João 1
bwd (BWD) vs VC
1 Tova nago-moena ibuibubuna moyaina adiebavevuvu wagaine, Banae-nai ivewagana Vona ani bademowa gimiyamiya. Ada Vona-nai Banae Yaubada nodi imiyamiya, ada kaduwe Banae Yaubada Tauna.
1 No princípio era o Verbo, e o Verbo estava junto de Deus e o Verbo era Deus.
2 Banae ebavevuvu wagaine Yaubada nodi imiyamiya.
2 Ele estava no princípio junto de Deus.
3 Ada gaitoma matatabuna Banae-nai wagaine Yaubada gibubudi. Keke tamo gava ibuibubuna gida yegemona-kavovo mali wai wagaine.
3 Tudo foi feito por ele, e sem ele nada foi feito.
4 Banae wagaine ani yawai gimiyamiya, ada taidei yawai-nai ani tomiyababi yadi malina.
4 Nele havia a vida, e a vida era a luz dos homens.
5 Ada malina-nai gituituimala yuyuvana wagaine aku yuyuvana yana toyogina ani keke anafata malina gina toyogisege.
5 A luz resplandece nas trevas, e as trevas não a compreenderam.
6 Aku kaliva seyana gimiyamiya ani Yaubada giimili gielai, anayegana Iyoni.
6 Houve um homem, enviado por Deus, que se chamava João.
7 Banae gielai malina-nai faine gina vetoawatalatalaina, e ada kaliva moyaidi vona velemoena ina inanana ke ina vetumagana Banae wagaine.
7 Este veio como testemunha, para dar testemunho da luz, a fim de que todos cressem por meio dele.
8 Aku bana Iyoni ani keke malina-moena e aku gielai ke gina vetoawatalatalaina malina-nai faine.
8 Não era ele a luz, mas veio para dar testemunho da luz.
9 Aku Bana Tauna Vona, velemoena malina-moena kaliva seyana seyana gituituimalidi ani gielaelai babiya.
9 {O Verbo} era a verdadeira luz que, vindo ao mundo, ilumina todo homem.
10 Ada Banae Vona gielai givekaliva-mowa babiya gimiyamiya, ada Banae wagaine Yaubada babi matatabuna ke gaitoma moyaina gibubudi, e aku babi anakalivayavo keke ida itainana.
10 Estava no mundo e o mundo foi feito por ele, e o mundo não o reconheceu.
11 Ada gielai Tauna yana kalivayavo yadi fafaliya aku yana kalivayavo keke ida sivaivai.
11 Veio para o que era seu, mas os seus não o receberam.
12 Aku badi kaliva-dina ivemwamwala yana ela faina ada ivetumagana vaita Banae Keliso ani gikivelaubodadi ke badi Yaubada natunavo velemoena ina miyamiya.
12 Mas a todos aqueles que o receberam, aos que crêem no seu nome, deu-lhes o poder de se tornarem filhos de Deus,
13 Badiyavo ani itubuga-vagila. Tubuga-vagila taidei ani keke kaliva ke vavine vovodi yadi venuwaga wagaine, o vavine moganedi yana nuwanuwa wagaine, e aku Yaubada wagaine itubuga.
13 os quais não nasceram do sangue, nem da vontade da carne, nem da vontade do homem, mas sim de Deus.
14 Banae ivewagana ‘Vona’ ani giela givekaliva-mowa ada gimiya ide nodi, ada yana iwakana mamalina ime aitana, ida iwakana-nai mamalina Yaubada Tamada Natuna anakaibe-mowa givelena. Banae wa yana nuwadoga lakaina kaliva wagaideya, ada tova matatabuna givonavona velemoena.
14 E o Verbo se fez carne e habitou entre nós, e vimos sua glória, a glória que o Filho único recebe do seu Pai, cheio de graça e de verdade.
15 Iyoni Tobabitaiso giela giawatalatalaina Banae faine, ada bonana lakaina wagaine yoo wagaidiya givona, “Tauna kaliva-nai taidei, Banae faine Iya gaawatalatalaina ada gavona, ‘Vona velemoena Iya gamaduelai, aku kaliva-nai mulikuya gielaelai ani Banae lakai-moena, keke Iyayeku. Faina Iya aimo keke gada tubuga aku Banae ani bademowa gimiyamiya.’” Taidei anafaiweya Iyoni givona.
15 João dá testemunho dele, e exclama: Eis aquele de quem eu disse: O que vem depois de mim é maior do que eu, porque existia antes de mim.
16 Banae yana nuwadoga magamaga-moena wagaine ide moyaida tova ke tova gaitoma iwakadi moyaidi kanuwanuwagadi.
16 Todos nós recebemos da sua plenitude graça sobre graça.
17 Yaubada yana veimeya ani giseyegemonena Mosese wagaine. Aku Yaubada gaitoma iluwei giseyegemonedi Yeisu Keliso wagaine-deya. Seyana ani yana nuwadoga bana gilemelemeda, ada anavelu ani yana vona velemoena giveleveleda.
17 Pois a lei foi dada por Moisés, a graça e a verdade vieram por Jesus Cristo.
18 Keke seyana gaito Yaubada gidaita, keke tamo tova, aku Natuna Keliso anakaibe-mowa giitana. Banae ani Tamana au nodi seya-moena, ada Banae-nai Yaubada giivemogatalina velemoena wagaideya.
18 Ninguém jamais viu Deus. O Filho único, que está no seio do Pai, foi quem o revelou.
19 MeIsileli tonagonayavo Yelusalema wagaine imiyamiya nuwanuwadi ina alamanena Iyoni Tobabitaiso banae gaito, e ada Yaubada yana veyavo anatovegugaiyavo ke kaliva tufodi Livai unumina wagaine nodi iimilidi inau Iyoni wagaine ina toliluveluvena. Ada ivona, “O gaito?”
19 Este foi o testemunho de João, quando os judeus lhe enviaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para perguntar-lhe: Quem és tu?
20 Ada Iyoni giawamogatala tunutunugina, givona, “Iya keke Mesaiya, Banae-nai Yaubada givenuwadadanena.”
20 Ele fez esta declaração que confirmou sem hesitar: Eu não sou o Cristo.
21 Ada badi itolidadanena, ivona, “E ada gavaiyamu? O Yaubada yana falofita Ilaitiya?”
21 Pois, então, quem és?, perguntaram-lhe eles. És tu Elias? Disse ele: Não o sou. És tu o profeta? Ele respondeu: Não.
22 E ada badi totolidadana ivona, “O gaito? Uda vonema e ada amafaiweya badi iimilima ana lufata wagaidiya. Gavaiyamu tauni fainiya uvonavona?”
22 Perguntaram-lhe de novo: Dize-nos, afinal, quem és, para que possamos dar uma resposta aos que nos enviaram. Que dizes de ti mesmo?
23 Ada Iyoni yadi tolidadana gifatana, givona, “Iya kaliva-kuna gavedovedou fafali kavovona wagaine, gavona,
23 Ele respondeu: Eu sou a voz que clama no deserto: Endireitai o caminho do Senhor, como o disse o profeta Isaías {40,3}.
24 Aku taidei kaliva-dina itolidadanena ani badi Falisi adiyoo, ada wagaidiya-deya ielai.
24 Alguns dos emissários eram fariseus.
25 Ada Iyoni itolidadanena, ivona, “O uvonema oyeni keke Mesaiya, o keke Ilaitiya, ada kadu o keke falofita-nai abodabodana. E aku gavaiyamu-yo kaliva ukikivebabitaisodi?”
25 Continuaram a perguntar-lhe: Como, pois, batizas, se tu não és o Cristo, nem Elias, nem o profeta?
26 Iyoni gilufata givona, “Iyayeku ani gufa wagaine gakikivebabitaiso, aku bademowa amimwatuguya kaliva seyana gimidimididi Banae keke wada inana.
26 João respondeu: Eu batizo com água, mas no meio de vós está quem vós não conheceis.
27 Banae kaliva-nai mulikuya gielaelai ani lakai-moena aku Iyayeku kwamana kabisoku. E ada keke akulauboda Bana wagaine gana vetogugai ke anaageyafayafa anabulava gana kiyavu.”
27 Esse é quem vem depois de mim; e eu não sou digno de lhe desatar a correia do calçado.
28 Taidei ifufu-nai giyegemona melala anayegana Bedani wagaine, tayuwe gufa Yolidani fafaline wagaine Iyoni kaliva gikikivebabitaisodi.
28 Este diálogo se passou em Betânia, além do Jordão, onde João estava batizando.
29 Aku mala gilavuna Iyoni giifuifufu yoo wagaidiya ani giitanau giitana Yeisu gielaelai, ada givona, “Wana itana, Yaubada yana Lami Bana babi anakalivayavo yadi koyona gina vaiyavulena!
29 No dia seguinte, João viu Jesus que vinha a ele e disse: Eis o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo.
30 Taidei kaliva-nai nagona gavonayena, gavona, ‘Kaliva seyana gielaelai mulikuya ani Banae lakai-moena keke anafaiweya Iyayeku, faina Iya aimo keke gada tubuga aku Banae ani bademowa gimiyamiya.’
30 É este de quem eu disse: Depois de mim virá um homem, que me é superior, porque existe antes de mim.
31 Tova-nai wagaine Iya Tauku aimo keke gada alamane Banae-nai faine gaifuifufu, aku gaelai kaliva gakikivebabitaisodi gufa wagaine e ada Banae gada ivemogatalina badi meIsileli wagaidiya.”
31 Eu não o conhecia, mas, se vim batizar em água, é para que ele se torne conhecido em Israel.
32 Kaduwe Iyoni giawamogatala taidei anafaiweya, givona, “Iya gaitana Yaubada Aluwaluwana giobuelai gabameya-deya vaita manuga bunebune anafaiweya, ada Yeisu wagaine givetoga gimiya.
32 {João havia declarado: Vi o Espírito descer do céu em forma de uma pomba e repousar sobre ele.}
33 Ika, Iya Tauku aimo keke gada alamane gaito Banae. Aku Banae giimiliku ke gana kikivebabitaiso gufa wagaine ani Banae-nai givona wagaikuya taidei anafaiweya, givona, ‘Kaliva-nai wagaine una itana Aluwaluwaku gina obuela ginamiya ani Banae kaliva-nai Aluwaluwa Tabuna wagaine gikikivebabitaiso.’
33 Eu não o conhecia, mas aquele que me mandou batizar em água disse-me: Sobre quem vires descer e repousar o Espírito, este é quem batiza no Espírito Santo.
34 Iya tau-moeku gaitana matakuya e ada gavonemi, ina velemoena Yaubada Natuna.”
34 Eu o vi e dou testemunho de que ele é o Filho de Deus.
35 Mala gilavuna kaduwe Iyoni wadedeku gimidimididi yana tonogalayavo adiselu nodi
35 No dia seguinte, estava lá João outra vez com dois dos seus discípulos.
36 aku giitana Yeisu giela ginaunau ada givona, “Wana itana, Banae Kaliva-nai ani Yaubada yana Lami!”
36 E, avistando Jesus que ia passando, disse: Eis o Cordeiro de Deus.
37 Ada tonogalayavo adiselu yana vona inogalina wagaine, itauya inau Yeisu imuliyena.
37 Os dois discípulos ouviram-no falar e seguiram Jesus.
38 Ada Yeisu gimiyavila gidaita ani giitadi imulimuliyena ada gitolidadanedi, givona, “Gavana yami nuwanuwa?”
38 Voltando-se Jesus e vendo que o seguiam, perguntou-lhes: Que procurais? Disseram-lhe: Rabi {que quer dizer Mestre}, onde moras?
39 Ada banae gilufata, givona, “Wanaela kananau ada wana itana.” E ada nodi itauya inau ada fafali-nai gimiyamiya wagaine iitana. Ada bademowa mala givelavilavi kauwana anabai fowa kiloki anafaiweya, e ada au nodi imiya ada mala gibogi.
39 Vinde e vede, respondeu-lhes ele. Foram aonde ele morava e ficaram com ele aquele dia. Era cerca da hora décima.
40 Kaliva-dina adiselu Iyoni yana vona inogalina ke Yeisu imuliye nodi inau ani seyana wagaidiya anayegana Andulu, banae Saimoni-Pita anatubuluga.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois que tinham ouvido João e que o tinham seguido.
41 E ada aimo Andulu gitauya ginau anatubuluga Saimoni gilelena. Ada ginuwagana ke givonenaga, “Ime Mesaiya anuwagana, Banae Venuvenuwadadanina Yaubada wagaine!” (Aku Giliki wagaine vona-nai ‘Mesaiya’ anakivila ani ‘Keliso’.)
41 Foi ele então logo à procura de seu irmão e disse-lhe: Achamos o Messias {que quer dizer o Cristo}.
42 Ada givagaule gialiyena Yeisu wagaine.
42 Levou-o a Jesus, e Jesus, fixando nele o olhar, disse: Tu és Simão, filho de João; serás chamado Cefas {que quer dizer pedra}.
43 Mala gilavuna Yeisu nuwanuwana ginanau Galili anafafali, ada nagona kaliva seyana ginuwagana anayegana Filipi, ada givonena, givona, “Unaela una muliyeku nodi kananau.”
43 No dia seguinte, tinha Jesus a intenção de dirigir-se à Galiléia. Encontra Filipe e diz-lhe: Segue-me.
44 Banae Filipi yana melala Bedesaida, wada kadu Andulu ke Pita yadi melala.
44 {Filipe era natural de Betsaida, cidade de André e Pedro.}
45 Filipi Yeisu yana vona ginogalina ada gitauya ginau ke Nataniyela ginuwagana, ada givonena, givona, “Kaliva-moena anuwagana, Bana faine Mosese givetokilumina Veimeya anabuki wagaine. Ada kadu falofitayavo ivetokiluma faine. Banae Yeisu kwana Nasaledi, Iyosefa natuna.”
45 Filipe encontra Natanael e diz-lhe: Achamos aquele de quem Moisés escreveu na lei e que os profetas anunciaram: é Jesus de Nazaré, filho de José.
46 Nataniyela givona, “Gavana Nasaledi! Anafata tamo gaitoma iwakana wadedeku-deya gina yegemona, aiyo?”
46 Respondeu-lhe Natanael: Pode, porventura, vir coisa boa de Nazaré? Filipe retrucou: Vem e vê.
47 Ada tova-nai Yeisu giitana Nataniyela gielaelai wagaine ada bana faine givona, “Wana itana, tayuwe kaliva-nai gielaelai ani kwana Isileli velemoena. Keke maita vefwayafwaya wagaine gida miyami.”
47 Jesus vê Natanael, que lhe vem ao encontro, e diz: Eis um verdadeiro israelita, no qual não há falsidade.
48 Nataniyela gitolidadanena, givona, “Gavaiyamu e ayo o ualamaneku?”
48 Natanael pergunta-lhe: Donde me conheces? Respondeu Jesus: Antes que Filipe te chamasse, eu te vi quando estavas debaixo da figueira.
49 Ada Nataniyela gilufata, givona, “Labai, vona velemoena Oyeni Yaubada Natuna! Oyeni meIsileli yama Kini!”
49 Falou-lhe Natanael: Mestre, tu és o Filho de Deus, tu és o rei de Israel.
50 Yeisu givona, “Gavaiyamu, Iya gavoneni gaitani ai alaa dibune e ada taidei faina uvetumagana wagaikuya? Yaku vona o fainiya ani keke gaitoma lakaina, aku aimo gaitoma lakai-moedi una itadi.”
50 Jesus replicou-lhe: Porque eu te disse que te vi debaixo da figueira, crês! Verás coisas maiores do que esta.
51 E ada wagaidiya givonaga, “Vona velemoena, gavona wagaimiya, imi moyaimi wana itana gabama gina awaina ada Yaubada yana aneloseyavo ina lakalaka ada ina obuobu Kaliva Natuna wagaine.”
51 E ajuntou: Em verdade, em verdade vos digo: vereis o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o Filho do Homem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.