Mateus 5
Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI
1 Jesus jordure nou boei dukeje ruture ia tori kurireu ao ka. Nono ure tumugudo. Nou ure jorduwadowuge etaregodure Jesus ae jamedu.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Nono Jesus makore ei tuwo erduwado. Akore: –
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 Ia boe enojarokare pudui. Dukodire eragojemode Pao Kurireu apo. Ere tugimijerado ema dukodire eragojemode apo rugadu boe pemegareu keje. Dukodire egaremode pudui. Boe pemegamode ei rugadu.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 Ia boe etragudure tugiarigodure dukodi. Mare du inodu tabo Pao Kurireu umode ewudugugo. Dukodire egaremode pudui rugadu. Boe pemegamode ei rugadu.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 Ia boe emaragodu pemegamode tugimijera ai mare ekorigodumodukare ji rugadu. Mare Pao Kurireu umode tumagore jiboe maku nou maragodu pemegareuge etai rugadu. Dukodire egaremode pudui. Boe pemegamode ei rugadu.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 Ia boe ere turagado pudui tumeartoruwo Pao Kurireuji tuwo turo jetorodo. Ewiagorore tu turo pemegawo tu rugadu. Ewiapagakare iaboeji iaboeji. Dukodire Pao Kurireu umode turaga maku etai rugadu ewo turo jetorodo. Dukodire egaremode pudui. Boe pemegamode ei rugadu.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 Ia boe enogudugodure boebo rugadu. Dukodire Pao Kurireu okudugodumode ebo nou ero jipagi. Dukodire boe pemegamode ei rugadu. Egaremode pudui rugadu.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 Ia boe emeardae pegareu bokware. Emeardae pemegare. Boe pemegamode ei rugadu. Erdumode Pao Kurireuji tuioku tabo rugadu. Dukodire egaremode pudui rugadu.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 Ia boe erugodukare boei. Emago kigodure boei erugodukawo pui pugeje epemegawo pui rugadu. Boe pemegamode nou boei. Pao Kurireu umode toredo emage. Dukodire egaremode pudui rugadu.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 Ia boe emeartorure Pao Kurireuji dukodire ro pegareuge emago pegare ei, ero pega kigodure ei. Mare du inodu tabo boe pemegamode nou meartorure Pao Kurireu jiwugei. Ere tugimijerado Pao Kurireuče dukodire eragojemode Pao Kurireu apo rugadu boe pemegareu keje. Dukodire egaremode pudui rugadu.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 — ausente —
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 — ausente —
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Jesus mako kimore. Akore: – Tameartorure i dukodire tare nono sal mogadure. Sal pemegare. Mare nou sal pegomode dukeje nou sal akedumode. Nono umodukare nono sal mogadure pugeje. Dukodire boe eromodukare iaboeji nou sal tabo pugeje. Emode barigu. Ewure jomode keje. Mare sal ji karega inagoino. Tameartorure i. Dujire inagoino. Tagaba tagera ra tameartorure i dupiji. Nono meartorukareuge erdumode taro pemegareuji. Nono etaidumode tumeartoruwo i jamedu. Dujire inagoino.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 – Tameartorure i dukodire tare nono jorugu mogadure. Boe emode jorugudo ia tori kurireu ao keje dukeje boe eiamedu boe erdumode joruguji.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Boe emode pori bu jorugu aogeje dukeje urugumodukare. Mare boe emode jorugu bararedo, uruguwo pudui.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Mare jorugu ji karega inagoino. Tameartorure i. Dujire inagoino. Tamodukare tagera ra tameartorure i dupiji dukeje boe erdumode taro pemegareuji. Dujire inagoino. Boe erdumode taro pemegareuji dukeje emago pemegamode tameartorure jiwu Pao Kurireuji. Emagomode Pao Kurireu bagai baruto. Dujire inagoino.
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 – Ia boe egore itaregoduie iwo Moisés ure maku Judeu doge etaiwu bakaru akedudo. Mare itaregodukare iwo nou bakaru akedudo. Ia boe egore itaregoduie iwo makore Pao Kurireu bataru jiwuge emagore jiboe akedudo. Mare itaregodukare iwo nou emagore jiboe akedudo. Itaregodure iwo Moisés ure maku Judeu doge etaiwu bakaru makore jiboe jetudo pudui. Itaregodure iwo nou makore Pao Kurireu bataru jiwuge emagore jiboe jetudo pudui.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Moisés makore jiwu Pao Kurireu o bakaru jetumode pudui rugadu. Nouia makore Pao Kurireu bataru jiwuge emagore jiwu Pao Kurireu o bakaru jetumode pudui rugadu. Nou Pao Kurireu o bakaru tadawu ia bataru rogu akedumodukare piji rugadu jii toro moto akedumode du ka, jii toro baru akedumode du ka. Nou makore jiboe jamedu boe jetumode pudui rugadu. Boe jokodu jire inagoino rugadu.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Ia boe emeartorumodukare awu Pao Kurireu bakaru tadawu bataru roguji. Emode ia boe emeartoru bokwado nou bataru roguji jamedu dukeje Pao Kurireu umode boe eimijerado pudumi dukeje mako pegamode ei. Akomode nou roinowugei: – Itugarege jorduwakareuge nure tagi pemegakareuge nure tagi. Ainore Pao Kurireu akomode ei. Umode boe eimijera kurireudo pudumi dukeje ainore akomode ei rugadu. Mare ia boe emeartorumode awu Pao Kurireu bataruji, emode boe erduwado awu Pao Kurireu bataruji dukeje Pao Kurireu mako pemegamode ei. Akomode ei erduwaie epemegaie ekurie nou tudugarege eiamedu boe ekori. Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi dukeje ainore akomode ei.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Iwo tawie. Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi rugadu. Mare tamodukare taro jetorodo fariseu doge ero kori dukeje tagimijera umodukare Pao Kurireuče. Tamodukare taro jetorodo nou jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge ero kori dukeje tagimijera umodukare Pao Kurireuče.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 – Marigudu Pao Kurireu makore boei ekawo boe ewido. Tarduware nou bataruji marigudu. Pao Kurireu akore boe emoduie boe ewido dukeje boe eimijerage emoduie boe pegado ei ero pegareu moriče.
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Mare imode tawie Pao Kurireu meardae remawuji. Boe ekorigodumode timediaji dukeje Pao Kurireu umode boe pegado ei nono turo moga nou ure boe ewidowu jitu mogadure. Ia pugeje. Ia boe akomode timediaji boe kaieguie ema dukeje nou metia umode nou akoino puduiwu reko Judeu doge ekimijerage etae ewo boe pegado ji nou bataru pegareu moriče. Ainore tarore. Mare imode tawie Pao Kurireu meardae remawuji. Ia boe akomode timediaji jorduwa bokwaie rugadu dukeje boe pegamode ji rugadu. Umodukare togwa ra nou tuwadaru pegareu piji dukeje barigudumode bope doge eda kejewu joru pegareuto rugadu.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Dukodire imode tawie. Tagaregodumode Pao Kurireu uwai ka ia tagoe tabo tawo maku Pao Kurireu ai. Mare tagaregodu keje tawiabuture ia taro pegare tamedia jitu keje. Nou tamedia jordu pemegakaie nou taroino pudui duji.
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 Dukodire tamode nou tagoe bu moto keje nono Pao Kurireu uwai tada taduwo kuri nou tamedia bagai. Tardumode nou tamediaji dukeje tamago pemegado ji tagiarigoduie nou taro pegareuji, tamodukaie nou taro towuje pugeje. Dutabore tamode tabemegado ji pugeje. Tabemegamode pui pugeje dukeje tamode tagirimi Pao Kurireu uwai ka tawo nou tagoe maku Pao Kurireu ai rugadu.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 Ia boe ekorigodumode tai. Egomode tumoduie tarego boe eimijera kurireu ae tumago pegawo ia tarore jiboeji nou boe eimijera biagai. Nou boe eimijera makomoduie tai tawo iaboe maku nou boe etai taro pegareu moriče. Nou boe eimijera umoduie tamagu tugobaigarege etai. Umoduie tadugu baičoreuto. Ainore nou korigodure taiwuge egomode. Parduwakare boemode aino tai rugadu duji. Dukodire imode tawie. Ia boe ekorigodumode tai. Emagomode tai tumoduie tarego boe eimijera bagai aiwowo ia taro pegareu bagai dukeje tamago pemegado ei tawo nou boe ekorigoduredu barigu epiji. Taro pemegado ei ekorigodukawo tai pugeje kuri je.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Boe jokodu jire inagoino. Tamodukare tabemegado nou korigodure taiwugei dukeje emode tarego boe eimijera bagai rugadu. Nou boe eimijera umode tadugu baičoreuto rugadu. Taedumode nono jii tamode taro pegareu morido du ka.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 – Marigudu tarduware bakaruji rugadu. Akore boe eribarikaiago toreduje piji toredu piji.
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Mare aino čare imode tawie Pao Kurireu meardae remawuji. Boe etaiwomode areduji tumeardae pegareu tabo tuwo tugeragu nou areduji. Dutabore emeardae ure nono boe ero moga tieribari tabo jitu mogadure Pao Kurireu jakai. Dukodire Pao Kurireu jordu pegare nou emeardaeji.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Boe etaidukare tuioku bokwawo. Mare epagudure tuwariguduwo bope doge eda kejewu joru pegareuto rugadu. Dukodire imode tawie. Taeku umode tameardae pegado dukeje nou taeku tawuje. Mare taeku remawu ji karega inagoino. Tagaidure jiwu tameardae pegareu jire inagoino. Nou tameardae pegareu barigu tagaora piji rugadu tameardaekawo nou tameardae pegareuji pugeje. Dujire inagoino.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Boe etaidukare tugera kadoduwo tugana piji. Mare epagudure tuwariguduwo bope doge eda kejewu joru pegareuto rugadu. Dukodire imode tawie. Tagera umode taro pegado dukeje nou tagera kado tagana piji rugadu. Mare tagera remawu ji karega inagoino. Tagaidure jiwu taro pegareu jire inagoino. Nou taro pegareu barigu tabiji rugadu tarokawo nou taro pegareuji pugeje. Dujire inagoino.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 – Marigudu Moisés ure taro maku tagai. Akore ia imedu umoduie tugera ra toreduje piji dukeje umoduie bapera atugodo tuwo maku toreduje ai tuwo toreduje bie tuie tugera ra piji duji. Umoduie tugie bu nou bapera atugododureu keje rugadu.
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Mare imode tawie Pao Kurireu meardae remawuji. Imedu umode tugera ra toreduje piji mare mugumode ia aredu apo pugeje. Du pegare Pao Kurireu jakai rugadu. Nou imedu ro peganure nou toreduje boetojiwudo piji rugadu. Ure tudo nono jeribarire toreduje pijiwu mogadure Pao Kurireu jakai. Mare imedu oreduje jeribarimode nou toredu piji dukeje nou imedu aidumode tuwo tugera ra toreduje piji du pegakare. Mare imedu oreduje jeribarikare toredu piji mare nou imedu umode tugera ra toreduje piji dukeje ro peganure nou toredujeji rugadu. Turoino dutabo umode toreduje udo nono jeribarire toredu pijiwu aredu mogadure Pao Kurireu jakai. Imedu jamedu mugukawo ia aredu ure tugera ra toredu pijiwudo apo. Mugumode apo dukeje umode tudo nono jeribarire toreduje pijiwu mogadure Pao Kurireu jakai.
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 – Marigudu Pao Kurireu makore boei emagomoduie Pao Kurireu ie tabo turomode jiboeji dukeje ekawo tuwadaru pogurudo. Mare boe emagomoduie Pao Kurireu ie tabo dukeje nou emagore jiboe ewo towuje rugadu. Tarduware nou bataruji marigudu.
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 — ausente —
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 — ausente —
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 — ausente —
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 — ausente —
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 – Marigudu Pao Kurireu ure boe ewie nuba eromoduie tuwo ia boe ero pegare jiboe morido etai. Akore boe erowo ji nono ro pegare jitu mogadure. Ia boe umoduie ia timedia joku pegado dukeje boe ewo nou ro pegare timedia jiwu joku pegado jamedu ro pegare timedia jitu moriče. Ia boe umoduie ia timedia o kado dukeje boe ewo nou ro pegare timedia jiwu o kado jamedu ro pegare timedia jitu moriče. Tarduware nou Pao Kurireu bataruji marigudu.
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Mare imode tawie Pao Kurireu meardae remawuji rugadu. Tagaba ro pegareu rore taiboe morido ai. Ia ro pegareu umode tugera to taeji tae abowu metia maku ai jamedu uwo tugera to ji jamedu.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Ia boe etumode boe eimijera bagai tuwo tugeragu tagudau meture taiwuji tabiji dukeje maku etai rugadu. Mare ia tagudau okwatorureu biaku epa maku etai jamedu.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Ia boe tuginaiwuge tugobaigarege ero rakamode tai tagoreduwo toe tabo pudai jii quilômetro oto pa ka tageragu ji tagoreduwo tabo rugadu. Mare quilômetro udo pobe taroino enoe tabo duji.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Ia boe enogwamagudumode tai iaboe bagai dukeje maku etai rugadu. Ia boe enogwamagudumode tai ia tago diero bagai mare ia meri kejeie tumoduie morido tagai dukeje diero maku etai rugadu.
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 – Marigudu Pao Kurireu akore boe emeardu kuriwo tumedagei tuwobei. Marigudu tagimijerage egore boe erdu pegawo jordu pegare puduiwugei. Tameardure nou bataruji marigudu.
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Mare imode tawie Pao Kurireu meardae remawuji. Tameardu kurido jordu pegare taiwugei, onare taiwugei. Tamagodo baruto Pao Kurireu bagai nou ro pegare taiwuge eparu tabo.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Dukodire čare boe erduwamode Pao Kurireu ore nure tagi duji. Pao Kurireu emare ure meri joku jorugudo ro pemegareugei ro pegareugei jamedu. Emare ure bubutudo ro pemegareuge eno moto keje ro pegareuge eno moto keje jamedu.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Tameardu kurimode tu ro pemegare taiwugei dukeje taro pemegamodukare ro pegareuge ero kori. Nou ure tugeragu boe enoe mori jiwu imedu ro pemegare nou ro pemegare puduiwugei jamedu. Mare tameardu kuriwo boe eiamedu boei nono Pao Kurireu umode boe pemegado tai jamedu.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Tagimadumode tu tawobebo tu tamedagebo dukeje taro pemegamodukare ro pegareuge ero kori. Ro pegareuge meartorukare Pao Kurireu jiwuge ekimadure tuwobebo tumedagebo jamedu. Mare tagimaduwo boe eiamedu boebo. Nono Pao Kurireu jordu pemegamode tarore jiboeji.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Dukodire inure tawie. Taro jamedu boe pemegado nono Pao Kurireu ro pemegareu mogadure rugadu.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.