Lucas 18

Baguma Apam Vɔḛ a Tuwuli (BOV) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu bɔa ye fɔtsa bakɔlɛnɛ a lɛgbã lidi, ɛkɔa yatsa be kĩ kɛnɛ kĩ bɛkaabɔa mpaɛ lɔkɔ nyɛ lɔkɔ, kĩ akpɔ ɛtaveli be da.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Ebi be kĩ, “Fɔlɛtsa ɔdzɛnɛ odi na nɛ ɔmatɔ odi kamɛ kĩ ɛtávila Baguma ĩye ɛkɔa obu ɛkpa odima lɛmɛ.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Okunawa odi lɛmɛ na nɛ ɔmatɔ mɔapɛ a kamɛ, ade ɛkayake ye aduli kĩ, ‘Bumɔ yĩ kanyɛ yĩ nɛ yĩ okesĩnɛ awɛ kamɛ.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 “Fɔtɛ lɔkɔ pii kĩ fɔlɛtsa ɔdzɛnɛ a sĩ ɛtákɛna lɛtsama nɛ foe akũ. Lɛmɛ nɛ ke kawũna kamɛ a, ebi ye akũ kĩ, ‘Titɔ kĩ maávila Baguma ade maákɔa obu kakpa otidziwa malo ni,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 nɛ ɔhau beblebee kĩ okunawa kĩĩ akpa yĩ sũ ni, maadã kĩ ɛna ye ɔtɔbɛ. Ntɛ ntákɛna lɔmɔ ni, yaakaya nɛ yĩ sɛkɛ̃ lɔkɔa ɛláafɔ̃ nna kawɛya.’ ”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Ade boe Ɔlate lɛ ɛnaa lɔtɔ kĩ, “Mitse lɛtsa a kĩ fɔlɛtsa ɔdzɛnɛ kĩ yaádi ɔnɔkɔali kĩĩ lɛ.
6 E o Senhor continuou:
7 Finyaakĩĩ a, miatɛ kado kĩ Baguma lɛláadzɛ ɛkpa ye bati a kĩ babe kavɛ ye lɛnyɛ mɔ suwa, kavia kabumɛna a ɔtɔbɛ? Mbɔɛɛ miatɛ kado kĩ ɛláabumɛna be mɔatsɛ?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Mabi mi kĩ yaadzɛ ɛkpa be ɔtɔbɛ mɔatsɛ. Lɛmɛ ntɛ Otidziwa Obi a ya nɛ katinya kamɛ ni, yaamɔ kĩ bati deĩ katɛkado?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Yesu bɔa lɛgbã kĩĩ ɛkpa bati a kĩ bɛtɛ bido kĩ bɛkpalɛ yedede ade basupa bati nkaɛ a.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 Ebi be kĩ, “Luwi a, bati nviã badi naa Asɔli Kɔla kamɛ kĩ banaabɔa mpaɛ. Ɔmɔa nyɛ Farisini, ɔyade a nyɛ tɔgɔlɛ ɔtɛnɛ.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Farisini a kpɛ̃ ye akũ ɛnadza ɛbɔa mpaɛ kĩ, ‘Baguma, manyɛ nɔ kɔlɛ, kitonɛkĩ nlá anɛngbã. Maádi bati ablɔ ade maákɛna adɔpaa ndɛ ayekĩ bati bɛbã akɛna a. Manyɛ nɔ kɔlɛ lɛmɛ kĩ nlá ndɛ tɔgɔlɛ ɔtɛnɛ a kĩ ɛdzɛ nɛ akĩĩ a aye.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Masui onukpɛ̃ fuwi nviã nɛ ɛkwansieda mɔa kamɛ, ade makɔa lɛtsa a kĩ mana a foe katsu kawuade a kakpa nɔ a.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Lɛmɛ tɔgɔlɛ ɔtɛnɛ a dza mɔ lugo, ade ɛtáwɛ kĩ yadzɛla anɛ ɛdã ode malo a. Lɛmɛ ɛkɔa awɛ ɛbɔamɔ ɔwɔlɛ ɛlɛ kĩ, ‘Baguma, titikpa ɔkɛnanɛ manɛ, mɔ yĩ kɔnya!’ ”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Yesu bi be kĩ, “Mabi mi kĩ tɔgɔlɛ ɔtɛnɛ a akũ lɛkpalɛ yedede nɛ Baguma anɛ kĩ emuniki ɛnaa kɔla a, nnɛ́ Farisini a. Kitonɛkĩ odi nyɛ odi kĩ ɛdɛla ye akũ nɛ ode ni, baakɛna ye nɛ kayɔ, ade odi nyɛ odi kĩ ɛdɔla ye akũ ni, baadɛla ye nɛ ode.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Bati badi kɔa be babi bɛyamɛna kĩ Yesu ete awɛ nɛ be akũ. Kĩ ye fɔtsa bakɔlɛnɛ a mɔ́ fukĩĩ a, bɛkã be anɛ.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Lɛmɛ Yesu vɛ babisɛ̃ a ɛyamɛna nɛ ye sɛkɛ̃, ɛlɛ kĩ, “Mifɔ̃ babisɛ̃ bɛya nɛ yĩ sɛkɛ̃, mitasua be osi. Kitonɛkĩ bikĩĩ bamɛ odu lá Baguma lɛgãkanyakɔ̃ a.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Mite fukĩĩ anɛ! Odi nyɛ odi kĩ ɛtátɛ Baguma lɛgãkanyakɔ̃ a ndɛ obisɛ̃ aye ni ɛláapuli ewo nɛ de kamɛ dadaada.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Yudafɔ ɔnɔkɔɛ̃ odi via Yesu kĩ, “Fɔtsa Ɔtsanɛ wĩ, litsa kɛnɛ kĩ nkɛna fɔmɔ maana nkpã kĩ ɛla kawũna dadaada a?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Ade Yesu via ye kĩ, “Nde sũ avɛ yĩ oti wĩ? Odima lɛnyɛ́ oti wĩ, mbɔɛntɛ Baguma mɔapɛ.
19 Jesus respondeu:
20 Onyina mbla a kĩ ɛtsa kĩ, ‘Tabɔa adɔpaa, takɔ oti, taye, tama fɔvã ote nɛ odima akũ, bu aga mɔ ama.’ ”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Oti a kpa mbuayɛ kĩ, “Kito anɛ yĩ tibisɛ̃ kamɛ a, nkɛna nɛ tɛbla kĩĩ flee akũ.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Kĩ Yesu nu foe a, ebi ye kĩ, “Lɛtsa mɔa te nɔ kakɛna. Naanɔ nɔ fɔtsa flee a kĩ odeĩ a kakɔa foe sika a kakpa ahiãfɔ, lɔkɔa aana akũ kana fɔtsa nɛ ode. Ke liti muniki kayaatomɔ yĩ.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Lɛmɛ kĩ onyole a nu fɔlɛtsa a ewo ɔblɔ paa, kitonɛkĩ ɛna akũ kana fɔtsa beblebee.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yesu mɔ ayekĩ ewo ɔblɔ a, ade ɛlɛ kĩ, “Fɔ́ana ɔsĩ fɔkpa asikafɔ kĩ baapuli biwo nɛ Baguma lɛgãkanyakɔ̃ a kamɛ!
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Fɔadã bɔɛɛ kĩ ɔpɔnkɔ mɔ kapu aatsã ɔnɔbɔ̃ ɔkɛ kamɛ ɛnɛ, kɛba kĩ osikani aawo nɛ Baguma lɛgãkanyakɔ̃ a kamɛ.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Ade bati a kĩ binu kalɛ kĩĩ a via Yesu kĩ, “Kekɔ̃ owei koũ aana katɛ?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Yesu kpa mbuayɛ kĩ, “Lɛtsa a kĩ otidziwa lɛláapuli ɛkɛna dadaada ni, Baguma kɔ̃ aapuli ɛkɛna.”
27 Jesus respondeu:
28 Awã naa Petro bi Yesu kĩ, “Dã, bɔfɔnɛ boe tɔtɔ awɛ buyi bɔya butomɔ nɔ.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Yesu bi be kĩ, “Mafɔ̃ minyi yededeede kĩ odi nyɛ odi kĩ ɛfɔnɛ ye tɔtɔ, ɔtsɔ̃ ĩye bawaɛ̃, ĩye bamanɛ ĩye babi eyi nɛ Baguma lɛgãkanyakɔ̃ a sũ ni,
29 Jesus respondeu:
30 baase ye fɔtsa kĩĩ fublusu nɛ nviã katinya kĩĩ kamɛ mɔ nkpã kĩ ɛla kawũna a nɛ kikĩ kaaya a kamɛ.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Yesu kpã ye fɔtsa bakɔlɛnɛ ewua-nviã a ɛnamɛna ɔɔwɛ̃ ade ebi be kĩ, “Mitse! Bɔanaa Yerusalem, awã kĩ fɔtsa flee a kĩ Baguma onukpɛ̃ banyɛnɛ tsɛlɛ nɛ Otidziwa Obi akũ biyi a, aaya nɛ foe kamɛ.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Baakɔa ye bido nɛ bikĩ bɛnyɛ́ Yudafɔ awɛ, bidi ye nsekuo, bivũna ye, bitua tanɛ biko nɛ ye akũ.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Baabo ye lɔkɔa bɛkɔ ye, lɛmɛ nɛ luwi lɛlalɛde akũ ni, yaabuki eyidza edzi nkpã.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Lɛmɛ ye fɔtsa bakɔlɛnɛ tánu fɔlɛtsa kĩĩ fudima kayɔ. Bɛkɔa foe kayɔkanu bɛkɔla be, ade ke bɛtányi lɛtsa a kĩ de akũ Yesu kalɛ kɔdzɛla a.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Kĩ Yesu fuã Yeriko ɔmatɔ a, ɔnɛkunɛ odi dzi nɛ osi ɔɔwɛ̃ ɛkawã fɔtsa.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Kĩ enu bati kɔdabu nkã kĩ batɛ̃ a, evia kĩ, “Litsa lamɔ kaya?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Ade bibi ye kĩ, “Yesu Nazaretni a lɛyaatɛ̃.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Awã naa, ɛbɔa fɔwɔla kɔɔba kĩ, “Yesu, Lɛgã Dawid Obi! Mɔ yĩ kɔnya!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Bati a kĩ bɛnyaa lɔtɔ a wũni nɛ ye akũ kĩ esua onukpɛ̃. Lɛmɛ ɛdanɛ fɔwɔla kabɔa kɔɔba kalɛ kĩ, “Lɛgã Dawid Obi! Mɔ yĩ kɔnya!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Foesũ Yesu fɔ̃ ɛdza ade ɛlɛ kĩ bɛkpã ɔnɛkunɛ a bɛma ye a. Kĩ ewo Yesu sɛkɛ̃ a, evia ye kĩ,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Litsa awɛ kĩ nkɛna nkpa nɔ?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Ade Yesu bi ye kĩ, “Kekɔ̃ mɔ fɔkɔ. Nɔ katɛkado fɔ̃ ɔsaɛ.”
42 Então Jesus disse:
43 Deedimɔapɛ epuli ɛmɔ fɔkɔ ade ke etomɔ Yesu mɔ Baguma kɔlɛ kanyɛ a. Kĩ bati kɔdabu a mɔ fukĩĩ a, be flee bimu Baguma.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.