatha barichim. Bewa yabara najʉntʉ coyene xeinaem jinya jiton xua nejʉntemainaenexa pocotsiwa bapon cantoma amanayaba, icha xan ichin xua bayatha cayabara najʉntʉ coyene xeinatsi tacayawenaenexa tsainchi’, jei.
33 Acaso não devia ter misericórdia de seu companheiro, como tive misericórdia de você?’.
34 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono anaepana. Daxota bapon cui itoroba ichamonae, xua barapon pon petanacuichinxaetsi caponaeinchi jiwi pecʉbi bo beya. Baraxota peraxa exanaeinchi xua beya abʉ poxonae barapon pon petanacuichinxaetsi matoma catsinchi daxita po pentoma bayatha jopa caewa petacanawichixaetsi”, jei Jesús.
34 E, irado, o senhor mandou o homem à prisão para ser torturado até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Equeicha Jesús jeye:
35 “Assim também meu Pai celestial fará com vocês caso se recusem a perdoar de coração a seus irmãos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.