Tiago 2
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC
1 Toaafuta diana nau ki 'ae, kamolu nai, kamolu toaa molu manata mamana ki naa 'ana Aofia diana tasa kolu sa Disas Kraes. Nia 'uri nai, nao molu si kwai maa'ilisi 'i matangamolu kwailiu fafona gwana si doo 'i sara ki gwana 'ana wane.
1 Meus irmãos, na vossa fé em nosso glorioso Senhor Jesus Cristo, guardai-vos de toda consideração de pessoas.
2 — ausente —
2 Suponde que entre na vossa reunião um homem com anel de ouro e ricos trajes, e entre também um pobre com trajes gastos;
3 — ausente —
3 se atenderdes ao que está magnificamente trajado, e lhe disserdes: Senta-te aqui, neste lugar de honra, e disserdes ao pobre: Fica ali de pé, ou: Senta-te aqui junto ao estrado dos meus pés,
4 Lea kamolu ade 'uri nai molu garo naa nai, suli kamolu molu efaa na wane ki 'uri nai sulia liomolu ne ta'aa.
4 não é verdade que fazeis distinção entre vós, e que sois juízes de pensamentos iníquos?
5 Nia ne toaafuta nau ki 'ae, molu rongo fasi mai. God nia filia toaa ne da siofaa lao molaagali nee uri na manata mamana laa kera 'ani nia ka baita ma uri kera dai too 'ana 'initoaa ne nia ade akau ai fua toaa da liosau ki 'ani nia.
5 Ouvi, meus caríssimos irmãos: porventura não escolheu Deus os pobres deste mundo para que fossem ricos na fé e herdeiros do Reino prometido por Deus aos que o amam?
6 Ma sui ni kamolu molu ka mala siofaa 'amolu 'ana toaa siofaa ki. Aia, ma na toaa suadoo neki gu ne dai falea 'afitaia ki fuamolu nee ma da kai tara kamolu kau uri keto lamolu lae ki nee!
6 Mas vós desprezastes o pobre! Não são porventura os ricos os que vos oprimem e vos arrastam aos tribunais?
7 Ma ni kera gu ne kera dau 'ana tauwela lana satae doo diana nia sa Disas Kraes waa ne naisata 'ani kamolu!
7 Não blasfemam eles o belo nome que trazeis?
8 Lea sae kamolu molu ka ade 'amolu sulia na taki 'initoa nia Aofia ne saea, “Molu liosau 'ana toae ki tiifau ka mala lau guu ne molu liosau 'ani kamolu 'i tala'amolu.” 'I seeri nia ka diana 'asia naa.
8 Se cumprirdes a lei régia da Escritura: Amarás o teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}, sem dúvida fazeis bem.
9 Ma lelea kamolu molu 'ilisi wane 'i matangana toae ki ka lea gwana sulia bubungi lamolu 'ana bali 'i sara 'ana wane, 'i seeri kamolu molu 'oia taki nia God. Na taki, nia ne faatainia kamolu molu garo.
9 Mas se vos deixais levar por distinção de pessoas, cometeis uma falta e sereis condenados pela lei como transgressores.
10 Tii ne nia ade sulia si baea fifii neki sui guu 'i laona taki nia God ma ka 'oia ta tii si baea fifii gwana 'i laona, nia 'oia taki nia God tiifau naa.
10 Pois quem guardar os preceitos da lei, mas faltar em um só ponto, tornar-se-á culpado de toda ela.
11 Suli God waa ne bae 'urii, “Nao molu si ooe.” Nia lau gu ne bae 'urii, “Nao molu si sauwane.” Lea waa nao si ooe, ma sui nia ka sauwane 'ana, nia 'oia naa taki nia God tiifau.
11 Porque aquele que disse: Não cometerás adultério, disse também: Não matarás {Ex 20,13s}. Se, pois, matares, embora não tenhas cometido adultério, tornas-te transgressor da lei.
12 God nia kai keto kamolu sulia taki ne nia kai falea sakwadoloa lae fuana wane faasia abulo ta'aa lae. Nia 'uri nai, molu suasuli diana 'ana bae lamolu ma na ade lamolu ki.
12 Falai, pois, de tal modo e de tal modo procedei, como se estivésseis para ser julgados pela lei da liberdade.
13 Suli si kada God nia falea naa kwakwaea fua toae ki sui, nia 'afitai ka obi lau 'ana ta wane ne nao si obi guu 'ana wane ki. Aia ma wane ne nia obi 'ana wane ki, nia 'ana ne God kai obi 'ani nia 'ana si kada nia falea kwakwaea fua toae ki sui.
13 Haverá juízo sem misericórdia para aquele que não usou de misericórdia. A misericórdia triunfa sobre o julgamento.
14 Toaafuta nau 'ae, nao si diana fua ta waa ka saea nia manata mamana 'ana God, ma sui ka nao si ilia guu tasi doo diana uri ka faatainia manata mamana laa nia. Na manata mamana laa 'uri nai nia 'afitai ka faamauri nia.
14 De que aproveitará, irmãos, a alguém dizer que tem fé, se não tiver obras? Acaso esta fé poderá salvá-lo?
15 Lea ta waafuta ma nao ta aifuta 'amolu nia ka nao si too guu 'ana tasi maku ma nao tasi fanga,
15 Se a um irmão ou a uma irmã faltarem roupas e o alimento cotidiano,
16 ma molu ka bae gwamolu 'urii fuana, “Nao 'osi manata 'abarua lau, waa nau. 'O lea kau 'oko ofi diana ma 'oko fanga diana 'amua.” Ma sui ka nao molu si faa gu tasi doo fuana uri ka 'adomi nia. 'I seeri nia nao si diana nai.
16 e algum de vós lhes disser: Ide em paz, aquecei-vos e fartai-vos, mas não lhes der o necessário para o corpo, de que lhes aproveitará?
17 Doo ne adea guu, tii ne nia saea nia manata mamana 'ana God ma sui ka nao si ilia gu tasi doo diana, na manata mamana laa nai nao lau doo mamane.
17 Assim também a fé: se não tiver obras, é morta em si mesma.
18 Ma lea sae ta waa ka bae 'urii, “Tai wane naa ne fua manata mamana lae 'ana God, ma tai wane fua ili lana doo diane ki.” Si doo ku saea sulia 'e 'urii; na manata mamana laa ne nao si too 'ana ili lana doo diane ki fainia, 'e nao lau na manata mamana laa mamane 'ana God. Suli na manata mamana laa mamane 'ana God 'e saka faatai mai 'ana si kada wane ilia doo diane ki.
18 Mas alguém dirá: Tu tens fé, e eu tenho obras. Mostra-me a tua fé sem obras e eu te mostrarei a minha fé pelas minhas obras.
19 Nia diana 'asia naa ne kamolu molu faamamanea God nia tii God guu. Ma sui ta, na anoedoo ta'ae ki boroi kera da faamamanea lau guu si doo nai ma ka adea kera boroi daka mau daka lebelebe gu sulia.
19 Crês que há um só Deus. Fazes bem. Também os demônios crêem e tremem.
20 Nao molu si oewanea! Nau ku faatainia fuamolu, lea ta waa saea nia manata mamana 'ana God, ma sui ka nao si ilia gu doo diane ki fainia, na manata mamana laa nai nia sala gwana.
20 Queres ver, ó homem vão, como a fé sem obras é estéril?
21 Kamolu molu saitomana ne kolu toaa kolu futa 'ana kwalafaa sa 'Abraham. God nia saea sa 'Abraham nia wane 'o'olo suli nia ilia doo diane ki. Nunufana nia alua 'alakwa nia laona fuliera 'ana afuafu lae talea God ma God ka saea nia wane 'o'olo.
21 Abraão, nosso pai, não foi justificado pelas obras, oferecendo o seu filho Isaac sobre o altar?
22 Kamolu liotoi nia folaa gwana nai, sa 'Abraham nia manata mamana 'ana God ma nia ka ilia lau gu doo diane ki. Na doo diana nai ki ne faafonosia na manata mamana laa nia 'ana God.
22 Vês como a fé cooperava com as suas obras e era completada por elas.
23 Ma 'i seeri guu, si doo bae na Kekeda laa Abu 'e saea bae nia mamana, bae nia 'urii, “Sa 'Abraham nia manata mamana 'ana God ma God ka sae nia 'ana wane 'o'olo.” Ma 'i seeri kera daka sae nia 'ana wane kwaimani nia God.
23 Assim se cumpriu a Escritura, que diz: Abraão creu em Deus e isto lhe foi tido em conta de justiça, e foi chamado amigo de Deus {Gn 15,6}.
24 Kamolu liotoi nai, si kada na wane 'e ilia si doo diane, nia ne God ka sae nia 'ana wane 'o'olo. Nao lau 'ana manata mamana lae tii bali gwana.
24 Vedes como o homem é justificado pelas obras e não somente pela fé?
25 Ma tii si doo nai gwana 'e fuli lau guu fua ni Reehab na keni olodola bae boroi 'ana. God 'e sae 'o'olo lana ni Reehab suli nia suasulia roo waa baki da lea kau daru ka uraia maefera bae, sui nia ka saea keerua daru ka lea na 'adaru 'ana ta tala 'e'ete naa.
25 Do mesmo modo Raab, a meretriz, não foi ela justificada pelas obras, por ter recebido os mensageiros e os ter feito sair por outro caminho?
26 Nia nai, lea na noniidoo nee ka nao ta mangoedoo 'i laona, nia na doo mae gwana. Talafana lau guu na manata mamana lae nai. Lea ta waa saea nia 'e manata mamana 'ana God, ma sui ka nao si ilia guu tasi doo diana, na manata mamana laa nia 'e nao si mamana guu.
26 Assim como o corpo sem a alma é morto, assim também a fé sem obras é morta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.