Atos 18
Nacom Pejume Diwesi po diwesi pena jume diwesi xua Jesucristo yabara tinatsi (CUI) vs AAI
1 Pirapae equeicha Pablo Atenas tomara wewarapiya. Corinto tomara bewarapiya.
1 Iti ufunamaim Paul Athens ihamiy naatu na Corinth tit.
2 Baraxota Pablo caxina judiomonaepin, pon pewʉn Aquila. Bapon Ponto nacuapin. Piowa tatsi pewʉn Priscila. Piseuribe mexuaetha Italia nacua wewaraparenabe, tsipei pon romanomonae itorobiya pia pepa peewatsinchi pon pewʉn Claudio, bapon judiomonae daxita itorobatsi xua pewarapaewa tsane barapo Roma tomara weya. Daxota Corinto tomaratha patopabe. Pablo siwa pona, Aquila petsiriwano siwa poinchibe.
2 Nati’imaim Jew orot wabin Aquila hairi hitar, Aquila i Pontus imaim tufuw baise aawan Priscilla hairi Italy hihamiy hitit, anayabin Caesar Claudius Jew sabuw etei Rome hima’am ia’arih iuwih hitit. Imih Paul na Corinth titit i na Aquila Priscilla hairi inanawanih.
3 Pablo naeca Aquila pia botha tsipei bapon pia penacuichiwiyo irʉ xeina icha Aquila piawabe ichi. Pia penacuichiwiyo xeina xua chivo boco bouton exana. Aquila piowabe nacuitabe, irʉ Pablo piawa nacuita.
3 Naatu anayabin i auman i kanawas sakirayan ta, imih ma bairi kanawas hisasakir.
4 Daxita matacabi, po matacabintha pentaquei seicae matacabintha Pablo poneiba judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. Baxota Pablo jume daunweya cueicueijei pomonaetha pepa judiomonaetha irʉ pomonaetha jopa judiomonae naexanaeyo. Pablo cueicueijei barapomonaetha tsipei ichichipa xua barapomonae Jesús pejume cowʉntsiwa tsainchi.
4 Baiyarir Ana Veya mar etei Kou’ay Baremaim tur binan gewasin Jew naatu Greek sabuw yah baikitabirih isan tur yayare.
5 Poxonae Silas irʉ Timoteo Macedonia nacua wepatoparenabe, barapoxonae daxita matacabintha Pablo cuidubeiba judiomonaetha. Pablo paeba xua pinae pon Jesús jeichichi xua apara pinae bapon apara bara Mesías, pon xua pinae barapomonae pewʉnae ewatsixae.
5 Silas Timothy hairi Masedonia’ane hina hititit ana veya’amaim, Paul ana veya tutufin etei binanumaim eorereb, Jew hai tur eowen, Jesu i God ana Roubinenayan orot.
6 Barapomonae tamropata pitaba xua Pablo abe yabara paebatsi yawa tsʉmʉ jume barʉ paebatsi. Nexata Pablo pepatomeicha nama paparuwa nʉnʉtaba. Baxua exana poxoru barapomonae anthʉfaetabiya jume tane. Pablo barai barapomonae, jeye:
6 Baise Jew sabuw Paul ana tur hikwahir tur kakafih isan hio ana veya, Paul ana faifuw tafan baibiyon bai fofob rutatab i’uwih eo, “Umamaim rara nama’ama na’at, ana ubar i kwa akis kwanab, ayu au bit i aikisisir. Veya boun ayu i boro Ufun Sabuw isah aninanawanih.”
7 Barapoxonae Pablo judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi wewarapiya. Pablo pona Justo pia bo beya tatsi. Bapon Justo, icha wʉn xeina, Ticio baraichi. Bapon wʉnae pejainteibin Nacom. Bapon yabo uncua ichaxota imoxoyo judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi peʉma werena.
7 Naatu ihamiyih in Ufun orot ta wabin Titius Justus ana baremaim ma. Iti orot ibo kwafirenayan orot ta, i ana bar i Kou’ay Bar sisibin ma’am.
8 Irʉ Crispo, pon judiomonae pia penacaetutsi bo peyapucauncuaein, bapon piamonae matabʉxʉyo barʉ jume cowʉnta Jesús pon jiwi Pecanamataxeinaein. Barichi pinmonae pomonae Corinto tomaratha jinompa poxonae jume tane Nacom Pejume Diwesi, bapomonae irʉ jume cowʉnta Jesús. Pomonae pejume cowʉntsiwi barapomonae daxita bautisabatsi.
8 Orot wabin Krisipas Kou’ay Bar ana orot ukwarin aawan natunatun ana nibur bairi Regah ana tur hinowar hitumatum, na’atube Corinth sabuw moumurih auman hitumatum naatu bapataito hibai.
9 Bapoxonae Pablo merawi camaituncua Nacom pon Pecanamataxeinaein jiwi. Pablo baraichichi, jeye: “Jopa junuwinde. Nacom Pejume Diwesi paeba ducuanaebiyama. Jinxoba moyam.
9 Fai ta Paul ana mimumaim Regah eo, “Paul men inabir baise inabinan, men awa nafot binan inihamiy inama’amih.
10 Tsipei apara, xan cabarʉ popoinchi, daxota ichamonae jopa itacʉpaetsi xua abe necaexanaewa. Barapo tomarathe tamonae, pinmonae apara inta jinompa”, jei Jesús.
10 Anayabin ayu airit tama’am, naatu orot babin ta boro men karam o narab ni’afiy, yabin sabuw maumurih iti bar meraramaim tema’am i ayu au sabuw.”
11 Pablo baxota popona dieciocho po xometiyobe Corinto tomaratha. Baxota Pablo cuiduba ducuanaebiya Nacom Pejume Diwesi.
11 Basit Paul kwamur ta’imon sumar six nati’imaim ma God ana tur sabuw i’obaibiyih.
12 Irʉrʉ pebin popona pon pewʉn Galión. Bapon Galión Acaya nacuapiwi pia peyanacua ewatsinchi exanatsi. Barapoxonae judiomonae pomonae Acaya tomarapiwi nacaetuta Pablo yabara nacaetutatsi pecasebixaetsi xua pecaponaenexatsi Galión peitabaratha tatsi.
12 Baise Galio tafaram Akaiya isan bigawan ana veya, Jew etei hita’imon Paul hifatum hibai hin baibatiyenamaim hiyai hio.
13 Judiomonae namchi, Galión baraichi, jeye:
13 “Iti orot i esisinaftobon sabuw yah nikitabir aki ai ef naatu ai ofafar hina’astu’ub i hai kokomaim God hinakwafirimih.”
14 Pablo bara muxu pepaebi, irʉ Galión paebaxoyarʉ. Nexata barapon namchi judiomonae baraichi, jeye:
14 Paul tur omih biwa’an ana veya Galio Jew sabuw isah eo, “Kwa iti orot sawar kakafin tasinaf kwata’itin isan kwatagamigam na’at, ayu boro ata ma a tur atanowar.
15 Saya ʉ payabara cueicueijam tsaibi barompaya painya cui xua painya amo jiwi pia cui coyeneya tatsi. Moya baxua paxam paexande pocotsiwa Pablo payabara paebame. Tsipei jopa bepacata naexanaetsi be pon jiwi peyabara paebin xua penatsicuentsiwa xua abe peexanaexae. Moya painya coutha pacui itawere, jei Galión.
15 Baise kwa a gamin ai’itin i tur, wab naatu kwa a ofafar isah kwagamigam, imih nati sawar i kwabai kwan kwa akis kwayabunai, ayu iti sawar i boro men ana butubun.”
16 Bapoxonae Galión pesato benapuna torobabiya barapo judiomonae.
16 Naatu baibatiyen bar wanawanan nunih ufun hitit.
17 Bara nexata daxita judiomonae Sóstenes waetabatsi pon judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi peewatsin. Barapomonae Sóstenes bʉtsi Galión peitabaratha tatsi. Daichitha baxua Galión saya cui tane, jopa tsita ainya cuichi.
17 Basit Sosthenes Kou’ay Bar ana ukwarin hirouh hibai hirab baibatiyen bar merar yan. Baise nati hisisinaf Galio men kafa’imo i yababanamih.
18 Pablo awiya came baxota popona ainya matacabin Corinto tomaratha. Bapoxonae nama copiya napeyaba pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Siria nacua bewarapiya weratha, po naetha po nae pin nae. Aquilano piowabe naponabe. Barapoxonae juntucuru bara ponatabichiba copiya matha nanta catepateya sibaxuba Cencrea tomaratha xua penayabara tsita itapeinya xeinaenexa xua nayabara jume cui wetsina xua exanaena xua bayatha Nacomtha nayabara tsiwʉnae muxu duta.
18 Paul Corinthimaim veya moumurihika baitumatumayah bairi hima, imaibo eo tuturih Priscilla, Aquila hairi buwih bairi wa hibai hina Syria hitit. Namih ana veya Sensera imaim aribun mafur anayabin i omatanen ta biwa’an isan.
19 Bara Efeso tomaratha patarʉcʉpa. Baxota Pablo Aquila piseuribe xubetatsibe pia ponaetsi ichaxota judiomonae nacaetuta barompaya pia penacaetutsi botha. Baraxota Pablo barʉ cueicueijei barapo judiomonae.
19 Naatu hina Ephesus hitit imaim Priscilla Aquila hairi ihamiyih. Paul na Kou’ay Bar run Jew bairi baidudur isan.
20 Efeso tomarapiwi bequein Pablo apusiwatsi xua abʉ peecaewa tsane. Ichitha Pablo juntucuru jopa beecaeyo baxota ainya matacabin.
20 Naatu hifefeyan hikokok i nati’imaim veya maninaka bairi hitama, baise i aurin veya en imih kwahir.
21 Nexata Pablo napeyaba barapomonae. Pablo namchi, jeye: “Tha nama Jerusalén tomara beequiyaetsi. Tha naewatequiyaetsi xua jiwi petsinacaetutsinexa pexaewa xua penabanaewa. Metha equeicha paca taeyoparenaeinchi icha Nacom metha newʉnae ichipaena”, jei Pablo.
21 Naatu bihamiyih auman iuwih eo, “God nakokok na’at boro ana matabir isa anan.” Naatu wa bai Ephesus ihamiy in.
22 Poxonae Cesarea tomaratha patopa Jerusalén tomara be-iya, pia jacobichi pomonae Jesús pejume cowʉntsiwichi. Bapoxonae equeicha Antioquía tomara bewarapiya.
22 Na Caesarea titit ana veya na Jerusalem tit, ekaleisia sabuw nati hima’am hai merar yi, imaibo in Antioch tit.
23 Poxonae bara juntucuru yaainya merawin jopa baxotiya equeicha icha nacuabe bewarapiya. Galacia nacua bewarapiyano. Frigia nacua bewarapiyano. Baxota Jesús pejume diwesi cuiduba Pablo pomonaetha pomonae Jesús pejume cowʉntsiwi. Pablo jʉntʉ coyene tsacaba xua barapomonae ajʉntʉyapusʉya pejume cowʉntaponaewa tsane Jesús.
23 Nati’imaim veya bai’ab na’atube ma’am ufunamaim ihamiyih, i na Galasia, Firigia imaim run tit bai’ufununayah kaufair itih.
24 Caein judiomonae jiwanapin Efeso tomaratha patopa. Bapon pewʉn Apolos. Bapon seicaya irʉ Alejandría tomarapin. Bapon Nacom Pejume Diwesi peyaputaein yawa beta cacueicueijei barapo diwesi.
24 Jew orot ta wabin Apollos, ana tafaram Alexandria imaim tufuw, basit nati ana veya’amaim i na Ephesus tit. Iti orot binan isan i ana siwar bai, naatu Buk wanawanan etei i so’ob kwanekwan.
25 Apolos beta yabara cuidubatsi ichamonae xua Jesús, pon Pecanamataxeinaein jiwi, pia cui. Jʉntʉ coyene weiweinaya paeba. Xaniwaicha piamonae cuiduba Jesús yabara bequein saya yaputane xua po coyene pinae Juan pebautisabiwa jiwi xua icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa Nacomtha.
25 Regah ana ef isan i hio’baiy gewas naatu sabuw afa Jesu isan bi’obaiyih, ana itinin i orot so’obayan sawar etei so’ob eo na’atube. Naatu tur abisa eo i men ta sa’ir, baise i ana so’ob i John ana bapataito akisin so’ob.
26 Apolos judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi bichocono jʉntʉ coyene wʉnaeya cueicueijei Nacom Pejume Diwesi. Priscila, Aquila piowabe jume tanebe bapon. Wababe bapon, pia bo becayabe. Aquila, Priscila pia pebinbe yabara muxu tsidutabe icha diwesi xua Nacom pia pepa diwesi po diwesi xua jopa yaputaeyo.
26 Kou’ay Bar wanawanan itafofor binan. Baise Priscilla Aquila hairi nati’imaim hima’am tur hinonowar ufunamaim hibai bairi hin hai bar God ana ef anababatun hikubunabuna gewas nowar.
27 Apolos ichichipa xua peponaewa Acaya nacua beya. Bapoxonae pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús, Apolos canatsiwana tinaxotsi carta xua tatinatsi pomonae pejume cowʉntsiwixae Jesús. Daxota barapomonae tatina xua Apolos pententa weiweinaya wabinexatsi. Poxonae Apolos patopa Acaya nacuatha, bapon yawena pomonaetha pomonae bayatha Nacom jume cowʉntatsi pomonae Nacom peantobexae.
27 Apollos ana not bogaigiwas Akaiya namih binotanot ana veya, tuwahinah koufair hitin naatu fef hikirum auman hitin bai na Akaiya tit, saise bai’ufununayah nati’imaim hima’am ana merar hitay. Na titit ana veya sabuw iyab God ana manaw ana kabeberamaim hina bai’ufununayah himamatar baibais gagamin maiyow itih.
28 Apolos daxita jiwi peitabaratha jume amanayaba poxonae Jesús beta yabara paebatsi. Daxota barapomonae judiomonae jopa itacʉpaetsi xua pejume notsiwatsi bapon po coyene xua poxonae bapon abe pepaebiwa. Poxonae Apolos yoroba Nacom Pejume Diwesi bapon tsita itapeinya xeina xua Jesús apara Mesías pon Nacom itorobica.
28 Anayabin Jew sabuw hibifufuwen isan bebeyanamaim tur fokarin gam iuwih naatu God ana turamaim kubunabuna hai tur eowen eo, “Turobe Jesu i Roubininenayan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.