Lucas 18
bwd (BWD) vs ACF
1 Ada vona matalivulivuna seyana giifufuyena ke gina vewaledi vaita tova moyaina ina veoveola ada yadi vetumagana keke gina kabekabebe.
1 E contou-lhes também uma parábola sobre o dever de orar sempre, e nunca desfalecer,
2 Givona, “Melala seyana wagaine tovevonayavuga seyana gimiyamiya. Banae keke maita Yaubada gida matause, kaduwe kaliva faidiya keke maita gida nuwanuwa.
2 Dizendo: Havia numa cidade um certo juiz, que nem a Deus temia, nem respeitava o homem.
3 Ada kaduwe wadedeku melala-nai wagaine seyana sikwa imiyamiya, badi tova moyaina ielayewayewa tovevonayavuga-nai wagaine ke iveoveolena, ivonena, ‘Kaliva seyana givenibainema. E ada uda lemema ke amavita una kivetununa ke yama veiwaka anavaina.’
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma certa viúva, que ia ter com ele, dizendo: Faze-me justiça contra o meu adversário.
4 “Ada tova manamanawena tovevonayavuga yadi veola gidibusoyogena, aku aimo nuwainegene-deya givona, ‘Vona velemoena Yaubada keke gada matause, ada kaduwe keke gada nuwanuwa kaliva faidiya,
4 E por algum tempo não quis atendê-la; mas depois disse consigo: Ainda que não temo a Deus, nem respeito os homens,
5 aku sikwa taidei isifwayagi-moe ivedibusoyosoyoga-mowa. Taidei faina gana lemedi ke adivita gana kivetununa ada yadi veiwaka ina vaina. E ada keke kaduwe ina elayewayewa ke ina kivevologilogiyeku.’”
5 Todavia, como esta viúva me molesta, hei de fazer-lhe justiça, para que enfim não volte, e me importune muito.
6 Ada Kauveya givona, “Tovevonayavuga yana dewa keke yegayegana aku gavana givonayena ani wana nuwenuwena.
6 E disse o Senhor: Ouvi o que diz o injusto juiz.
7 Aku gavaiyamu, Yaubada Tauna yana kalivamomo venuvenuwadadanidi ani itagivedadaga wagaine bogi ke yadayada wagaidiya, ani adivita gina kivetununa ke yadi veiwaka gina veledi o keke? O kai yadi veola tova moyaina wagaine ani gina venogaledi o keke?
7 E Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que clamam a ele de dia e de noite, ainda que tardio para com eles?
8 Gavonemi ika. Velemoena Yaubada Banae iwaka-moena ayo tovevonayavuga-nai keke wa yana vemoimoina, e ada maduga-mowa adivita gina kivetununa ke yadi veiwaka gina veledi. Aku taidei yaku tolidadana, gavaiyamu, tova-nai Banae Kaliva Natuna gina yewana, aga gina nuwagana tomiyababi wa yadi vetumagana iveoveola o keke?”
8 Digo-vos que depressa lhes fará justiça. Quando porém vier o Filho do homem, porventura achará fé na terra?
9 Kaliva tufodi taudiyavo ivetumaganedi vaita badi yegayegadiyavo aku mali kaliva ani iitaitatagodi. Ada taidei vona matalivulivuna Yeisu giifufuyena wagaidiya, givona,
9 E disse também esta parábola a uns que confiavam em si mesmos, crendo que eram justos, e desprezavam os outros:
10 “Kaliva adiselu ina iluku manuwa tabu ina veoveola. Seyana Falisi aku anavelu takesi anatoyaudi.
10 Dois homens subiram ao templo, para orar; um, fariseu, e o outro, publicano.
11 Falisi ani gimididi-mowa ada giveoveola tauna faine, givona, ‘Yaubada, gavesiule wagainiya faina Iya keke mali kaliva anafaiweya, badi tokiyafu, koyona anatogugaiyavo ke toudo, o taidei takesi anatoyaudi anafaiweya.
11 O fariseu, estando em pé, orava consigo desta maneira: Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros; nem ainda como este publicano.
12 Wiki seyana seyana ani yadayada iluwei wagaidiya Iya kani gailoilovau. Ada yaku lokoloko ke yaku mani galuluvisidi anabou teni ada wagaidiya bou seyana gavele-kavovoyena Oye wagainiya.’
12 Jejuo duas vezes na semana, e dou os dízimos de tudo quanto possuo.
13 “Aku takesi anatoyaudi banae au gimididi maita tabae, ada wa yana vovomumu nodi keke maita gida itavedadaga gabama wagaine, aku aseasena gimunumununa ada givonavona, ‘Yaubada, Iya tokoyona. Uda nuwakalikaliyeku.’
13 O publicano, porém, estando em pé, de longe, nem ainda queria levantar os olhos ao céu, mas batia no peito, dizendo: Ó Deus, tem misericórdia de mim, pecador!
14 “Gana vonemi, banae takesi anatoyaudi gigugai tunutunugina Yaubada matane. Taidei faina tova-nai giyegemona ginau manuweya, Yaubada bademowa yana koyona givenuwaegedi ada gisena yegayegana Banae matane. Aku bana Falisi ani keke. Faina badi gavega taudiyavo ina kilakaidi ani Yaubada gina kiobuyedi, aku badi gavega taudiyavo ina kiobuyedi, badi Yaubada gina kilakaidi.”
14 Digo-vos que este desceu justificado para sua casa, e não aquele; porque qualquer que a si mesmo se exalta será humilhado, e qualquer que a si mesmo se humilha será exaltado.
15 Kaliva tufodi bebeta ialiyedi Yeisu wagaine ada vaita nimana ginasena wagaidiya ke gina awanuwakabubuyedi. Aku tonogalayavo taidei iitana ada iawatadi.
15 E traziam-lhe também meninos, para que ele lhes tocasse; e os discípulos, vendo isto, repreendiam-nos.
16 Aku Yeisu biyabiyama gidouwedi ke inaelai Bana wagaine ada givona, “Biyabiyama kabikabisodi keke wana awatadi aku wana awaegedi inaelai wagaikuya, faina Yaubada yana ebaveimeya anakalivayavo ani taide biyabiyama-dina anafaiweya.
16 Mas Jesus, chamando-os para si, disse: Deixai vir a mim os meninos, e não os impeçais, porque dos tais é o reino de Deus.
17 Gavona velemoena wagaimiya, kai gaito keke gina awaege Yaubada gina veiveimeya aseasene vaita kwamana kabisona anafaiweya, aga keke-mowa ginaluku Yaubada yana ebaveimeya wagaine.” Yeisu biyabiyama ginuwakabubuyedi.|alt="Jesus welcomes children" src="IB04116gr.tif" size="col" loc="18:15-17" copy="Faadil" ref="18:17"
17 Em verdade vos digo que, qualquer que não receber o reino de Deus como menino, não entrará nele.
18 Tonagona seyana Yeisu gitolidadanena, givona, “Tovewala iwakana, gavana gadagai ayo yawai-vagata gada nuwaga?”
18 E perguntou-lhe um certo príncipe, dizendo: Bom Mestre, que hei de fazer para herdar a vida eterna?
19 Ada Yeisu gilufata, givona, “Gavana faina uvona Iya iwakaku? Keke tamo gaito iwakana aku Banae Yaubada anakaibe-mowa.
19 Jesus lhe disse: Por que me chamas bom? Ninguém há bom, senão um, que é Deus.
20 Aku yana veimeya bademowa ualamanena, ‘Keke unaudo, keke una luvealika, keke una kiyafu, kaliva yadi gugai faidiya keke una awatalatalaina fwayafwaya, ada kaduwe ina ke tama una vemoimoinedi.’”
20 Sabes os mandamentos: Não adulterarás, não matarás, não furtarás, não dirás falso testemunho, honra a teu pai e a tua mãe.
21 Ada kaliva-nai givona, “Yaku tova kwamana wagaine-deya gavebutu veimeya-dina taidei matatabuna gaitaveyabidi ada gielai malinai.”
21 E disse ele: Todas essas coisas tenho observado desde a minha mocidade.
22 Yeisu taidei ginogalina ada givonena, “Gaitoma seya-moena wagaine aimo uvemaufo. Unanau ya lokoloko matatabuna una vekimoneyedi ke manina una veledi tofanifani, e ada kaikaiwabu velemoena gabameya una nuwagana. Ada unaela una muliyeku.”
22 E quando Jesus ouviu isto, disse-lhe: Ainda te falta uma coisa; vende tudo quanto tens, reparte-o pelos pobres, e terás um tesouro no céu; vem, e segue-me.
23 Aku kaliva taidei ginogalina ada au magigina gikokomina ke ginuwavita lakaina, faina banae tokaikaiwabu lakaina. Tonagona kaikaiwabuna wa∼yana nuwavita lakaina Yeisu gisegena.|alt="rich young ruler comes to Jesus" src="IB04117gr.tif" size="col" loc="18:18-23" copy="Faadil" ref="18:23"
23 Mas, ouvindo ele isto, ficou muito triste, porque era muito rico.
24 Ada Yeisu giitana ginuwavita lakaina ada givona, “Badi tokaikaiwabu yadi luku Yaubada yana ebaveimeya wagaine ani vitana velemoena!
24 E, vendo Jesus que ele ficara muito triste, disse: Quão dificilmente entrarão no reino de Deus os que têm riquezas!
25 Wana itana, kevakeva lakaina anayegana kameli ani kai gina balalava ada vaita gaima matana wagaine gina lukufolega ani gavaiyamu, anafata? Keke. Ada tokaikaiwabu ani ananuwanuwa anafaiweya. Kai badi taudiyavo yadi toyogina wagaine ina balalava ke Yaubada yana ebaveimeya wagaine inaluku, ani ibalalava-wayoga.”
25 Porque é mais fácil entrar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no reino de Deus.
26 Ada biyavo-dina Yeisu nodi ani vona taidei inogalina ada itolidadana, ivona, “Kai taidei anafaiweya aga gaito anafaiweya kibababala gina nuwaga?”
26 E os que ouviram isto disseram: Logo quem pode salvar-se?
27 Aku Yeisu gilufata, givona, “Gavana kaliva wagaidiya keke maita meyameyaganina ani Yaubada wagaine meyameyaganina.”
27 Mas ele respondeu: As coisas que são impossíveis aos homens são possíveis a Deus.
28 Ada Pita givona, “Una itana, ime gaitoma moyaina asegedi ada aela O amuliyeni.”
28 E disse Pedro: Eis que nós deixamos tudo e te seguimos.
29 Yeisu givona wagaidiya, givona, “Vona velemoena, gavona wagaimiya, badi gavega Yaubada yana ebaveimeya faina inuwanuwa e ada yadi manuwa isegedi o kai vavinediyavo o tubuiyadiyavo, kai inadiyavo o tamadiyavo, kai natudiyavo isegedi,
29 E ele lhes disse: Na verdade vos digo que ninguém há, que tenha deixado casa, ou pais, ou irmãos, ou mulher, ou filhos, pelo reino de Deus,
30 ani anavetutamwata moyai-moena ina nuwagana tova malinai wagaidiya, ada kaduwe tova gielaelai wagaine yawai-vagata ina nuwagana.”
30 Que não haja de receber muito mais neste mundo, e na idade vindoura a vida eterna.
31 Yeisu yana tonogalayavo adituwelo givonedi ielai lilivane ada givonedi, “Wana nogalina. Ideyavo kalakalaka Yelusalema wagaine, ada gavana matatabuna falofitayavo ivetokilumina Banae Kaliva Natuna faine ani gina yegemona velemoena.
31 E, tomando consigo os doze, disse-lhes: Eis que subimos a Jerusalém, e se cumprirá no Filho do homem tudo o que pelos profetas foi escrito;
32 Au badi keke meIsileli nimadiya ina atuegena ke ina awaveleigena, inavona awadamana wagaine, ina kiwalina,
32 Pois há de ser entregue aos gentios, e escarnecido, injuriado e cuspido;
33 ada ina lubibiwalina ke ina luvealikana. Aku yadayada anaveto wagaine ginayawa-vagila alikeya.”
33 E, havendo-o açoitado, o matarão; e ao terceiro dia ressuscitará.
34 Taidei anafaiweya Yeisu tonogalayavo gimatawedi, aku keke maita nuwadi gidamali yana vona-nai faina. Ananuwanuwa ani sewasewavuyena wagaidiya, ada gavana givonayena ani badi keke ida alamane.
34 E eles nada disto entendiam, e esta palavra lhes era encoberta, não percebendo o que se lhes dizia.
35 Ada Yeisu ke badi gavega kaliva-dina nodi inaunau, ani bademowa Yeliko lilivane inunuyegemona aku kaliva seyana matana koyo-moena givetovetoga wai lilivane giawaveoveola.
35 E aconteceu que chegando ele perto de Jericó, estava um cego assentado junto do caminho, mendigando.
36 Aku tova-nai yoo iela inaunau ani ginogalina, ada gitolidadana gavana taidei giyegeyegemona.
36 E, ouvindo passar a multidão, perguntou que era aquilo.
37 Ada kaliva ivonena, “Yeisu kwana Nasaledi giela ginaunau.”
37 E disseram-lhe que Jesus Nazareno passava.
38 E ada banae bonana lakaina givedou, givona, “Yeisu! Oye Deivida yana tubudelideli, uda nuwakalikaliyeku!”
38 Então clamou, dizendo: Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim.
39 Aku badi gavega wai inagona ani iduweyena ada ivona, “Auwe gina kuluni!”
39 E os que iam passando repreendiam-no para que se calasse; mas ele clamava ainda mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
40 Ada Yeisu au ginumididi ke giveimeya kaliva-nai matana koyona ina aliyena Bana wagaine. Tova-nai gielai lilivane, ada Yeisu gitolidadanena, givona,
40 Então Jesus, parando, mandou que lho trouxessem; e, chegando ele, perguntou-lhe,
41 “Gavana nuwanuwa gana gugai fainiya?”
41 Dizendo: Que queres que te faça? E ele disse: Senhor, que eu veja.
42 Ada Yeisu givonena, givona, “Iwakana, unaita. Ya vetumagana gikiveiwakaneni.”
42 E Jesus lhe disse: Vê; a tua fé te salvou.
43 Ada maduga-mowa matana iyegayegana ada givebutu Yaubada giawadavadavana aku Yeisu gimulimuliyena. Ada kaliva moyaidi iitana gavana giyegemona, ada badi kaduwe Yaubada idavana.
43 E logo viu, e seguia-o, glorificando a Deus. E todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.