João 6

Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Poxonae Jesús najume weta judiomonaetha, bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona jeratha xua Galilea pucua icha muxunene beya. Barapo pucua icha wʉn Tiberias pucua.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Pin bicheito Jesús puna poinchi, tsipei Jesús cui tainchi xua exana pia pexeinya petsita itʉtsi coyenewan, poxonae axaibi exana peatenewi.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Nexata Jesús pijimonae barʉ ecoinya demxuwa icha. Bapoxonae baxoteicha Jesús pijimonae barʉ ecopiya.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Imoxoyo bara nama patopaena matacabi xua judiomonae pia Pascua wʉn matacabi tatsi.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Jesús tane xua puna poinchi pin bicheito. Bapoxonae Jesús barai, Felipe baraichi jeichichi:
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Baxua Jesús Felipe yainyabatsi, pia xua Felipe jume taetsi, xua po coyeneya Felipe pejume notsiwa tsane. Tsipei Jesús yaputane po coyeneya xua imoxoyo peexanaewa.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Nexata Felipe Jesús jume notatsi, jeye:
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Bapoxonae Andrés pon irʉrʉ Jesús pijimonae tatsi jiwana jiton, pon Simón Pedro peweicho tatsi, bapon Jesús jeichichi:
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 —Meje pewowin wʉto uncue. Bapoyo cinco po panbe xeina, po pan xua cebada beno pan. Mataʉtano bapoyo duweiyo ainyobe capana. ¡Ichitha apara jopa yapu jʉpaeyo xua pin bicheito! jei Andrés.
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Nexata Jesús jume nota pijimonae, jeye:
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Nexata Jesús pecobetha pita pan, po pan xua pexuyo capatopa. Bapoxonae Jesús Paxatha tsipaeba: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tana necatsiwaxaem pexaewa”, jei Jesús. Bapoxonae Jesús pijimonae tsicobe jajanacapona pan. Equeicha Jesús pijimonae tatsi cacatsibapona barapo pan barapo cinco mil pebiwitha. Jesús barichiya exana poxonae duweiyobe pita. Mataʉtano pijimonae tsicobe jajanacapona barapo bicheito nexa. Barapo cinco mil pebiwi bara xane xua ichichipa piyainxae.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Poxonae daxita tonsanarʉcʉpa, bapoxonae Jesús pijimonae barai:
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Barapomonae Jesús pijimonae tatsi nonotapona pocotsiwa barapo pin bicheito jiwana xaexaepona. Jesús pijimonae tatsi doce po cotebe wʉnba xua bayatha po cinco panbe jiwana xaexaepona pin bicheito po pan xua cebada beno pan.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Barapo cinco mil jiwi poxonae Jesús cui tainchi xua pexeinya petsita itʉtsi coyenewa exana, jeye:
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae ichichipa xua po coyene Jesús penaexanaewa tsane be pon jiwi itorobiya pia pepa peewatsinchi tsane barapo bicheito pia nacuatha tatsi. Daxota equeicha Jesús ponataba demxuwa beya, xua compa peecaenexa.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Poxonae quirei tsanaicha Jesús pijimonae tatsi pucua itapa bepareca.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Bapoxonae jeratha nonobabiya. Barapo pucua iya jeratha epataʉta iyiya xua pepatsiwa tsane Capernaum tomara beya. Jesús cuenta iyiyatsi poxoru bayatha quirei, yawano poxoru Jesús jopa cataunxuae patopaeyo.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Bapoxonae pin joibo tsuxubi. Yawa maratsaca muxunenababa jera.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Poxonae Jesús pijimonae tuwʉtha yana panenebiya, bapoxonae Jesús pijimonae tainchi. Jesús mene matatsun juma dena pona jera dena. Bapoxonae barapomonae bichocono junuwa.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Ichitha Jesús pijimonae barai, jeye:
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Bapoxonae Jesús pijimonae yaitaerʉcʉpatsi. Bapoxonae Jesús jʉntʉ coyene weiweinaya wabatsi pijimonae xua jeratha penontabinaenexa. Bapoxonae nainya patarʉcʉpa Capernaum tomaratha.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Icha mataqueitha pin bicheito, pomonae umena pucua itapatha xua icha muxunenetha, barapomonae tane xua Jesús pijimonae cuenta ponarʉcʉpatsi jeratha, po jera saya bara cae nae xua po nae baxota boca.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Poxonae cataunxuae Jesús yabara nanta xeinatsi baxua, bapoxonae icha jera naein pata xua po naein Tiberias tomara werendena. Barapo jera naein pata ichaxota po iriyo itama tayeca xua ichaxota bayatha Jesús, pon Wanacanamataxeinaein, Paxa tsipaeba xua jeye: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tanecatsiwam pan”, xua jei, xuano xua baxota Jesús apata pan jiwitha.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Barapomonae yaputane xua Jesús aichurucuae. Mataʉtano yaputane xua Jesús pijimonae tatsi aichurubenae. Daxota jeran notarʉcʉpa Capernaum tomara be-iyiya xua Jesús pewenaweneiwa tsainchi.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Poxonae barapomonae pata icha muxunene beya xua pucua iya, bapoxonae Jesús tainchi. Barapomonae Jesús yainyabatsi, jeichichi:
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Jesús jume barai barapo jiwi, jeye:
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Jopa pananta xeinaeinde xua saya pexaewa pana natsiʉpain nacuitame, po pexaewa saya nainya weraweraca. Saya meisa jame payabara nanta xeinare xua peajʉntʉyapusʉ coyenewa, po peajʉntʉyapusʉ coyenewa jiwi ajʉntʉyapusʉ exanatsi, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Taxa, Nacom, barapo peajʉntʉyapusʉwa necata, po peajʉntʉyapusʉwa xuya paca catsinchi ponxaein Nacom Tananeitapetsin, jei Jesús.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Nexata Jesús jume nota barapomonae, jeye:
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Nexata barapomonae Jesús yainyabatsi, jeye:
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha wamo susato jiwi xane pexaewa, po pexaewa Nacom taitorobica itaboco wetsica. Barapo pexaewa maná matawʉn. Barapomonae baxua cana exanatsi be pocotsi coyeneya Nacom Pejume Diwesitha yabara jeichichi: ‘Nacom cata barapomonaetha pexaewa, po pexaewa itaboco wetaitorobica’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei barapomonae.
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Nexata Jesús jume barai barapomonae, jeye:
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica, apara neyabara wʉnae caunuta. Nacom neitorobica xua tacana exanaewa tsane jiwi barapo cae pin nacuathe xua jiwi pexeinaewa tsane peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo, jei Jesús.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Nexata barapomonae Jesús baraichichi, jeye:
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Jesús jume nota, jeye:
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Bara bayatha bequein paca tsipaebatsi, daichitha jopa pana nejume cowʉntsim bequein pana netaneme.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Daxita pomonae xua Taxa necata, barapomonae bara tamonae. Barichi pomonae nejume cowʉnta, barapomonae jopa beban tsane.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Xan apara jopa baxua tsipatopeicaeinyo itaboco wetsica xua taexanaewa tsane pocotsiwa tacoutha ichichipan. Apara saya jame baxua tsipatopan xua taexanaewa tsane pocotsiwa Taxa ichichipa.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Tsipei Taxa ponxae neitoroba, barapon ichichipa xua daxita jiwi beta ta-eenaewa tsane pomonae tana necatsixae. Mataʉtano Taxa jopa ichipaeyo xua barapomonae jiwana caein tanexubiwa. Mataʉtano Taxa ichichipa xua equeicha asʉ cana exanaein petʉpae coyene cuariya weya pomonae tana necatsixae xua poxonae po matacabi opi ducuaenaba po cae pin nacuathe.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Paxam yabara paca tsipaebatsi xua pocotsiwa Taxa peichichipaewa. Daxita pomonae neyabara paebina po coyene xua xan apara Nacom Pexanton, xuano xua nejume cowʉnta, barapomonae xeinaena peajʉntʉyapusʉwa xua ataya tsiteca. Barapomonae asʉ exanaein petʉpae coyene cuariya weya poxonae matacabi opi ducuaenaba po cae pin nacuathe, jei Jesús.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Poxonae Jesús baxua nayabara paeba bapoxonae judiomonae Jesús abe yabara paebatsi, tsipei Jesús jeye: “Xan apara bapon po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica jiwi xua po pexaewa tana neyabara wʉnae caunutsixae ponxaein jiwi peajʉntʉyapusʉwa tacatsin”, jei Jesús.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Barapomonae najei caemonae:
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Nexata Jesús jume barai, jeye:
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Dapon aibi pon peitacʉpaewatsi xua pia coutha pepatopaewa xantha xua tana nepuna ponaewa tsane icha Taxa pon tana neitorobixae, pia coutha jopa copatsiyo xua jiwi pepatsinexa xantha. Barapomonae asʉ exanaein petʉpae coyene cuariya weya poxonae po mataqueitha daxita weraweracaena po nacuathe.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia petinae diwesintha jeye: ‘Daxita jiwi Nacom yaputane cana exanaena’, jei barapo Nacom peitorobi jume pepaebiwi pia petinae diwesintha. Daxota daxita pomonae Taxa jume tainchi xuano xua jume cowʉntatsino barapomonae bara pata taxantha.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 “Dapon aibi pon Taxa tainchi. Jame meisa ponxaein itaboco wepatopeican bara Taxa tan.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Xaniyan paca tsipaebatsi, pon nejume cowʉnta bapon jame xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Xan apara bapon xua po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica jiwi xua po pexaewa tana neyabara wʉnae caunutsixae ponxaein jiwi peajʉntʉyapusʉwa tacatsin.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Painya amo susato jiwi pexaewa xane ichaxota ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Barapo pexaewa maná matawʉn. Bequein bara barapo pexeinya pexaewa nabane daichitha matapainya werapa.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Paxam yabara paca tsipaebatsi po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica jiwi xua po pexaewa tana neyabara wʉnae caunutsixae. Pon nejume cowʉntsina jopa weraweracae tsane icha ichʉn ichi xua poxonae xane barapo pexaewa jopa tʉpaeyo.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Xan apara bapon xua po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica jiwi, po pexaewa ayapusʉ, xua po pexaewa tana neyabara wʉnae caunutsixae. Pon xua nejume cowʉnta bara ataya poponaena icha ichʉn ichi xua poxonae xane barapo pexaewa bara asʉ. Po pexaewa xua yabara paeban, apara tapepon xua paca catatsi painya nenabanaewa tsane. Tʉpaein xua jiwi pexeinaewa tsane peajʉntʉyapusʉwa”, jei Jesús.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Nexata judiomonae caemonae najume matsontsonoba, najei:
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Jesús barai barapomonae, jeye:
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Pon xua tapepon xane yawa xua apa tajana, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Yawa bapon asʉ exanaein petʉpae coyene cuariya weya po mataqueitha poxonae daxita weraweracaena po cae pin nacuathe.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Tsipei tapepon be pexeinya pexaewa poxonae xua jiwi pexaewa tsane. Yawa tajana be pexeinya peapaewa xua jiwi peapaewa tsane.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Pon tapepon xane yawa apa tajana, bapon nebarʉ poponeibina yawa xan barʉ poponeibin. Tsipei poxoru bapon neyabara jume cowʉnta xua xan bapon pia pepon tatsi tsitʉpan, yawano xua tajana othoparenaewa bapon nexa xua abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi nexa.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Taxa ponxae neitoroba bapon ataya asʉ poponeiba. Irʉrʉ xan barichin ataya asʉ poponeiban tsipei Taxa necata pia peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo. Barichirʉ pon xane tapepon, xua poxonae tana nejume cowʉntsiwa, bapon asʉ poponeibina tacatsixae peajʉntʉyapusʉwa.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Xan yabara paeban pexaewa, po pexaewa Nacom itaboco wetaitorobica jiwi. Barapo pexaewa jopa jʉpaeyo, xua icha be maná matawʉn ichi, po pexaewa painya amo susato jiwi xane. Daichitha barapomonae matapainya werapa. Po pexaewa yabara paeban icha ichʉn xane barapo pexaewa, bapon xeinaena peajʉntʉyapusʉwa, po peajʉntʉyapusʉwa jopa weraweracaeyo, jei Jesús.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Baxuan Jesús cuiduba judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi xua Capernaum tomaratha.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Pinmonae pomonae Jesús puna poinchi, poxonae barapomonae Jesús jume tainchi pia pecuidubiwa, bapoxonae barapomonae najei:
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Ichitha Jesús yaputane pocotsiwa xua peyabara paebiwatsi barapomonae xua peayapubexae pocotsiwa Jesús pepaebiwa. Nexata Jesús yainyaba barapomonae, jeye:
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 ¿Eta xua metha pananta xeinaetsipame icha pana netaetsipame xua athabe taichaewa itaboco beicha ichaxota bayatha poponan ponxaein Nacom Tananeitapetsin?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Jiwi asʉ jinompa poxoru xeina pejumope tʉnaxʉ. Poxonae pejumope tʉnaxʉ panepa jiton ba pia pepon tʉpa. Icha pejumope tʉnaxʉ ichi xua jiton asʉ exainchi pia pepon, barichi xua xan pocotsiwa tapaca tsipaebiwatsi barapo jume paca jʉntʉ coyene ayapusʉ cana exana xua jopa painya neweraweracaewa tsane.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Ichitha cataunxuae pinmonae pomonae paxam jiwana pam, jopa nejume cowʉntsiyo, jei Jesús.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Equeicha Jesús barai pomonaetha pomonae pia pepuna ponaewichi, jeye:
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Poxonae Jesús baxua paeba bapoxonae pin bicheito pomonae Jesús pepuna ponaewichi barapomonae Jesús cuenta warapatsi. Barapomonae equeicha nama jopa Jesús puna ponaetsi.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Bapoxonae Jesús pijimonae yainyaba pomonaeyoxae xua doce poyobe, pomonae Jesús pijimonaexae tatsi. Jesús pijimonae barai, jeye:
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Nexata Simón Pedro Jesús jume notatsi. Pedro jeye:
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Paxan paca jume cowʉntatsi. Mataʉtano payaputan xua xam apara pon Nacom caitoroba, pon pepa Nentacuiruyapuxanepanaem, jei Simón Pedro.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Jesús pijimonae jume nota, jeye:
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Poxonae Jesús baxua paeba, Jesús yabara paeba Judas, Simón Iscariote pexanto tatsi. Bapon Judas Jesús caenaetsinchi bequein bapon caein jiwana pomonae Jesús pijimonaexae tatsi, pomonae doce poyobe tatsi.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.