Mateus 18

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nexata bapoxonae Jesús imoxoyo caquita umenarʉcʉpatsi pijimonae, yawa pijimonae yainyabatsi, jeichichi:
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 Nexata Jesús waba pexuyo, yawa pijimonae tatsi peitabarayo deca tatsi tacuaranoreca.
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 Jesús namchi pijimonaetha, jeye:
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Po jiton pon najʉntʉ coyene acaura, xua daxota bichocono Nacom canantawenonatsi xua pejume cowʉntsiwatsi, bapon jame ainya cui xua pecana exanaewatsi Nacom pijimonae tatsi jiwanapin pomonae pejume cowʉntsiwichi pomonae Nacom itorobiya peewatsixae.
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 Pon matenta weyataeya waba peyawenaenexa pontha pon tana nejume cowʉntsixae xua pocotsin icha be barapocotsi pexuyo ichi, barapon apara bara nententa weyataeya waba. Xan jopa meisa nententa weyataeya wabiyo apara bara irʉ matenta weyataeya wabatsi pon tana neitorobixae, xua pon bara Nacom, jei Jesús.
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 “Nacom tsitatsi xua pebin bichocono abe exana poxonae ichʉn cana exanatsi xua abe peexanae cuiru coyene exana, po barapo ichʉn pon cataunxuae aena tana nejume cowʉntsixae. Metha jame wʉnae tsipae xua barapo pebin pon abeya cana exanaeya taexana ichʉntha, barapon pin iboto wisi cʉtsipatsi yawa xua tuwʉtha xua pin mar mentha barapo iboto cayawa cabutabachipatsino. Tsipei jopa wʉnae tsipae xua bapon cana exana xua ichamonae abe peexanae cuiru coyene exana pomonae cataunxuae aena nejume cowʉnta.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 Maisa bichocono jopa xanepanaeyo barapo cae pin nacuathe nexa pomonae abe exaneiba. Barapo cae pin nacuathepiwi ataya xeineiba po jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi pecana exanaexaetsi xua ichamonae cana exana xua barapo jiwi abe peexanae cuiru coyene peexaneibinexa xua daxota jopa nejume cowʉnteibiyo. Ichitha pebin tsocuae xua bapon abe taexana xua ichʉn abe exanaeya taexanaetsi.
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 “Daxota paca tsipaebatsi icha painya cobe paca exana xua abe painya neexanaewa tsane maisa pana nacobe ucubobare yawa tajʉ beya pana nacobe bebande abe painya jopa neexanaenexa. Tsipei baxua xanepana xua cae cobexi pabebam tsane, xua saya cae cobexi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya cobebe painya necayawa bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo. Mataʉtano icha painya taxu paca exana xua abe painya neexanaewa tsane maisa pana nataxu ucubobare yawa tajʉ beya pana nataxu bebande xua abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua xanepana xua cae taxuxi pabebam tsane, xua cae taxuxi painya neyawa patsinexa Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua ainya taxube painya necayawa bebai tsane ichaxota po nacuatha isoto jopa itacounayiyo.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 Mataʉtano icha pocotsiwa pataneme painya itamaiqueitotha xua icha baxua paca exana xua abe painya neexanaewa tsane painya netaexae painya itamaiqueitotha, maisa pana naitamaiquei jucuare. Yawa tajʉ beya pana naitamaiquei bebande abe painya neexanaeyainwa. Tsipei baxua xanepana xua cae itamaiqueitoxi pabebam tsane, xua cae itamaiqueitoxi painya neyawa patsiwa tsane Nacom pia nacua beicha tatsi. Baxua jame yatsicaewa xanepana beyacaincha xua poxonae ainya itamaiqueitobe painya necayawa bebai tsane ichaxota isoto jopa itacounayiyo”, jei Jesús.
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 Equeicha Jesús jeye: “Barapocotsi pexuyo jopa catsa jumeya pacayabara jande: ‘Maisa barapo pexuyo jopa peainya cuiyiyo’, jopa pajande. Mataʉta pomonae aena pejume cowʉntsiwi Nacom jopa pacayabara jande: ‘Maisa barapomonae jopa peainya cuimonaeyo’, jopa pajande. Paca tsipaebatsi pomonae Nacom pejume cowʉntsiwi barapomonae nantaʉta pia matatsunpiwi po matatsunpiwi barapomonae yawenatsi. Barapo matatsunpiwi, Taxa Nacom peitabaratha tatsi tajinompeibatsi pia nacuatheicha, xua barapo pejume cowʉntsiwi peyawenaenexa tsaibi tsainchi.
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 Tsipei xan, ponxaein Nacom Tananeitapetsin patopeican tayawenaenexa pomonae jopa pejume cowʉntsiwi xua barapomonae napaeba tacana exanaewa tsane.
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 “Pana nejume naitaeware po pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo xua paca tsipaebinchi. Barapo diwesiyo jeye: Jiton ba xeina oveja cien poyobe. Caein tanapuxanatsi. Jiton demxuwatha cuenta pona noventa y nueve poyobe oveja, pewenaweneinexa oveja, pon catsawa jopa, beya matapainya taeba.
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 Xaniwaicha paca tsipaebatsi poxonae jiton oveja taeba, bapon bichocono weiweina petaebixae oveja pon catsawa jopa, beyacaincha xua poxonae weiweina poxonae saya noventa y nueve poyobe po ovejamonae jopa catsawa othopaeyo.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Barichi barapocotsi jʉta coyeneya ichi, Nacom pon Taxa, pon peitabocotha eca, bapon jopa ichichipaeyo xua pebarapentsiwatsi pijiwimonae xua pejume cowʉntsiwatsi mataʉtano xua bara caeinno irʉ, pomonae aena pejume cowʉntsiwixaetsi”, jei Jesús.
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye: “Icha ichʉn pon irʉ pejume cowʉntsindʉ, icha bapon pacata abe exana, bapon baxua yabara patsipaebare xua bapon peyaputaewa tsane xua deta cou abe exana. Icha barapon paca jume taeya jejei tsane pocotsiwa xua bapon abe exana bara bapoxonae paca itacoxonaena.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 Ichacuitha icha ichʉn pon pejume cowʉntsindʉ, icha bapon jopa paca jume cowʉntsiya jejeyo, bara nexata equeicha pawabare pebinbe nacueyatabe xua yoroba painya netsipaebinexa bapon xua abe peexanaexae.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 Ichitha icha awiya bapon jopa cataunxuae paca jume cowʉntsiya jejeyo, bara nexata barapon pacaponde pomonaetha pomonae Nacom pejume cowʉntsiwichi, xua barapomonae bapon peyabara paebinexatsi. Icha bapon awiya cataunxuae jopa came jume cowʉntsiya jejeyo barapomonaetha barapoxonae barapomonae bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be pocotsi jiton pon jopa bapana pejume cowʉntsin Nacom. Ichacuitha bewa yabara nanta xeinae xua bapon bara be pocotsi jiton jiwana, pomonae peajʉntʉcoyenebewi, pomonae paratixi pentoma noteibiwi, po paratixi jiwi bewa catsibeibina pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 “Xainyeya paca tsipaebatsi. Pocotsiwa paxam jopa pacopatsim barapo cae pin nacuathe xua pocotsiwa exana pomonae tana nejume cowʉntsiwi, bapocotsiwa bara irʉ Nacom jopa copatsiyo pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae peexanaewa tsane baxua. Pocotsiwa pacopatame xua tajiwimonae peexanaenexa barapo cae pin nacuathe bapocotsiwa irʉ Nacom copata pia peitorobi nacua beicha xua barapomonae bara peexanaewa tsane baxua.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 “Mataʉtano paca tsipaebatsi icha paxam jiwana nacueyatabe barapo cae pin nacuathe icha baponbe pebʉrʉya jʉpaya yabara nanta xeinabe xua Nacomtha pewʉcaewabe, baponbe bara baxua taexanaeinchibe pocotsiwa pewʉcaexaebe xua Taxa Nacom bara taexanaena pon peitabocotha eca.
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 Tsipei ichaxota ba nayantabe xua nacueyatabe poyobe, xua poxonae pewʉcaenexabe Nacom xua ichacuitha ichaxota acoibi poyobe, xua pomonae taneantobe jiwixae, bara bequein saya caeyobe daichitha xan baxota ba uncueiban irʉ”, jei Jesús.
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 Nexata Pedro Jesús yainyabatsi, jeye:
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Jesús jume nota, jeye:
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 Equeicha Jesús pijimonae barai pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo, jeye: “Anoxuae paca cuidubatsi xua Nacom yabara. Nacom pijimonae bichocono yabara jʉntemaina po abe peexanae coyenein pijimonae tatsi exana. Nacom baxua exana icha pebin ichi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Bapon wʉca xua caewa equeicha pematomatsinexatsi xua po matoman caena bayatha penacowaebixaetsi.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tamropata pitaba xua waba pia petanacuichiwichi. Pon copiya, bapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi jopa equeicha caewa tacanawitichi diez millones po paratiximonaebe.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Barapon pon copiya pon petanacuichinxae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi nexa jopa xeinaeyo paratiximonae xua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi caewa petacanawichinexa tsainchi. Daxota pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba ichʉntha xua barapo petanacuichinchi caenaetaxubinchi ichʉntha xua ichʉn pecomotsinexa tsane xua pon pebusi cui taetaeinchi pecanaexanaenexa tsainchi. Barapon pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi mataʉta cui itoroba xua yabʉyo pecaenaetsinexa tsainchino, powa barapo petanacuichin piowa tatsi. Yawano cui itoroba xua pexuino pemuxuna caenaetsinexa tsainchi. Yawano cui itoroba xua pemuxuna caenaetsinexa pocotsiwan xeina pon petanacuichin, xua barapo matoma pecatsinexatsi pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi. Ichitha daxita barapo matoma awiya seica, bequein bapon daxita baxua cana exanaetsipatsi.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 Nexata pon petanacuichin pentabocototha uncua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itabaratha tatsi mataʉtano jume daunweya namchiya jeye: ‘Tanentacaponaem, abʉ necayabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa neaitaconaenexa. Barapara bexa daxita pentoman cacatsibinchi’, jei pon petanacuichin.
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bara yabara najʉntʉ coyene xeina peyawenaenexa, yawa yabara jʉntemaina barapo paratiximonae, mataʉtano bara saya pu copata.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 “Daichitha bapon pon petanacuichinxae poxonae pontaba pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya, jemeicha caxina pia jiton pon penabarʉ nacuichinxaebe. Pon caxinatsi bapon matoma amanayaba saya cien po paratiximonaebe. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona matoma amanayabatsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona bapon pia jiton coibotathʉ waetaba, muxu penaichatabi. Pon pecoibotathʉ waetabixae bapon jei: ‘¡Equeicha inta caewa canawire xua bayatha nentoma amanayabame!’ jei.
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 Bapoxonae pon coibotathʉ waetabatsi pentabocototha uncua pia jiton itabaratha tatsi, mataʉtano jeye: ‘Abʉ, neyabara najʉntʉ coyene xeinare, xua jopa bepijawa neaitaconaenexa. Barapara bexa pentoma cacatsinchi’, jei pon coibotathʉ waetabatsi.
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 Ichitha pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona bapon aichaxaibi xua abʉ came pentoma ewatsiwa. Daxota bapon pia jiton capona jiwi pecʉbi bo beya, beya abʉ poxonae matoma catsinchi pia jiton, xua pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi weya pona matoma catsinchi.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Poxonae ichamonae pomonae irʉrʉ petanacuichiwi baxua cui tane, barapomonae ʉnthʉthʉ wecoyei, tsipei ichʉn pon irʉ petanacuichin jiwi pecʉbi botha etatsi. Bapoxonae barapomonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi beya pona. Barapomonae tsipaeba pontha pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi daxita pocotsiwa pon petanacuichin cana exana ichʉntha pon irʉrʉ petanacuichin.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 Bapoxonae pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi itoroba pijimonae xua petawabinexa tsainchi pon petanacuichinxaetsi pontha xua pon peyabara jʉntemainaexae pocotsiwa penacowaetsixaetsi. Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bapontha jeye: ‘¡Maisa pon inta nacuitame maisa bichocono abem! Xan cayabara jʉntemainatsi daxita barapo ainya paratiximonae tsipei tanebarʉ jumichimxaem.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 Xam bewa bayatha barichim. Bewa yabara najʉntʉ coyene xeinaem jinya jiton xua nejʉntemainaenexa pocotsiwa bapon cantoma amanayaba, icha xan ichin xua bayatha cayabara najʉntʉ coyene xeinatsi tacayawenaenexa tsainchi’, jei.
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 Pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi bichocono anaepana. Daxota bapon cui itoroba ichamonae, xua barapon pon petanacuichinxaetsi caponaeinchi jiwi pecʉbi bo beya. Baraxota peraxa exanaeinchi xua beya abʉ poxonae barapon pon petanacuichinxaetsi matoma catsinchi daxita po pentoma bayatha jopa caewa petacanawichixaetsi”, jei Jesús.
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 Equeicha Jesús jeye:
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.