Atos 20
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Bara najume wetarʉcʉpa daxita poxonae namtsebiya wawai tsompae. Bapoxonae Pablo waba pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pebarʉ nacaetutsinexa. Barapomonaetha Pablo yabara tsipaeba Jesús pejume diwesi xua barapomonae peajʉntʉyapusʉya xanepanaya pejinompaenexa tsane Nacomtha. Bapoxonae Pablo barapomonae napeyaba. Macedonia nacua bewarapiya.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Daxita barapo tomaran, Pablo siwa pona barapo Macedonia nacuatha, cuidubano pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, xua peajʉntʉyapusʉya xanepanaya tajinompaenexa tsainchi Nacomtha. Poxonae nacui wetaba equeicha Grecia nacua bepatopiya.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Baraxota Pablo acoibi po xometiyobe yapucaewa. Bara juntucuru Siria nacua beya warapa jeratha po nae pin naetha. Bapoxonae jume tane xua pinae judiomonae anaepana xua Pablo bexubapaebatsi. Daxota Pablo najʉntʉ cui weta xua caibeya peponaewa tsane petaxutha Macedonia nacua beya.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Pablo yanabatsi ichamonae. Irʉ ichʉn napona bapon pewʉn Sópater, pon Berea tomarapin, pon Pirro pexanto tatsi. Irʉ ichʉnbe naponabe baponbe pewʉnbe Aristarco irʉ Segundo, baponbe Tesalónica tomarapinbe. Irʉ ichʉn napona, bapon pewʉn Gayo, Derbe tomarapin. Irʉ ichʉn napona, bapon pewʉn Timoteo. Irʉ ichʉnbe naponabe, ponbe pewʉnbe Tíquico irʉ Trófimo, baraponbe Asia nacuapinbe.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Barapomonae daxita pana netsiwana nantacapona, Troas tomaratha cou baxota pana ewata.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Ichitha Filipos tomara weya pawarapan jeratha, po naetha po nae pin nae poxonae weta Pascua wʉn matacabin. Barapo Pascua matacabintha jiwi xane pan xua pocotsiwa jopa cotowiyo. Poxonae cinco po matacabibe caewa papatan Troas tomaratha, baxota barapomonae pacaxiban. Baraxota paenan siete po matacabibe.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Pentaquei seicae matacabitha, domingotha, pana nacaetutan, pata epanantarʉbi janacaenexa tsane pan. Pablo cuiduba pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, tsipei baya warapaena Pablo. Daxota poxonae cueicueijei beya yapapae.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Po tutu athabeicha barapo tututheicha pana nacaetutan. Barapo tututha ainya coichan dubena.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Pewowindʉ pewʉn Eutico, barapoyo bomʉxʉ tututha ventanatha pemʉxʉbʉrʉtha eca. Pablo bayiyo tsuxubi xua Nacom Pejume Diwesi cueicueijei. Barapoxonae Eutico nantacotiya maitecataba. Tajʉ wejopeica. Po tututha Pablo cueicueijei tsuncuae xua ichaxota acoibi tututheicha barapo tutu wejopeica. Eutico petʉpaeyo pitatsi.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Bara nexata Pablo dunatabica. Pablo Eutico caquita ecatsi pentabocototha. Pablo naisa cateita waetaba. Piamonae barai Pablo, jeye:
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Nexata Pablo equeicha caibe juinya. Pan epa janaxuba, yawa xane. Barapoxonae equeicha Pablo matowa cueicueijei Nacom Pejume Diwesi, beya yajume pentha tsina. Bapoxonae weta. Bara cou nama matacabi wʉnae tsuxubiba Pablo warapa.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Barapo pewowin Eutico equeicha bara asʉ. Eutico piamonae bo becayiyatsi. Daxita saya jʉntʉ coyene tsacabatsi xua jʉntema jinompa xua equeicha Eutico peasʉxae.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Paxan copiya jeratha paponan weratha Aso tomara beya tsipei yaitama Pablo pana itoroba xua bepa pinae weratha paponaein. Bapon yaitama bepa petaxutha ponaei. Bara xotiya, Aso tomaratha paichichipan payapitan Pablo.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Poxonae Pablo Aso tomaratha pacaxibarʉcʉpan, bapon equeicha pana yantaba. Mitilene tomara beya pawarapan.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Mitilene tomara wepawarapiyan. Bapoxonae icha matacabitha imoxoyo Quío tunaetotha papatan icha muxunenetha. Baraxota caentacabitha paenan. Equeicha icha matacabitha Samos tunaetotha papatan. Barapoxonae equeicha icha matacabitha Mileto tomaratha papatan.
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Baxua Pablo exana tsipei bapon nanta xeina xua jopa beecaeyo ainya matacabin Asia nacuatha. Bapon aichaxaibi pona Efeso tomaratha. Ichichipa Jerusalén tomara beya bichoina peponaewa tsane, tsipei imoxoyo bara Pentecostés matacabi tsane, icha bara pecui jʉpaenexatsi.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Pablo Mileto tomaratha eca. Pablo najume caitoroba ichamonae xua Efeso tomaramonae pitiri jiwi pewabinexatsi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi, xua Mileto tomaratha pepatsinexa.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Poxonae Efeso tomarapiwi, penapatae jiwi pata baxota, Pablo barai, jeye: “Bara paxam payaputaneme xua wʉnae poponan poxonae copiya patopan Asia nacuatha painya xantha. Awiya cataunxuae barichin wʉnae poponan.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Daxita matacabi Jesús pejume diwesi cueicueijan tsaibi. Jopa bichocono atsaca tsaibinyo. Jume wʉnaeya natsipaeban saya. Poxonae Nacom pon jiwi Pecanamataxeinaein pejume diwesi cueicueijan, bichocono yaitawanaeya cueicueijan yawa nejume yancababeiba judiomonae yawa bepa nejutebeibei.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 Paxam payaputaneme xua jopa nacui baraxubinyo xua tapaca tsipaebiwatsi Jesús pejume diwesi xua po coyene painya nepaca yawenaewa tsane. Paca cuidubatsi jiwi peitabaratha tatsi. Mataʉtano painya boxithano paca cuidubatsi.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Judiomonae jume daunweya cuiduban. Irʉrʉ pomonae jopa judiomonae naexanaeyo jume daunweya cuiduban xua barapomonae bewa icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa Nacomtha xuano pejume cowʉntsinexatsi Jesús pon Wanacanamataxeinaein.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi neitoroba xua bewa ponaetsipanjei Jerusalén tomara beya. Ichitha jopa nayaputaeinyo pocotsiwa xua baxotiya tsane ichamonae inta exanaena.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Jame anoxuae saya meisa yaputan xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi yabara netsipaeba xua daxita tomaran ichaxota pateibin. Nebarai, jeye: ‘Jiwi pecʉbi bontha cajebeibina, yawa caperaxa exaneibinano’, nejei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi.
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Juntucuru xua icha tʉpan, baraxua jopa netsita ainya cuiyo. Bara jemba tsane icha saya poponaein. Icha tʉpan, bara jemba tsane. Daxota neitacʉpa xua jʉntʉ coyene weiweinaya exanaein pocotsiwa Jesús neitoroba beya yacuiya tʉpajopaein. Mataʉtano daxota neitacʉpa xua wetsin pocotsiwa Jesús neitoroba, pon Pecanamataxeinaeinchi jiwi, xua tapaca tsipaebiwatsi barapo pexeinya jume diwesi po coyene xua bichocono jiwi peantobewatsi Nacom.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “Bayatha paca tsipaebatsi Nacom Pejume Diwesi po diwesi yabara xua Nacom waba jiwi, petanaexanaenexa tsainchi pijimonae jiwana tatsi pomonae itorobiya peewatsixae. Anoxuae bara xaniwaicha yaputan paxam pomonae pamxaem xua paca tsipaebatsi barapo diwesi, equeicha jopa pana netaem tsane.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 Daxota anoxuae paca tsipaebatsi icha jopa pajume cowʉntsim, baraxua apara jopa tacoyiyo. Bara apara painya coyam tsipei bayatha bequein matowa paca tsipaebeibatsi pexeinya jume diwesi.
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 Daxita xua Nacom neitoroba barapo diwesin omeicha paca tsipaebatsi. Jopa icha diwesiyo copatsinyo.
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 Painya coutha xanepanaya pana najʉntʉ coyene yabara nanta xeinare. Mataʉtano xaniwaicha payapu eenare pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Paxam pitiri jiwi pam, baxua paexande tsipei Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi paca itoroba painya neyapu cainompaenexa tsane Jesús pejume cowʉntsiwi tatsi. Mataʉtano baxua paexande tsipei barapomonae Nacom piamonae tatsi, tsipei pexanto tatsi tsitʉpa xua barapomonae jopa peweraweracaewa tsane.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Yaputan poxonae warapaein tacoutha patsina ichamonae. Barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi abe exanaeinchi. Barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi dʉcʉpa exanetinchi icha neʉthʉ ichi.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Barichi painya jiwi jiwanamonae ajumebeya cuidubina xua jopa xainyeyo. Barapomonae cuidubina penaerabi diwesi, xua pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi pejume cowʉntsinexa barapo penaerabi diwesi.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Dota pam, xua peabe jume, painya nejume cowʉntsiwa. Pana necui yabara nanta xeinare xua paca cuidubatsi acoibi po weiyobe. Paca cuidubatsi merawithano, mataqueithano. Mataʉtano paca siwa wecoyeichi ichacuitha.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Tamonae pam, Nacomtha pacata tsipaebatsi xua paca necayawenaewa tsane, xuano xua Nacom Pejume Diwesi painya necayawenaenexa po diwesi xua paca cuiduba xua pinae Nacom paca antobe. Barapo Nacom Pejume Diwesi peayapusʉwa xeina xua ajʉntʉyapusʉya paca cana exanapona. Mataʉtano paca catsina daxita pocotsiwa bayatha pepa piamonaetha yabara tsiwʉnae muxu duta xua catsiba paeba.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Jopa taichichi tsaibinyo xua ichʉn pia paratixi tatsi mataʉtano xua ichʉn pia paparuwan tatsi.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Jame bara payaputaneme xua tacoutha natsiyabara nacuitan. Bara tawa comotan. Mataʉtano xua pexaewa comotan, paparuwano. Mataʉtano yawenan pomonae xua necueyaba.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 Bayatha payaputaneme xua daunweya nacuitan. Baxua exanan tsipei ichichipan xua painya neyaputaewa tsane, xua painya neyawenaenexa pomonae peacopeibi jiwi. Jopa pajʉntemainaeinde xua Jesús pon Pecanamataxeinaein jiwi namchi, xua jeye: ‘Ba jʉntʉ coyene weiweina bichocono pon cata beyacaincha xua pon pecatsixaetsi’, jei Jesús”, jei Pablo.
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Poxonae Pablo najume wetsiya paeba, poxonae xua pitiri jiwi tsipaebatsi, bapoxonae pentabocototha uncua. Pablo daxita barʉ tsipaeba Nacomtha.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Barapoxonae daxita matowa wecoyei. Yawano matowa naisa teicatsino Pablo poxonae tsutsubatsi, peantobexaetsi.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Barapomonae bichocono wecoyei tsipei Pablo bayatha namchi, jeye: “Equeicha jopa pana netaem tsane”, jei. Barapoxonae barapomonae Pablo jera bepuna tayathopiyatsi po naetha po nae pin nae.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.