Lucas 1
Na Alangaia Falu 'ana Baea 'i Baegu (BVD) vs NTLH
1 'O Tiofilas 'ae, na waa 'oro ki da kedaa sui na mai ununua sulia doo neki sui guu sa Disas nia ilida ki mai 'i malutameli.
1 Prezado Teófilo, Muitas pessoas têm se esforçado para escrever a história das coisas que aconteceram entre nós.
2 Kera da kekeda sulia doo nai ki da rongo faasia waa da tala soi mai doo nai ki kada kera fuli, toa nai ki da tala rongo mai doo ki, kera unu sulia doo nai ki fuameli.
2 Elas escreveram o que foi contado por aqueles que viram essas coisas desde o começo e anunciaram a mensagem do evangelho .
3 Nia ne adea ku faarongo 'oe kau Tiofilas, 'oe waa 'inito kani. Nau ku manata toi 'e diana, fua nau 'i tala 'aku ku kekeda lau guu sulia doo nai ki fuamu. Nau ku doori alu aoloa kau 'ana ununua nee fuamu, sulia nau tala 'aku ku filo diana ai. Doo ne adea ku filo diana ai, sulia nau ku fafurongo diana mai sulia ununua nai, 'ita 'ana safali lana lelea mai ka dao 'ana sui lana.
3 Portanto, Excelência, eu estudei com todo o cuidado como foi que essas coisas aconteceram desde o princípio e achei que seria bom escrever tudo em ordem para o senhor,
4 Nau ku kekeda sulia doo nai ki fuamu, uri 'oko tala saitomana 'amu mamana lana doo nai ki sui guu kera toolangainia mai siamu.
4 a fim de que o senhor pudesse conhecer toda a verdade sobre os ensinamentos que recebeu.
5 'Ana kada sa Herod nia 'inito fua bali lolofaa 'i Diudia, tii waa ni foa ne satana sa Sakaraea nia too lau guu 'ana kada nai. Sa Sakaraea nia waa ni foa fulingana arai ni foa ne satana sa 'Abida. Na 'afe sa Sakaraea, ni 'Elisabeti, nia wela keni lau guu fasi kwalafaa sa 'Aaron, arai ni foa ni gwau bae toolana sa Mosis.
5 Quando Herodes era o rei da terra de Israel, havia um sacerdote chamado Zacarias, que era do grupo dos sacerdotes de Abias. A esposa dele se chamava Isabel e também era de uma família de sacerdotes.
6 Na roo maakwaina nai ki, keeru abulo 'o'olo 'i maana God, sulia nao daru si ilia tasi doo si garo 'ana ade lae sulia taki Aofia ki ma si baea fifii nia ki tiifau.
6 Esse casal vivia a vida que para Deus é correta, obedecendo fielmente a todas as leis e mandamentos do Senhor.
7 Sui ta, ni 'Elisabeti ne nia 'aba'ato ma keeru ka nao daru si welaa guu. Ma ka ta'aa ka fafonaa lau, keeru sui guu daru waro naa.
7 Mas não tinham filhos porque Isabel não podia ter filhos e porque os dois já eram muito velhos.
8 Totoo tii fa dani, arai sa Sakaraea, nia kai rao 'ana fua God lao Beukaua bae, sulia nia na waa ni foa. Nia fai waa ni foa neki da rao kwaimani ki, si kada nai si kada kera naa fua rao lae 'i seeri.
8 Certo dia no Templo de Jerusalém, Zacarias estava fazendo o seu trabalho de sacerdote, pois era a sua vez de fazer aquele trabalho diário.
9 Kera da rao gu kau 'uri nai, daka nenee naa mala 'ana ne 'ita daka ilia na mai lao foaa kera ki, fua dao lae tona sa tii ada ne kai ruu kau lao kadabeu lalo 'i lao Beukaua nai. Kada da ili 'uri nai guu, na nenee laa nai ka 'asia naa faafia arai sa Sakaraea uri nia ka ruu kau lao kadabeu lalo nai, uri suungi lana doo moko diana ki 'i laona.
9 Conforme o costume dos sacerdotes, ele havia sido escolhido por sorteio para queimar o incenso no altar e por isso entrou no Templo do Senhor.
10 Si kada ne nia roo 'ana suungi lana doo moko diana nai, na konia baita ne kera koni kau 'i maa, daka too 'ana foa laa.
10 Durante o tempo em que o incenso queimava, o povo lá fora fazia orações.
11 Ma 'ana si kada nai guu, na 'ensel nia God ka sakatafa faatai mai ka uu gu 'ana 'i bali aolo 'ana fuliere nai ni suungi lana doo moko diana ki ai.
11 Então um anjo do Senhor apareceu em frente de Zacarias, de pé, do lado direito do altar.
12 Kada sa Sakaraea, 'e suana 'ensel nai, nia 'e tona baita ka mau 'asia naa.
12 Quando Zacarias o viu, ficou com medo e não sabia o que fazer.
13 Sui boroi 'ana, na 'ensel nai ka bae 'urii fuana, “Sakaraea, nao 'osi mau lau! God nia rongoa naa foa laa 'oe. 'Afe 'oe ni 'Elisabeti nia kai kulua kai kwalafia tii wela wane. 'Oe 'oko 'ailia wela nai, satana sa Dion.
13 Mas o anjo lhe disse: — Não tenha medo, Zacarias, pois Deus ouviu a sua oração! A sua esposa vai ter um filho, e você porá nele o nome de João.
14 Kada wela nai 'e futa, ni 'oe 'oi ele 'oki noni sasala tasa, ma toaa 'oro kera kai ele lau guu suli nia,
14 O nascimento dele vai trazer alegria e felicidade para você e para muita gente,
15 sulia na wela nai nia na wela 'initoa nia God. Wela nai kai abu 'ana kuufi lana waen, ma nao ta kafo ne kai faa gwaulilinge nia. Ma kada nia nao si futa 'ua boroi mai, na Anoedoo Abu ka funguli nia 'ua guu.
15 pois para o Senhor Deus ele será um grande homem. Ele não deverá beber vinho nem cerveja. Ele será cheio do Espírito Santo desde o nascimento
16 Nia naa ne kai olitainia mai toaa 'oro 'i 'Israel uri oli lae mai talea God kera.
16 e levará muitos israelitas ao Senhor, o Deus de Israel.
17 Ma nia naa ne kai dao mai 'i nao sui fatai Aofia kafi dao mai. Ma nia kai ili raoa lao mamanaa bae brofet 'Ilaeja nia totoo ai 'i nao. Nia kai bulasia manata lana waa ni maa lae ki fua kera oli daka liosau lau 'ana wela kera ki. Ma fua nia ka bulasia manata lana toaa ade faasia ki fua kera oli daka fafurongoa lau si baea manata faasia toaa abulo 'o'olo ki. Ma fua nia ka ade akau 'ana toaa ne kera kai kwaimaakwali maasia dao lana mai Aofia.”
17 Ele será mandado por Deus como mensageiro e será forte e poderoso como o profeta Elias. Ele fará com que pais e filhos façam as pazes e que os desobedientes voltem a andar no caminho direito. E conseguirá preparar o povo de Israel para a vinda do Senhor.
18 Sa Sakaraea, nia ka bae 'urii fua na 'ensel nai, “Nau ku ulafusia 'asia naa sae uri si doo nai lelea ka mamana wala, sulia nau ku waro naa, ma na 'afe nau boroi, nia waro naa!”
18 Então Zacarias perguntou ao anjo: — Como é que eu vou saber que isso é verdade? Estou muito velho, e a minha mulher também.
19 Na 'ensel nai, 'e luu nia ka bae 'urii, “Wala 'ae, nau sa Gebrel naa ne, nau waa 'ita ku too na fai God ne. Ma nia naa ne odu nau mai fua faarongo lamu asi faarongoa diana nee.
19 O anjo respondeu: — Eu sou Gabriel,
20 Ma lea 'oe 'osi faamamanea guu na doo neki ku faarongo 'oe ai nee, ne totoo dai fuli na mone asi kada ne da gwalua fuai, tama fakamu nia kai 'ato nai. Ka nao 'osi bae tafa guu lelea ka dao naa asi kada doo neki kai fuli ai.”
20 Você não está acreditando no que eu disse, mas isso acontecerá no tempo certo. E, porque você não acreditou, você ficará mudo e não poderá falar até o dia em que o seu filho nascer.
21 Toaa nai ki daka maasia gu 'ada sa Sakaraea, ma daka too lelea kera ka kwaikolai naa 'ana doo ne adea nia too mai ka tau 'asia naa lao Beukaua loko.
21 Enquanto isso, o povo estava esperando Zacarias, e todos estavam admirados com a demora dele no Templo.
22 Kada nia ruu mai maa ka lea mai ka dao siada, na fakana 'e 'ato ka nao si bae tafa naa fuada. Ma kera ka manata toi 'ada sae sa nia 'e suana mai ta faataia lao kadabeu lalo loko, ne ka adea nia nao si bae tafa naa, ma toka kwaikaru ka faatai 'aba ki na 'ana fuada.
22 Quando saiu, Zacarias não podia falar. Então perceberam que ele havia tido uma visão no Templo. Sem poder falar, ele fazia sinais com as mãos para o povo.
23 Aia, nia ka dao naa asi kada fua nia fai toa ne kera rao kwaimani ki lao Beukaua bae fua kera ka faasuia raoe ai, nia ka oli na kau 'i luma kera.
23 Quando terminaram os seus dias de serviço no Templo, Zacarias voltou para casa.
24 'I burina si doo nai 'e fuli, nia fai 'afe nia ni 'Elisabeti keeru ka too lelea guu, 'afe nia ka safali kulua naa. Ma ni 'Elisabeti ka too banitai gu 'ana 'i luma keerua sulia lima madama ki.
24 Pouco tempo depois Isabel, a sua esposa, ficou grávida e durante cinco meses não saiu de casa. E ela disse:
25 Ma too nia ka bae 'urii, “Si doo God nia ilia fuaku sulia nia manata toku ne. Ne nia 'e taga 'ana noni susuala laa baita bae nau ku too mai laona 'i maana konia nau, bae nau ku 'aba'ato!”
25 — Agora que o Senhor me ajudou, ninguém mais vai me desprezar por eu não ter filhos.
26 Aia, kera too kau lea ka dao naa 'ana onona madama ni 'Elisabeti nia 'e kulua sulia, God ka odua 'ensel Gebrel ka lea lau gu mai uri kasi maefera nai 'i Naasaret, ne nii lao bali lolofaa 'i Galilii.
26 Quando Isabel estava no sexto mês de gravidez, Deus enviou o anjo Gabriel a uma cidade da Galileia chamada Nazaré.
27 Sa Gebrel nia ngalia mai si faarongoa fua tii wela keni saarii da ala'ato 'ani nia 'i seeri ne kera alufaafia fua tii waa da 'ailia 'ana sa Diosef. Sa Diosef nia futa 'ana kwalafaa sa Defet na waa 'inito bae. Na wela keni saari nai satana ni Meri.
27 O anjo levava uma mensagem para uma virgem que tinha casamento contratado com um homem chamado José, descendente do rei Davi. Ela se chamava Maria.
28 Na 'ensel nai 'e dao ka bae 'urii fuana, “Sato diana kau fuamu wala, God nia 'ofe 'oe ma ka nii fai 'oe!”
28 O anjo veio e disse: — Que a paz esteja com você, Maria! Você é muito abençoada. O Senhor está com você.
29 Kada ni Meri 'e rongoa na 'ensel 'e bae 'uri nai, nia manata lana ka tona ka nanisia naa malutana si baea nai.
29 Porém Maria, quando ouviu o que o anjo disse, ficou sem saber o que pensar. E, admirada, ficou pensando no que ele queria dizer.
30 Na 'ensel ka bae 'urii fuana, “Meri 'ae, nao 'osi mau lau, sulia God nia 'ofe 'oe.
30 Então o anjo continuou: — Não tenha medo, Maria! Deus está contente com você.
31 Ni 'oe, 'oki kulua 'oko kwalafia tii wela wane. 'Oko 'ailia satana wela nai 'ana sa Disas.
31 Você ficará grávida, dará à luz um filho e porá nele o nome de Jesus .
32 Wela nai nia kai 'inito, ne kera kai saea nia 'alakwa God na gwautasaliu. Ma God kai faa'inito nia mala koko nia sa Defet.
32 Ele será um grande homem e será chamado de Filho do Deus Altíssimo. Deus, o Senhor, vai fazê-lo rei, como foi o antepassado dele, o rei Davi.
33 Na wela nee kai 'inito ladoa totoo si sui fua toaa Diu, kwalafaa sa Diakab!”
33 Ele será para sempre rei dos descendentes de Jacó, e o Reino dele nunca se acabará.
34 Ni Meri nia ka bae 'urii fuana 'ensel nai, “Nau na wela keni saarii sakwadoloa nee, si doo ne 'oe saea nai, tara nau ku kulua 'utaa gu 'aku 'ana wele nai?”
34 Então Maria disse para o anjo: — Isso não é possível, pois eu sou virgem!
35 Na 'ensel 'e olisi nia, ka bae lau 'urii, “Na Anoedoo Abu 'ana ne nia kai sifoli 'oe, ma na rigita lana God ne 'inito tasa, nia 'ana ne kai nunufi 'oe. Doo nai ne adea ma kera kai 'ailia wela abu nee 'ana 'Alakwa God.
35 O anjo respondeu: — O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Deus Altíssimo a envolverá com a sua sombra. Por isso o menino será chamado de santo e Filho de Deus.
36 'O liotoi fasi too lamu ni 'Elisabeti bae da saea nia 'aba'ato, ma ka waro naa ka 'afitai naa fua kwala wela lae. Nia loko 'e iana naa 'ana wela wane ka ladea naa onona madame nia nai.
36 Fique sabendo que a sua parenta Isabel está grávida, mesmo sendo tão idosa. Diziam que ela não podia ter filhos, no entanto agora ela já está no sexto mês de gravidez.
37 Si doo nai 'e fuli gu 'ana uri ka faatainia ne dodolofia tasi doo ka 'afitai kaaroa 'ana God fua ili lana.”
37 Porque para Deus nada é impossível.
38 Ni Meri ka bae na 'urii, “Ni nau na wela keni rao nia God naa ne. Alu doo nai ki 'oe faarongo nau ai ki sui guu, da fuli nada 'ani nau ilingia ne 'oe saea nai.” Kada ni Meri nia bae 'uri nai sui guu, na 'ensel nai ka lea na 'ana faasi nia.
38 Maria respondeu: — Eu sou uma E o anjo foi embora.
39 'Ana kada nai burina ni Meri nia rongo sulia si faarongoa nai 'e sui, nia tatae, 'ali'ali ka lea naa uri tii kasi maefera nai lao tolo nai ki 'ana bali lolofaa 'i Diudia.
39 Alguns dias depois, Maria se aprontou e foi depressa para uma cidade que ficava na região montanhosa da Judeia.
40 Kada nia lea kau ka dao 'i maefera nai, nia ka ruu 'i luma kera sa Sakaraea, ka bae diana kau tale ni 'Elisabeti.
40 Entrou na casa de Zacarias e cumprimentou Isabel.
41 Ma si kada ni 'Elisabeti nia rongoa fatai na bae lana ni Meri, na wela nai ni 'Elisabeti 'e kulua ai nai, 'e tona ka agara 'ua guu lao rakena. Ma na Anoedoo Abu ka fungulia naa ni 'Elisabeti,
41 Quando Isabel ouviu a saudação de Maria, a criança se mexeu na barriga dela. Então, cheia do poder do Espírito Santo,
42 ma nia ka bae baita ka bae na 'urii, “'Oo Meri wela keni nee 'ae, diana tasa 'asia naa fuamu ka talua keni na fere ki sui, ma ka diana 'asia naa lau guu fuana wela nee 'oe kulua ai ruruumu.
42 Isabel disse bem alto: — Você é a mais abençoada de todas as mulheres, e a criança que você vai ter é abençoada também!
43 Si doo 'e baita tasa ka nao kusi bobola fainia, ne ni 'oe na gaa nia Aofia nau 'o lea mai 'oko tala dao toku gu 'urii!
43 Quem sou eu para que a mãe do meu Senhor venha me visitar?!
44 Suli nau, si kada bae ku rongoa kau lingemu 'o bae mai tale nau, na wela nee 'i ruruuku boroi 'e ele ka 'igi baita guu.
44 Quando ouvi você me cumprimentar, a criança ficou alegre e se mexeu dentro da minha barriga.
45 'E diana tasa fuamu wela keni nee, sulia ni 'oe 'o faamamanea si baea God totoo kai fuli mala ne kera faarongo 'oe ai.”
45 Você é abençoada, pois acredita que vai acontecer o que o Senhor lhe disse.
46 Ni Meri ka bae lau 'urii,
46 Então Maria disse:
47 ma 'i lao mangoku sui naa, nau ku ele suli God nia faamauri nau.
47 — A minha alma anuncia a grandeza do Senhor. O meu espírito está alegre por causa de Deus, o meu Salvador.
48 Nia 'e manata toku ai ni rao nia, boroi 'ana nau gwa ai mala nia gwana. Suai fasi nai, 'ita 'i tari'ina ka oli 'alaa, toae ki sui da kai saea nau ai 'e diana tasa 'asia naa fuaku,
48 Pois ele lembrou de mim, sua humilde De agora em diante todos vão me chamar de mulher abençoada,
49 suli God nia ilia doo talingai ki fuaku 'ana rigitaa nia.
49 porque o Deus Poderoso fez grandes coisas por mim. O seu nome é santo,
50 Nia 'e 'ofea toae ki sui guu ne kera sae'inito 'ani nia, ta unitae wane nao si ore.
50 e ele mostra a sua bondade a todos os que o em todas as
51 'I lao ilidooa nia ki, nia 'e faatainia tetedea nia ka tagalangainia toaa ne kera manata naunau ki.
51 Deus levanta a sua mão poderosa e derrota os orgulhosos com todos os planos deles.
52 Nia 'e faakosoa mai waa 'inito ni maungi lada ki 'i saegano faasi 'initoaa kera ki, ma ka tafoa mai waa mala kera ki 'i langi daka 'inito.
52 Derruba dos seus tronos reis poderosos e põe os humildes em altas posições.
53 Nia 'e sangonia toaa fiolo mae ki 'ana doo diana ki,
53 Dá fartura aos que têm fome e manda os ricos embora com as mãos vazias. que fez aos nossos antepassados e ajudou o povo de Israel, seu servo. Lembrou de mostrar a sua bondade a Abraão e a todos os seus descendentes, para sempre.
56 Aia, ni Meri nia too kwaimani fai ni 'Elisabeti sulia bobola fainia ta olu madama lau sui nia kafi oli na 'i fera kera.
56 Maria ficou mais ou menos três meses com Isabel e depois voltou para casa.
57 Ni 'Elisabeti nia too kau lelea ka dao 'ana si kada nia naa fua faafuta lae, nia ka faafutaa na wela wane.
57 Chegou o tempo de Isabel ter a criança, e ela deu à luz um menino.
58 Toaafuta ma toaa kwaimani nia ki daka ele 'asia naa kada kera rongoa doo diana nai God 'e ilia fuana.
58 Os vizinhos e parentes ouviram falar da grande bondade do Senhor para com Isabel, e todos ficaram alegres com ela.
59 Kada wela nai 'e dao naa 'ana kwaluna maedani nia, kera daka lea na mai uri daka 'iri'unga 'ani nia sulia doo na taki kera toaa Diuda ki saea, ma kera daka dooria faasata lana 'ana satana maa nia sa Sakaraea.
59 Quando o menino estava com oito dias, vieram circuncidá-lo e queriam lhe dar o nome do pai, isto é, Zacarias.
60 Ma sui, gaa nia ka nao si ala faafia, ka bae 'ana 'urii fuada, “Nao molu si 'aili nia lau 'ana satana maa nia, nao! Molu 'aili nia 'amolu 'ana sa Dion!”
60 Mas a sua mãe disse: — Não. O nome dele vai ser João.
61 Toaa nai ki tiifau kera luu nia daka 'urii, “Nee wala, nao ta waa 'ana kwalafaa kamuru dasi 'aili nia 'ua gu mai 'ana satae doo nai!”
61 Então disseram: — Mas você não tem nenhum parente com esse nome!
62 'I seeri kera ka kwaikaru 'ana 'abada fua maa nia wela nai, arai sa Sakaraea, kera ka leditona uri satae doo ne nia dooria daka 'ailia 'ana wela nai.
62 Aí fizeram sinais ao pai, perguntando que nome ele queria pôr no menino.
63 Guu nia kwaikaru fuada, ka gani kera uri daka faa kau ta reba doo ni kekeda lae 'i fafona uri nia ka kekeda ai. Kada nia kekeda, nia ka faarongo 'urii, “Na wela nee, satana sa Dion.” Toaa nai ki tiifau kera daka kwele 'asia naa.
63 Zacarias pediu uma tabuinha de escrever e escreveu: “O nome dele é João.” E todos ficaram muito admirados.
64 Ma asi kada nai guu, na faka sa Sakaraea 'e alube nia ka bae tafa naa. Nia ka tangoa na 'ana God.
64 Nesse momento Zacarias pôde falar novamente e começou a louvar a Deus.
65 Ma na toaa nai ki tiifau kera koni mai 'i seeri, kera da kwele daka mae 'ada. Ma 'i seeri na faarongo lae sulia doo nai ki ka talofia maefera nai ki tiifau lao tolo 'i seeri, 'ana bali lolofaa 'i Diudia sui guu.
65 Os vizinhos ficaram com muito medo, e as notícias dessas coisas se espalharam por toda a região montanhosa da Judeia.
66 Ma na toae ki sui guu ne da rongoa doo nai ki, kera ka manata sulida daka bae 'urii, “Na wela nee mone bobongi nia baita, nia nao lau ta waa mamala wela ne rowaa!” Kera bae 'uri nai, sulia kera saitomana na tetedea God 'e nii fai nia.
66 Todos os que ouviam essas coisas e pensavam nelas perguntavam: — O que será que esse menino vai ser? Pois, de fato, o poder do Senhor estava com ele.
67 Na Anoedoo Abu ka faabaea sa Sakaraea maa sa Dion, nia ka silia God ka bae 'urii,
67 Zacarias, o pai de João, cheio do Espírito Santo, começou a profetizar . Ele disse:
68 “Kolu tangoa God na Aofia kolu nee toaa Diu ki kolu foosia.
68 — Louvemos o Senhor, o Deus de Israel, pois ele veio ajudar o seu povo e lhe dar a liberdade.
69 Nia 'e falea mai waa tetede ni kwai faamauri kia, ne futa mai 'ana kwalafaa waa 'inito kia sa Defet, na waa rao nia God,
69 Enviou para nós um poderoso Salvador, aquele que é descendente do seu
70 'uri bae nia bae 'ana brofet abu nia ki 'i nao ka alangainia sui na mai.
70 Faz muito tempo que Deus disse isso por meio dos seus santos
71 Nia 'e alangai uri kai faamauri kia faasia malimae kia ki, ma kai tafalangai kia faasia toaa neki manata lada ta'aa fuaka.
71 Ele prometeu nos salvar dos nossos inimigos e nos livrar do poder de todos os que nos odeiam.
72 Nia 'e alangai fua kokoo kia ki mai 'i nao, nia kai faatainia kwai'ofeia nia fuaka, ma kai manata toi na alangaia abu nia fai kera.
72 Disse que ia mostrar a sua bondade aos nossos antepassados e lembrar da sua santa ao nosso antepassado Abraão; prometeu que nos livraria dos nossos inimigos e que ia nos deixar servi-lo sem medo,
73 Na alangaia abu nia fua kokoo kia sa 'Abraham 'ana kada 'i nao, ne nia kai lafutai kia faasia 'abana malimae kia ki,
73 — ausente —
74 fasi uri kolu ka rao fuana ma kolu si mau lau 'ana malimae kolu ki,
74 — ausente —
75 ma uri kolu ka too 'o'olo na 'akolu 'i maana ka lelea firi.”
75 para que sejamos somente dele e façamos o que ele quer em todos os dias da nossa vida.
76 Sa Sakaraea nia oli ka bae 'urii fua 'alakwa nia sa Dion,
76 E você, menino, será chamado de profeta do Deus Altíssimo e irá adiante do Senhor a fim de preparar o caminho para ele.
77 Ni 'oe 'oko faarongoa toaa nia ki, ne God kera nee kai faamauri kera kada nia manata lukea ade garoa kera ki.
77 Você anunciará ao povo de Deus a salvação que virá por meio do perdão dos pecados deles.
78 God ne 'inito ka tasa nia kwai'ofei tasa. Ma fafona kwai'ofeia nia, nia kai faa mai na Waa Kwai Faamauri. Na waa nai, dao lana mai kai mala 'ana sato loo nia afuraga mai 'aena salo ka tala faafi kia,
78 Pois o nosso Deus é misericordioso e bondoso. Ele fará brilhar sobre nós a sua luz
79 uri ka faa folaalia manata lana toaa kera too lao rorodoa lae 'ana maee. Ma ka kwesu folaa tala 'ae kolu uri fali lae lao aroaroa 'ana too kwaimani lae fai God.”
79 e do céu iluminará todos os que vivem na escuridão da sombra da morte, para guiar os nossos passos no caminho da paz.
80 Sa Dion na wela nai, nia ka baita ka lea 'alaa, ma na manata lana ka rafo. Kada nia baita naa, nia ka too gu 'ana lao fera kwasi, lelea ka dao 'ana kada nia fua saka faatai lae ai 'i maana toaa nia 'Israel.
80 O menino cresceu e ficou forte de espírito. E viveu no deserto até o dia em que apareceu diante do povo de Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.