Lucas 1

Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 'O Tiofilas 'ae, na waa 'oro ki da kedaa sui na mai ununua sulia doo neki sui guu sa Disas nia ilida ki mai 'i malutameli.
1 Muitos empreenderam compor uma história dos acontecimentos que se realizaram entre nós,
2 Kera da kekeda sulia doo nai ki da rongo faasia waa da tala soi mai doo nai ki kada kera fuli, toa nai ki da tala rongo mai doo ki, kera unu sulia doo nai ki fuameli.
2 como no-los transmitiram aqueles que foram desde o princípio testemunhas oculares e que se tornaram ministros da palavra.
3 Nia ne adea ku faarongo 'oe kau Tiofilas, 'oe waa 'inito kani. Nau ku manata toi 'e diana, fua nau 'i tala 'aku ku kekeda lau guu sulia doo nai ki fuamu. Nau ku doori alu aoloa kau 'ana ununua nee fuamu, sulia nau tala 'aku ku filo diana ai. Doo ne adea ku filo diana ai, sulia nau ku fafurongo diana mai sulia ununua nai, 'ita 'ana safali lana lelea mai ka dao 'ana sui lana.
3 Também a mim me pareceu bem, depois de haver diligentemente investigado tudo desde o princípio, escrevê-los para ti segundo a ordem, excelentíssimo Teófilo,
4 Nau ku kekeda sulia doo nai ki fuamu, uri 'oko tala saitomana 'amu mamana lana doo nai ki sui guu kera toolangainia mai siamu.
4 para que conheças a solidez daqueles ensinamentos que tens recebido.
5 'Ana kada sa Herod nia 'inito fua bali lolofaa 'i Diudia, tii waa ni foa ne satana sa Sakaraea nia too lau guu 'ana kada nai. Sa Sakaraea nia waa ni foa fulingana arai ni foa ne satana sa 'Abida. Na 'afe sa Sakaraea, ni 'Elisabeti, nia wela keni lau guu fasi kwalafaa sa 'Aaron, arai ni foa ni gwau bae toolana sa Mosis.
5 Nos tempos de Herodes, rei da Judéia, houve um sacerdote por nome Zacarias, da classe de Abias; sua mulher, descendente de Aarão, chamava-se Isabel.
6 Na roo maakwaina nai ki, keeru abulo 'o'olo 'i maana God, sulia nao daru si ilia tasi doo si garo 'ana ade lae sulia taki Aofia ki ma si baea fifii nia ki tiifau.
6 Ambos eram justos diante de Deus e observavam irrepreensivelmente todos os mandamentos e preceitos do Senhor.
7 Sui ta, ni 'Elisabeti ne nia 'aba'ato ma keeru ka nao daru si welaa guu. Ma ka ta'aa ka fafonaa lau, keeru sui guu daru waro naa.
7 Mas não tinham filho, porque Isabel era estéril e ambos de idade avançada.
8 Totoo tii fa dani, arai sa Sakaraea, nia kai rao 'ana fua God lao Beukaua bae, sulia nia na waa ni foa. Nia fai waa ni foa neki da rao kwaimani ki, si kada nai si kada kera naa fua rao lae 'i seeri.
8 Ora, exercendo Zacarias diante de Deus as funções de sacerdote, na ordem da sua classe,
9 Kera da rao gu kau 'uri nai, daka nenee naa mala 'ana ne 'ita daka ilia na mai lao foaa kera ki, fua dao lae tona sa tii ada ne kai ruu kau lao kadabeu lalo 'i lao Beukaua nai. Kada da ili 'uri nai guu, na nenee laa nai ka 'asia naa faafia arai sa Sakaraea uri nia ka ruu kau lao kadabeu lalo nai, uri suungi lana doo moko diana ki 'i laona.
9 coube-lhe por sorte, segundo o costume em uso entre os sacerdotes, entrar no santuário do Senhor e aí oferecer o perfume.
10 Si kada ne nia roo 'ana suungi lana doo moko diana nai, na konia baita ne kera koni kau 'i maa, daka too 'ana foa laa.
10 Todo o povo estava de fora, à hora da oferenda do perfume.
11 Ma 'ana si kada nai guu, na 'ensel nia God ka sakatafa faatai mai ka uu gu 'ana 'i bali aolo 'ana fuliere nai ni suungi lana doo moko diana ki ai.
11 Apareceu-lhe então um anjo do Senhor, em pé, à direita do altar do perfume.
12 Kada sa Sakaraea, 'e suana 'ensel nai, nia 'e tona baita ka mau 'asia naa.
12 Vendo-o, Zacarias ficou perturbado, e o temor assaltou-o.
13 Sui boroi 'ana, na 'ensel nai ka bae 'urii fuana, “Sakaraea, nao 'osi mau lau! God nia rongoa naa foa laa 'oe. 'Afe 'oe ni 'Elisabeti nia kai kulua kai kwalafia tii wela wane. 'Oe 'oko 'ailia wela nai, satana sa Dion.
13 Mas o anjo disse-lhe: Não temas, Zacarias, porque foi ouvida a tua oração: Isabel, tua mulher, dar-te-á um filho, e chamá-lo-ás João.
14 Kada wela nai 'e futa, ni 'oe 'oi ele 'oki noni sasala tasa, ma toaa 'oro kera kai ele lau guu suli nia,
14 Ele será para ti motivo de gozo e alegria, e muitos se alegrarão com o seu nascimento;
15 sulia na wela nai nia na wela 'initoa nia God. Wela nai kai abu 'ana kuufi lana waen, ma nao ta kafo ne kai faa gwaulilinge nia. Ma kada nia nao si futa 'ua boroi mai, na Anoedoo Abu ka funguli nia 'ua guu.
15 porque será grande diante do Senhor e não beberá vinho nem cerveja, e desde o ventre de sua mãe será cheio do Espírito Santo;
16 Nia naa ne kai olitainia mai toaa 'oro 'i 'Israel uri oli lae mai talea God kera.
16 ele converterá muitos dos filhos de Israel ao Senhor, seu Deus,
17 Ma nia naa ne kai dao mai 'i nao sui fatai Aofia kafi dao mai. Ma nia kai ili raoa lao mamanaa bae brofet 'Ilaeja nia totoo ai 'i nao. Nia kai bulasia manata lana waa ni maa lae ki fua kera oli daka liosau lau 'ana wela kera ki. Ma fua nia ka bulasia manata lana toaa ade faasia ki fua kera oli daka fafurongoa lau si baea manata faasia toaa abulo 'o'olo ki. Ma fua nia ka ade akau 'ana toaa ne kera kai kwaimaakwali maasia dao lana mai Aofia.”
17 e irá adiante de Deus com o espírito e poder de Elias para reconduzir os corações dos pais aos filhos e os rebeldes à sabedoria dos justos, para preparar ao Senhor um povo bem disposto.
18 Sa Sakaraea, nia ka bae 'urii fua na 'ensel nai, “Nau ku ulafusia 'asia naa sae uri si doo nai lelea ka mamana wala, sulia nau ku waro naa, ma na 'afe nau boroi, nia waro naa!”
18 Zacarias perguntou ao anjo: Donde terei certeza disto? Pois sou velho e minha mulher é de idade avançada.
19 Na 'ensel nai, 'e luu nia ka bae 'urii, “Wala 'ae, nau sa Gebrel naa ne, nau waa 'ita ku too na fai God ne. Ma nia naa ne odu nau mai fua faarongo lamu asi faarongoa diana nee.
19 O anjo respondeu-lhe: Eu sou Gabriel, que assisto diante de Deus, e fui enviado para te falar e te trazer esta feliz nova.
20 Ma lea 'oe 'osi faamamanea guu na doo neki ku faarongo 'oe ai nee, ne totoo dai fuli na mone asi kada ne da gwalua fuai, tama fakamu nia kai 'ato nai. Ka nao 'osi bae tafa guu lelea ka dao naa asi kada doo neki kai fuli ai.”
20 Eis que ficarás mudo e não poderás falar até o dia em que estas coisas acontecerem, visto que não deste crédito às minhas palavras, que se hão de cumprir a seu tempo.
21 Toaa nai ki daka maasia gu 'ada sa Sakaraea, ma daka too lelea kera ka kwaikolai naa 'ana doo ne adea nia too mai ka tau 'asia naa lao Beukaua loko.
21 No entanto, o povo estava esperando Zacarias; e admirava-se de ele se demorar tanto tempo no santuário.
22 Kada nia ruu mai maa ka lea mai ka dao siada, na fakana 'e 'ato ka nao si bae tafa naa fuada. Ma kera ka manata toi 'ada sae sa nia 'e suana mai ta faataia lao kadabeu lalo loko, ne ka adea nia nao si bae tafa naa, ma toka kwaikaru ka faatai 'aba ki na 'ana fuada.
22 Ao sair, não lhes podia falar, e compreenderam que tivera no santuário uma visão. Ele lhes explicava isto por acenos; e permaneceu mudo.
23 Aia, nia ka dao naa asi kada fua nia fai toa ne kera rao kwaimani ki lao Beukaua bae fua kera ka faasuia raoe ai, nia ka oli na kau 'i luma kera.
23 Decorridos os dias do seu ministério, retirou-se para sua casa.
24 'I burina si doo nai 'e fuli, nia fai 'afe nia ni 'Elisabeti keeru ka too lelea guu, 'afe nia ka safali kulua naa. Ma ni 'Elisabeti ka too banitai gu 'ana 'i luma keerua sulia lima madama ki.
24 Algum tempo depois Isabel, sua mulher, concebeu; e por cinco meses se ocultava, dizendo:
25 Ma too nia ka bae 'urii, “Si doo God nia ilia fuaku sulia nia manata toku ne. Ne nia 'e taga 'ana noni susuala laa baita bae nau ku too mai laona 'i maana konia nau, bae nau ku 'aba'ato!”
25 Eis a graça que o Senhor me fez, quando lançou os olhos sobre mim para tirar o meu opróbrio dentre os homens.
26 Aia, kera too kau lea ka dao naa 'ana onona madama ni 'Elisabeti nia 'e kulua sulia, God ka odua 'ensel Gebrel ka lea lau gu mai uri kasi maefera nai 'i Naasaret, ne nii lao bali lolofaa 'i Galilii.
26 No sexto mês, o anjo Gabriel foi enviado por Deus a uma cidade da Galiléia, chamada Nazaré,
27 Sa Gebrel nia ngalia mai si faarongoa fua tii wela keni saarii da ala'ato 'ani nia 'i seeri ne kera alufaafia fua tii waa da 'ailia 'ana sa Diosef. Sa Diosef nia futa 'ana kwalafaa sa Defet na waa 'inito bae. Na wela keni saari nai satana ni Meri.
27 a uma virgem desposada com um homem que se chamava José, da casa de Davi e o nome da virgem era Maria.
28 Na 'ensel nai 'e dao ka bae 'urii fuana, “Sato diana kau fuamu wala, God nia 'ofe 'oe ma ka nii fai 'oe!”
28 Entrando, o anjo disse-lhe: Ave, cheia de graça, o Senhor é contigo.
29 Kada ni Meri 'e rongoa na 'ensel 'e bae 'uri nai, nia manata lana ka tona ka nanisia naa malutana si baea nai.
29 Perturbou-se ela com estas palavras e pôs-se a pensar no que significaria semelhante saudação.
30 Na 'ensel ka bae 'urii fuana, “Meri 'ae, nao 'osi mau lau, sulia God nia 'ofe 'oe.
30 O anjo disse-lhe: Não temas, Maria, pois encontraste graça diante de Deus.
31 Ni 'oe, 'oki kulua 'oko kwalafia tii wela wane. 'Oko 'ailia satana wela nai 'ana sa Disas.
31 Eis que conceberás e darás à luz um filho, e lhe porás o nome de Jesus.
32 Wela nai nia kai 'inito, ne kera kai saea nia 'alakwa God na gwautasaliu. Ma God kai faa'inito nia mala koko nia sa Defet.
32 Ele será grande e chamar-se-á Filho do Altíssimo, e o Senhor Deus lhe dará o trono de seu pai Davi; e reinará eternamente na casa de Jacó,
33 Na wela nee kai 'inito ladoa totoo si sui fua toaa Diu, kwalafaa sa Diakab!”
33 e o seu reino não terá fim.
34 Ni Meri nia ka bae 'urii fuana 'ensel nai, “Nau na wela keni saarii sakwadoloa nee, si doo ne 'oe saea nai, tara nau ku kulua 'utaa gu 'aku 'ana wele nai?”
34 Maria perguntou ao anjo: Como se fará isso, pois não conheço homem?
35 Na 'ensel 'e olisi nia, ka bae lau 'urii, “Na Anoedoo Abu 'ana ne nia kai sifoli 'oe, ma na rigita lana God ne 'inito tasa, nia 'ana ne kai nunufi 'oe. Doo nai ne adea ma kera kai 'ailia wela abu nee 'ana 'Alakwa God.
35 Respondeu-lhe o anjo: O Espírito Santo descerá sobre ti, e a força do Altíssimo te envolverá com a sua sombra. Por isso o ente santo que nascer de ti será chamado Filho de Deus.
36 'O liotoi fasi too lamu ni 'Elisabeti bae da saea nia 'aba'ato, ma ka waro naa ka 'afitai naa fua kwala wela lae. Nia loko 'e iana naa 'ana wela wane ka ladea naa onona madame nia nai.
36 Também Isabel, tua parenta, até ela concebeu um filho na sua velhice; e já está no sexto mês aquela que é tida por estéril,
37 Si doo nai 'e fuli gu 'ana uri ka faatainia ne dodolofia tasi doo ka 'afitai kaaroa 'ana God fua ili lana.”
37 porque a Deus nenhuma coisa é impossível.
38 Ni Meri ka bae na 'urii, “Ni nau na wela keni rao nia God naa ne. Alu doo nai ki 'oe faarongo nau ai ki sui guu, da fuli nada 'ani nau ilingia ne 'oe saea nai.” Kada ni Meri nia bae 'uri nai sui guu, na 'ensel nai ka lea na 'ana faasi nia.
38 Então disse Maria: Eis aqui a serva do Senhor. Faça-se em mim segundo a tua palavra. E o anjo afastou-se dela.
39 'Ana kada nai burina ni Meri nia rongo sulia si faarongoa nai 'e sui, nia tatae, 'ali'ali ka lea naa uri tii kasi maefera nai lao tolo nai ki 'ana bali lolofaa 'i Diudia.
39 Naqueles dias, Maria se levantou e foi às pressas às montanhas, a uma cidade de Judá.
40 Kada nia lea kau ka dao 'i maefera nai, nia ka ruu 'i luma kera sa Sakaraea, ka bae diana kau tale ni 'Elisabeti.
40 Entrou em casa de Zacarias e saudou Isabel.
41 Ma si kada ni 'Elisabeti nia rongoa fatai na bae lana ni Meri, na wela nai ni 'Elisabeti 'e kulua ai nai, 'e tona ka agara 'ua guu lao rakena. Ma na Anoedoo Abu ka fungulia naa ni 'Elisabeti,
41 Ora, apenas Isabel ouviu a saudação de Maria, a criança estremeceu no seu seio; e Isabel ficou cheia do Espírito Santo.
42 ma nia ka bae baita ka bae na 'urii, “'Oo Meri wela keni nee 'ae, diana tasa 'asia naa fuamu ka talua keni na fere ki sui, ma ka diana 'asia naa lau guu fuana wela nee 'oe kulua ai ruruumu.
42 E exclamou em alta voz: Bendita és tu entre as mulheres e bendito é o fruto do teu ventre.
43 Si doo 'e baita tasa ka nao kusi bobola fainia, ne ni 'oe na gaa nia Aofia nau 'o lea mai 'oko tala dao toku gu 'urii!
43 Donde me vem esta honra de vir a mim a mãe de meu Senhor?
44 Suli nau, si kada bae ku rongoa kau lingemu 'o bae mai tale nau, na wela nee 'i ruruuku boroi 'e ele ka 'igi baita guu.
44 Pois assim que a voz de tua saudação chegou aos meus ouvidos, a criança estremeceu de alegria no meu seio.
45 'E diana tasa fuamu wela keni nee, sulia ni 'oe 'o faamamanea si baea God totoo kai fuli mala ne kera faarongo 'oe ai.”
45 Bem-aventurada és tu que creste, pois se hão de cumprir as coisas que da parte do Senhor te foram ditas!
46 Ni Meri ka bae lau 'urii,
46 E Maria disse: Minha alma glorifica ao Senhor,
47 ma 'i lao mangoku sui naa, nau ku ele suli God nia faamauri nau.
47 meu espírito exulta de alegria em Deus, meu Salvador,
48 Nia 'e manata toku ai ni rao nia, boroi 'ana nau gwa ai mala nia gwana. Suai fasi nai, 'ita 'i tari'ina ka oli 'alaa, toae ki sui da kai saea nau ai 'e diana tasa 'asia naa fuaku,
48 porque olhou para sua pobre serva. Por isto, desde agora, me proclamarão bem-aventurada todas as gerações,
49 suli God nia ilia doo talingai ki fuaku 'ana rigitaa nia.
49 porque realizou em mim maravilhas aquele que é poderoso e cujo nome é Santo.
50 Nia 'e 'ofea toae ki sui guu ne kera sae'inito 'ani nia, ta unitae wane nao si ore.
50 Sua misericórdia se estende, de geração em geração, sobre os que o temem.
51 'I lao ilidooa nia ki, nia 'e faatainia tetedea nia ka tagalangainia toaa ne kera manata naunau ki.
51 Manifestou o poder do seu braço: desconcertou os corações dos soberbos.
52 Nia 'e faakosoa mai waa 'inito ni maungi lada ki 'i saegano faasi 'initoaa kera ki, ma ka tafoa mai waa mala kera ki 'i langi daka 'inito.
52 Derrubou do trono os poderosos e exaltou os humildes.
53 Nia 'e sangonia toaa fiolo mae ki 'ana doo diana ki,
53 Saciou de bens os indigentes e despediu de mãos vazias os ricos.
54 — ausente —
54 Acolheu a Israel, seu servo, lembrado da sua misericórdia,
55 — ausente —
55 conforme prometera a nossos pais, em favor de Abraão e sua posteridade, para sempre.
56 Aia, ni Meri nia too kwaimani fai ni 'Elisabeti sulia bobola fainia ta olu madama lau sui nia kafi oli na 'i fera kera.
56 Maria ficou com Isabel cerca de três meses. Depois voltou para casa.
57 Ni 'Elisabeti nia too kau lelea ka dao 'ana si kada nia naa fua faafuta lae, nia ka faafutaa na wela wane.
57 Completando-se para Isabel o tempo de dar à luz, teve um filho.
58 Toaafuta ma toaa kwaimani nia ki daka ele 'asia naa kada kera rongoa doo diana nai God 'e ilia fuana.
58 Os seus vizinhos e parentes souberam que o Senhor lhe manifestara a sua misericórdia, e congratulavam-se com ela.
59 Kada wela nai 'e dao naa 'ana kwaluna maedani nia, kera daka lea na mai uri daka 'iri'unga 'ani nia sulia doo na taki kera toaa Diuda ki saea, ma kera daka dooria faasata lana 'ana satana maa nia sa Sakaraea.
59 No oitavo dia, foram circuncidar o menino e o queriam chamar pelo nome de seu pai, Zacarias.
60 Ma sui, gaa nia ka nao si ala faafia, ka bae 'ana 'urii fuada, “Nao molu si 'aili nia lau 'ana satana maa nia, nao! Molu 'aili nia 'amolu 'ana sa Dion!”
60 Mas sua mãe interveio: Não, disse ela, ele se chamará João.
61 Toaa nai ki tiifau kera luu nia daka 'urii, “Nee wala, nao ta waa 'ana kwalafaa kamuru dasi 'aili nia 'ua gu mai 'ana satae doo nai!”
61 Replicaram-lhe: Não há ninguém na tua família que se chame por este nome.
62 'I seeri kera ka kwaikaru 'ana 'abada fua maa nia wela nai, arai sa Sakaraea, kera ka leditona uri satae doo ne nia dooria daka 'ailia 'ana wela nai.
62 E perguntavam por acenos ao seu pai como queria que se chamasse.
63 Guu nia kwaikaru fuada, ka gani kera uri daka faa kau ta reba doo ni kekeda lae 'i fafona uri nia ka kekeda ai. Kada nia kekeda, nia ka faarongo 'urii, “Na wela nee, satana sa Dion.” Toaa nai ki tiifau kera daka kwele 'asia naa.
63 Ele, pedindo uma tabuinha, escreveu nela as palavras: João é o seu nome. Todos ficaram pasmados.
64 Ma asi kada nai guu, na faka sa Sakaraea 'e alube nia ka bae tafa naa. Nia ka tangoa na 'ana God.
64 E logo se lhe abriu a boca e soltou-se-lhe a língua e ele falou, bendizendo a Deus.
65 Ma na toaa nai ki tiifau kera koni mai 'i seeri, kera da kwele daka mae 'ada. Ma 'i seeri na faarongo lae sulia doo nai ki ka talofia maefera nai ki tiifau lao tolo 'i seeri, 'ana bali lolofaa 'i Diudia sui guu.
65 O temor apoderou-se de todos os seus vizinhos; o fato divulgou-se por todas as montanhas da Judéia.
66 Ma na toae ki sui guu ne da rongoa doo nai ki, kera ka manata sulida daka bae 'urii, “Na wela nee mone bobongi nia baita, nia nao lau ta waa mamala wela ne rowaa!” Kera bae 'uri nai, sulia kera saitomana na tetedea God 'e nii fai nia.
66 Todos os que o ouviam conservavam-no no coração, dizendo: Que será este menino? Porque a mão do Senhor estava com ele.
67 Na Anoedoo Abu ka faabaea sa Sakaraea maa sa Dion, nia ka silia God ka bae 'urii,
67 Zacarias, seu pai, ficou cheio do Espírito Santo e profetizou, nestes termos:
68 “Kolu tangoa God na Aofia kolu nee toaa Diu ki kolu foosia.
68 Bendito seja o Senhor, Deus de Israel, porque visitou e resgatou o seu povo,
69 Nia 'e falea mai waa tetede ni kwai faamauri kia, ne futa mai 'ana kwalafaa waa 'inito kia sa Defet, na waa rao nia God,
69 e suscitou-nos um poderoso Salvador, na casa de Davi, seu servo
70 'uri bae nia bae 'ana brofet abu nia ki 'i nao ka alangainia sui na mai.
70 {como havia anunciado, desde os primeiros tempos, mediante os seus santos profetas},
71 Nia 'e alangai uri kai faamauri kia faasia malimae kia ki, ma kai tafalangai kia faasia toaa neki manata lada ta'aa fuaka.
71 para nos livrar dos nossos inimigos e das mãos de todos os que nos odeiam.
72 Nia 'e alangai fua kokoo kia ki mai 'i nao, nia kai faatainia kwai'ofeia nia fuaka, ma kai manata toi na alangaia abu nia fai kera.
72 Assim exerce a sua misericórdia com nossos pais, e se recorda de sua santa aliança,
73 Na alangaia abu nia fua kokoo kia sa 'Abraham 'ana kada 'i nao, ne nia kai lafutai kia faasia 'abana malimae kia ki,
73 segundo o juramento que fez a nosso pai Abraão: de nos conceder que, sem temor,
74 fasi uri kolu ka rao fuana ma kolu si mau lau 'ana malimae kolu ki,
74 libertados de mãos inimigas, possamos servi-lo
75 ma uri kolu ka too 'o'olo na 'akolu 'i maana ka lelea firi.”
75 em santidade e justiça, em sua presença, todos os dias da nossa vida.
76 Sa Sakaraea nia oli ka bae 'urii fua 'alakwa nia sa Dion,
76 E tu, menino, serás chamado profeta do Altíssimo, porque precederás o Senhor e lhe prepararás o caminho,
77 Ni 'oe 'oko faarongoa toaa nia ki, ne God kera nee kai faamauri kera kada nia manata lukea ade garoa kera ki.
77 para dar ao seu povo conhecer a salvação, pelo perdão dos pecados.
78 God ne 'inito ka tasa nia kwai'ofei tasa. Ma fafona kwai'ofeia nia, nia kai faa mai na Waa Kwai Faamauri. Na waa nai, dao lana mai kai mala 'ana sato loo nia afuraga mai 'aena salo ka tala faafi kia,
78 Graças à ternura e misericórdia de nosso Deus, que nos vai trazer do alto a visita do Sol nascente,
79 uri ka faa folaalia manata lana toaa kera too lao rorodoa lae 'ana maee. Ma ka kwesu folaa tala 'ae kolu uri fali lae lao aroaroa 'ana too kwaimani lae fai God.”
79 que há de iluminar os que jazem nas trevas e na sombra da morte e dirigir os nossos passos no caminho da paz.
80 Sa Dion na wela nai, nia ka baita ka lea 'alaa, ma na manata lana ka rafo. Kada nia baita naa, nia ka too gu 'ana lao fera kwasi, lelea ka dao 'ana kada nia fua saka faatai lae ai 'i maana toaa nia 'Israel.
80 O menino foi crescendo e fortificava-se em espírito, e viveu nos desertos até o dia em que se apresentou diante de Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.