João 12
bwd (BWD) vs NTLH
1 Aku yadayada sikisi aimo gimiyamiya ke Nugulina Abutuna gina yegemona aku Yeisu ginau Bedani, wadedeku-deya Lasalo gimiyamiya, tauna banae Yeisu gisiveyawana alikeya.
1 Seis dias antes da Páscoa , Jesus foi ao povoado de Betânia, onde morava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado.
2 Wadedeku Bedani wagaine aa ikidewadewa Yeisu faine. Ada Mata bana aa giulilina aku bana Lasalo badi tokani kadu Yeisu nodi ienokekela teibeli lilivane ikanikani.
2 Prepararam ali um jantar para Jesus. Marta ajudava a servir, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Ada ikanikani aku bana Meli ani bunama wa tuwavina gialiyena, anaetowava lita afuna anafaiweya. Bunama-nai ivewagana ‘nadi’, tainei magana iwakana velemoena ke kaduwe fatana lakaina. Ani Yeisu agene giiwakelolona ada kuluwana manamanawena wagaine giluegegena. Ada manuwa matatabuna gimaga bunama-nai magana iwaka-moena wagaine.
3 Então Maria pegou um frasco cheio de um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela derramou o perfume nos pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos; e toda a casa ficou perfumada.
4 Aku Yeisu yana tonogala seyana, banae Yudasa Isakaliyota aimo gina ivemogatalina nibainavo wagaidiya ani givona,
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que ia trair Jesus, disse:
5 “Bunama-nai ani fatana lakaina! Kada vekimoneyena ada manina kadavai tofanifani kada veledi.”
5 — Este perfume vale mais de trezentas moedas de prata . Por que não foi vendido, e o dinheiro, dado aos pobres?
6 Vona taidei givonayena aku keke vaita velemoena banae gida nuwanuwa lakaina tofanifani faidiya, keke. Aku aiyada banae tokiyafu faina taidei anafaiweya givona. Banae-nai ani Yeisu ke tonogalayavo yadi mani anatoitaveyabina, ada mani-nai idododona fose wagaine ani tova ke tova banae mani tufona giyauyaudi wagaine ke tauna gilemelemena.
6 Judas disse isso, não porque tivesse pena dos pobres, mas porque era ladrão. Ele tomava conta da bolsa de dinheiro e costumava tirar do que punham nela.
7 Yeisu givonena, givona, “Vavine unase-moe ginamiya. Ida bunama-nai ivenuwadadanena ani ginamiya akuibo didikuleya anayadayada-nai faina.
7 Então Jesus respondeu:
8 Tofanifani tova moyaina wagaimiya imiyamiya, aku Iyayeku ani aimo keke tova moyaina nodi kana miyamiya.”
8 Os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não estarei sempre com vocês.
9 Tayuwe tova-nai meIsileli yoo lakaina ikaiyanogala vaita Yeisu bade wadedeku, e ada ielai. Aku keke Banae anakaibe faine aku kaduwe ina itana Lasalo, banae Yeisu gisiveyawana alikeya.
9 Muitas pessoas ficaram sabendo que Jesus estava em Betânia. Então foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, o homem que Jesus tinha ressuscitado.
10 Taidei faina veyavo anatovegugai lakaidiyavo veimeya ibubuna ada Lasalo kaduwe Yeisu nodi ina luvealikadi,
10 Então os chefes dos sacerdotes resolveram matar Lázaro também;
11 faina meIsileli moyaidi ialamanena Lasalo giyawa-vagila alikeya, e ada tufona moyaidi aditonagonayavo adimuliya isegesegena aku Yeisu wagaine ivetuvetumagana.
11 pois, por causa dele, muitos judeus estavam abandonando os seus líderes e crendo em Jesus.
12 Mala gilavuna yoo lakaina ielai Nugulina Abutuna faina ani Yeisu valeyana inogalina vaita gilakalakaelai Yelusalema.
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha ido à Festa da Páscoa ouviu dizer que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Ada ai lagadi wa lukudi bodaboda anafaiweya ivaidi ada iyegemona inau inamadu bodebodena aku iawadavadavana bonadi lakaina, ivonavona,
13 Então eles pegaram ramos de palmeiras e saíram para se encontrar com ele, gritando: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Que Deus abençoe o Rei de Israel!
14 Ada yoo-dina idavadavana aku Yeisu ginuyegemona Yelusalema ani doniki natudi ginuwagana, ada givetoga tabone ke ginaunau. Tainei wagaine gavana tuwai-moena ivetokilumina Yeisu faine Buki Tabu wagaine ani anavelemoena giyegemona, givona, Yeisu gilukuluku Yelusalema aku kaliva moyaidi iawadavadavana.|alt="triumphal entry" src="IB-04153psgr.tif" size="col" loc="12:14" copy="Faadil" ref="12:14"
14 Jesus procurou um jumentinho e o montou, como dizem as Escrituras Sagradas :
15 “MeSaiyoni, keke wana matauta.
15 “Povo de Jerusalém, não tenha medo! Veja! Aí vem o seu Rei, montado num jumentinho!”
16 Tayuwe tova-nai wagaine gaitoma-dina iyegemona Yeisu wagaine ani yana tonogalayavo aimo keke nuwadi gidamali adialamana faidiya. Aku aimo Yeisu giyawa-vagila anatoveya ada wa yana iwakana mamalina gilaka Tamana wagaine, ani tayuwe tova-nai wagaine nuwadi giafolena vaita gaitoma-dina taide igugaiyedi Bana wagaine ani Tauna Bana faine vona-nai tova tuwaina ivetokilumina Buki Tabu wagaine.
16 Naquela ocasião os discípulos não entenderam isso. Mas, depois de Jesus ter voltado para a presença gloriosa de Deus, eles lembraram que isso estava escrito a respeito dele e também que era isso o que tinha acontecido.
17 Ada badi yoo-dina boi Yeisu nodi aku Lasalo gisiveyawana alikeya ada gidouwena didikula luwa wagaine giyegemona, ani kaliva-dina Yeisu yana gugai ifuifufuyedadanena.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele havia chamado Lázaro para fora do túmulo e o tinha ressuscitado espalhou a notícia do que tinha acontecido.
18 Taide anafaiweya kaliva moyaidi inogalina vaita iyaiyaya ebameyasidobodobo taidei gifaisewana, ada vuvuna-nai faine iyegemona inubodebodena.
18 E o povo foi encontrar-se com Jesus, pois ficou sabendo que ele tinha feito esse milagre.
19 Ada taidei wagaine Falisiyavo yoo lakaina iitana inaunau Yeisu faine e ada taudiyavo iveifuifufu, ivona, “Wana itana, ide keke adafata! Bade kakabekabebena, faina kaliva moyai-moedi Banae imulimuliyena!”
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: — Não estamos conseguindo nada! Vejam! Todos estão indo com ele!
20 Yoo-dina ilaka inau Yelusalema Abutu-nai faine ke Yaubada wagaine ina oduodu, ada kadu meGiliki tufodi adimwatugu wagaine imiyamiya.
20 Entre o povo que tinha ido a Jerusalém para tomar parte na festa, estavam alguns não judeus.
21 Ada badi meGiliki-dina ielai Filipi wagaine, banae kwana Bedesaida, melala-nai Galili anafafali wagaine. Ada iveolena, ivonaga, “Kauveya, nuwanuwama Yeisu ana itana.”
21 Eles foram falar com Filipe, que era da cidade de Betsaida, na Galileia, e pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Ada Filipi ginau Andulu gimatawena, e ada Andulu ke Filipi adiselu inau ada Yeisu ivonena.
22 Filipe foi dizer isso a André, e os dois foram falar com Jesus.
23 Yeisu gilufata, givona, “Malinai tova-moena anamwatugu bade giyegemona ada Banae Kaliva Natuna anayegana lakaina Yaubada gina ivemogatalina.
23 Então ele respondeu:
24 Vona velemoena, gavona wagaimiya, witi waifeina kai keke ginaobu babi negenine ada gina alika aga au anaita-nai anafaiweya gina miyamiya waifeina. Aku kai gina alika, aga gina veguwa moyaina.
24 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: se um grão de trigo não for jogado na terra e não morrer, ele continuará a ser apenas um grão. Mas, se morrer, dará muito trigo.
25 Kaduwe badi gavega taudiyavo yawaidi inuwakabubuyedi ke inuwalolonedi ani ina nusegedi. E aku gavega taudiyavo yawaidi idedeku babiya keke ida nuwakabubuyedi ke ida nuwalolonedi, ani badi wagaidiya yawaidi-dina inamiya-vagata.
25 Quem ama a sua vida não terá a vida verdadeira; mas quem não se apega à sua vida, neste mundo, ganhará para sempre a vida verdadeira.
26 Badi gavega nuwanuwadi ina gugai faikuya, gilubodadi kaduwe ina muliyeku, ada gadedeku Iya gana miyamiya wagaine, kadu wadedeku yaku togugai-dina nodi ana miyamiya. Ada gavega igugugai faikuya ani badi adiita lakaina Kamaku matane e ada adiyegana gina kilakaidi.
26 Quem quiser me servir siga-me; e, onde eu estiver, ali também estará esse meu
27 “Tova malinai Iya aseaseku giuloulolo lakaina, e aku gavana gadavona? Kai gadavona, ‘O Kamaku, taine uloulolo-nai lakaina gielaelai wagaikuya ani uda kibababaleku wagaine-deya?’ Aku keke. Taide vuvuna-nai faine gaelai, e ada tova taidei anaulolo gana nuwagana.
27 Jesus continuou:
28 Kamaku, ayegana lakaina una ivemogatalina ke kaliva ina kilakaini!”
28 Pai, revela a tua presença Então do céu veio uma voz, que dizia: — Eu já a revelei e a revelarei de novo.
29 Ada yoo wadedeku imidimididi ani inogalina ada ivona, “Wada atala giluatala,” aku tufodi ivona, “Wada anelose givona Bana wagaine.”
29 A multidão que estava ali ouviu a voz e dizia que era um trovão. Outros afirmavam que um anjo tinha falado com Jesus.
30 Yeisu givonaga, “Keke Iya faikuya bonana taide gida yegemona, keke. Au imi faimiya.
30 Mas ele disse:
31 Malinai ani babi anakalivayavo adimatavuloga anaveimeya bademowa giyegemo, e au malinai Seitani, banae babi anakalivayavo aditoveimeya ani Yaubada gina venega ginanau.
31 Chegou a hora de este mundo ser julgado, e aquele que manda nele será expulso.
32 Aku Iyayeku ani tova-nai ina silakaiku babi wagaine-deya, ada kaliva moyaidi yadi nuwanuwa gana vaina.”
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todas as pessoas para mim.
33 Taide yana vona-nai givonayena e ada yana alika anawai gina ivemogatalina.
33 Ele dizia isso para indicar de que maneira ia morrer.
34 Ada yana vona inogalina ada yoo ilufata, ivona, “Ime anogalina yada Buki Veimeya yana vewala wagaine ani Mesaiya ginamiya-vagata, e aku gavaiyamu-yo O uvona vaita gilubodana Bana Kaliva Natuna-nai ina silakaina? Gaito taine Kaliva Natuna?”
34 A multidão perguntou: — A nossa
35 Yeisu givonediga, “Aimo tova maufo-moena malina amimwatuguya gina miyamiya. E ada aimo malina wagaimiya gimiyamiya anatoveya, gilubodana wana nunudadana wagaine aenanai yuyuvana gina bwatavumi. Faina badi gavega yuyuvana wagaine inunudadana ani keke ida alamane gadedeku-deya inauna.
35 Jesus respondeu:
36 Malina aimo gimiyamiya wagaimiya anatoveya, wana vetumaganena e ada imiyavo ani malina natunavo.”
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz para que possam viver na luz. Depois que Jesus disse isso, foi embora e se escondeu do povo.
37 Yeisu iyaiyaya ebameyasidobodobo moyai-vagaidi gifaisewadi meIsileli matadiya, aku aimo keke-mowa ida vetumagane.
37 Eles tinham visto Jesus fazer todos esses milagres, mas não criam nele,
38 Taidei anafaiweya idewa e ada falofita Aiseya yana vona givonaye-vagaina ani giluveyegemonina velemoena, givonaga,
38 para que se cumprisse o que disse o profeta Isaías: “Senhor, quem creu na nossa mensagem? E quem viu que era o Senhor que estava agindo?”
39 Taidei faina keke adifata ina vetumagana, faina Aiseya kaduwe fafali seyana wagaine givona,
39 Não podiam crer porque, como disse Isaías:
40 “Yaubada matadi gikivekoyodi ada aseasedi gikivekugadi,
40 “Deus cegou os olhos deles e fechou a mente deles, para que não vejam, e não entendam, e não se voltem para ele, e sejam curados por ele.”
41 Taidei anafaiweya Aiseya givona faina bana tuwaina-deya giitana Yeisu yana iwakana mamalina, e ada givonaye-vagaina yana vona taide wagaidiya.
41 Isaías disse isso porque viu a revelação da natureza divina de Jesus e falou a respeito dele.
42 Ada meIsileli tonagonayavo wagaidiya tufona moyaidi Yeisu ivetumaganena. Aku Falisiyavo imatausedi faina, keke yadi vetumagana ida awayegeyegemone kaliva wagaidiya aenanai Falisiyavo ina veyegemoni-vagaidi manuwa ebavewala wagaine.
42 No entanto, muitos líderes judeus creram em Jesus, mas não falavam publicamente a favor dele para que os fariseus não os expulsassem da sinagoga .
43 Faina biyavo-dina ani kaliva yadi awadavadava inuwakabubuyena lakai-moena ayo Yaubada yana awadavadava.
43 Eles gostavam mais de ser elogiados pelas pessoas do que de ser elogiados por Deus.
44 Ada Yeisu givona bonana lakaina wagaine, givona, “Gaito Iya givetumaganeku ani keke Iya akukaibe gaga gida vetumaganeku, aku kaduwe Banae giimiliku wagaine givetumagana.
44 Jesus disse bem alto:
45 Ada gaito Iya giitaitaku, kaduwe Banae giimiliku ani giitaitana.
45 Quem me vê vê também aquele que me enviou.
46 Iyayeku gaobuelai babiya anafaiweya malina, e ada badi gavega ivetumagana wagaikuya ani keke aimo ina miyami yuyuvana wagaine.
46 Eu vim ao mundo como luz para que quem crê em mim não fique na escuridão.
47 Ada gavakaliva banae yaku vona ginogalidi aku keke gida itaveyabidi, aga banae keke ganavona venuvenuwadadane vaita analauboda matavuloga faina, keke. Faina Iya keke gada obuela babiya ke kaliva ganavona venuvenuwadadanedi ada vematavuloga gana veledi. Iya gaelai ke gana kibababaledi.
47 Se alguém ouvir a minha mensagem e não a praticar, eu não o julgo. Pois eu vim para salvar o mundo e não para julgá-lo.
48 Aku gavakaliva gina venikoiyeku ke yaku vona keke gina itaveyabi, ani bademowa tovevonayavuga gimiyamiya bana faine. Taidei yaku vona-dina gavonayedi aku bana gidibusoyogedi ani inavona venuvenuwadadanena ke ina kivelaubodana matavuloga gina nuwagana. Taide gina yegemona ani aimo vevonayavuga anatova lakaina wagaine.
48 Quem me rejeita e não aceita a minha mensagem já tem quem vai julgá-lo. As palavras que eu tenho dito serão o juiz dessa pessoa no último dia.
49 Faina keke Iya Tauku yaku nuwenuweya gada ifuifufu, aku Banae Kamaku Iya giimiliku ani bade giveimeyeku gavaiyamu ganavona ada gavana gana vonaye.
49 — Eu não tenho falado em meu próprio nome, mas o Pai, que me enviou, é quem me ordena o que devo dizer e anunciar.
50 Ada Iya gaalamanena Kamaku yana veimeya ani yawai-vagata anawai. Taidei faina gavana gavonayena ani au anafaiweya gavana Kamaku bade givoneku.”
50 E eu sei que o seu mandamento dá a vida eterna. O que eu digo é justamente aquilo que o Pai me mandou dizer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.