Mateus 12

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesus merure boepa oiagi sábado meriji. Trigo ure nou boepa tada. Nou ure jorduwadowuge ekodure apo. Ča nou Jesus ure jorduwadowuge eke boeire ei. Dukodire ere tugeragu trigo enariji tuwo ko.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Fariseu doge erdure erore aino duji dukeje emagore Jesusji. Egore: – Akaiwodo. Judeu doge nure pagi. Sábado meriji pamaragodumodukare rugadu. Dukodire pamodukare pageragu trigoji sábado meri keje. Mare nou are jorduwadowuge ere tugeragu ji. Ukare turugadu!
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Jesus akore: – Kočare tarduwakare Pao Kurireu bataruji! Dukodire tarduwakare Pao Kurireu meardae remawuji. Tarduwamode Pao Kurireu meardae remawuji dukeje tamago pegamodukare čeroino aino duji. Mariguduwu Judeu doge eimijera kurireu Davi rore jiboe padure Pao Kurireu bataru keje. Dujire tarduwakare. Nou Davi uke boeire ji. Utugarege tugobaigarege eke boeire ei jamedu.
3 — ausente —
4 Dukodire ure turemo Pao Kurireu uwaito. Okwagere boe ere maku Pao Kurireu aiwu amireuji. Pao Kurireu ure turo maku mariguduwuge pawobe Judeu doge etai. Makore ei ekawo nou amireu kowuje. Tu nou ure Judeu doge enomea maku Pao Kurireu aiwuge emode nou Pao Kurireu uwai tadawu amireu kowuje. Ainore Pao Kurireu akore. Ainore pawobe Judeu doge erore. Mare Davi ure nou Pao Kurireu uwai tadawu amireu kowuje. Ure ia maku tudugarege etai ewo kowuje jamedu. Mare Pao Kurireu mako pegakare eroino duji. Dukodire imagore aino tai tamago pegakawo čere čegeragu trigo jituji jamedu.
4 — ausente —
5 Kočare tarduwakare Pao Kurireu bataruji! Nou Moisés ure maku Judeu doge etaiwu bakaru akore nou maragodure Pao Kurireu uwai tadawuge ewo tagu barogo kowu boe ero pegareu moriče sábado meri keje. Ainore Pao Kurireu akore. Aino emaragodure sábado meri keje. Mare Pao Kurireu jordu pegakare eroino duji.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Iwo tawie. Ikurire Pao Kurireu uwai kori.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Pao Kurireu bataru remawu akore Pao Kurireu aiduie boe enoguduwo puapo. Aiduie boe ewo tagu barogo rogu kowu turo pegareu moriče mare aidu kurie boe enoguduwo puapo rugadu. Tarduwamode awu Pao Kurireu bataru remawuji dukeje tameartorumode ji. Dukeje tamago pegamodukare aino ro pega bokwareugei.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Ča iwo tawie. Imedu Onaregedu nure imi. Imire imode boe erduwado rugadu nuba boe eromode sábado meri keje.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Jesus ure nou tuwadaru akedudo dukeje uture nou boe epiji. Uture ere bato puiwu bai ka. Ure turemo.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Ia imedu rakojere nono. Iera pegare. Nou ierare tudorido puapo. Ia boe eimijerage edu nono jamedu. Erdu pegare Jesusji. Dukodire etaiwore Jesus ia ro pegamode tiagai dubagai. Judeu doge eromodukare ia turore jiboeji sábado meri keje. Dukodire etaidukare boe eiogowo boei sábado meri keje. Mare Jesus umode nou imedu iera pemegago nou meriji dukodire nou boe eimijerage erdu pegamode nou Jesus rore aino duji. Dukodire enarare Jesusji. Egore: – Pago bakaru ure parduwado boe eiogowo sábado meri keje?
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Mare Jesus makore ewadaru jipagi. Akore: – Tagagore boe emaragodukaiago sábado meri keje tumeartoruwo pago bakaruji. Mare nuba paromode pagagu ie ovelha dogei sábado meri keje? Ia pagagu ovelha butumode moto poroto sábado meri keje dukeje pamodukare tawuje rugadu kana? Boro pamode tawuje rugadu. Kočare pamaragodu tabo kana parore aino?
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Ča Pao Kurireu aidure boei nou boe egu ovelha doge ekori. Dukodire paro pemegamode boei sábado meri keje du pegamodukare Pao Kurireu ure maku pagaiwu bakaruji.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Nono Jesus makore nou imedu iera pegareuji. Akore: – Akera raido itae.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Nou boe eimijerage fariseu doge ekorigodure rugadu. Erdu pegare Jesus rore aino duji sábado meri keje. Du ainodu otobiji emagore pui tu tu je tuwo ia tumeardae pegareu tawuje tuwo Jesus bito rugadu.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Mare Jesus jorduware emeardae pegareuji. Dukodire uture nou boe eda piji. Mare boe emagare tudure Jesus apo duji. Dukodire Jesus ure nou uture pudabowuge kogodureuge epemegago.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Mare makore ei ekawo boe ewie kaboba ure pudumi duji.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Dujire Pao Kurireu makore marigudu. Marigudu ure tuwadaru maku Isaías ai uwo bu bapera keje. Akore:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 – Itugare reo. Ire ikeragu ji rugadu. Imeardu kurire ji rugadu. Ure iagaredo i rugadu. Imode Iwari maku ai rugadu. Emare umode boe ewie Pao Kurireu ro pemegamoduie boei duji. Umode boe ewie Pao Kurireu umoduie meartorure puduiwuge ekinorudo ero pegareu mori piji. Umode Judeu doge ewie. Umode boe tuginaiwuge ewie jamedu.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Okimodukare boei. Mako rakamodukare boei. Mako pegamodukare toro nou boe etae.
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Umodukare boe pegado rakakareugei. Umodukare boe pegado marenarue dogei. Ainore itugare romode jii boe emeartorure jitu ka uwo boe ekinorudo turo pegareu mori piji.
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Nou itugare ie jire boe eiamedu boe emeartorumode. Epagamode uwo meartorure puduiwuge eiamedu boe ekinorudo du bagai rugadu.
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Ia meri keje boe etaregodure Jesus ae ia joku bokwareu imedu apo. Nou imedu mako bokware jamedu. Mare bope uwari meture tada dukodire nou bope uwari koiare ure nou imedu joku bokwado ure mako bokwado. Nono Jesus ure nou imedu pemegago rugadu dukodire nou imedu makore pugeje, aiwore pugeje.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Nou boe eiamedu boe erore ta je. Enarare pui. Egore: – Nou Pao Kurireu umoduie maku pagaiwu Davi Onaregedu kana?
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Fariseu doge emeardure egoino duji dukeje emago pegare Jesusji pu biagai. Egore: – Bope doge eimijera Belzebu meture Jesus tada dukodire ure turaga maku Jesus ai Jesus uwo bope uwari tawuje boe epiji.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Mare Jesus jorduware emeardae pegareuji. Dukodire makore nou fariseu dogei. Akore: – Nou epokare puapowu boe erugodumode pui rugadu. Dukeje eraga akedumode epiji kuri je. Boe erugodumode tuwobei dukeje emode tugera ra pubiji rugadu.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Ča meartorure Satanás jiwuge emode Satanás utugarege bope doge etawuje ia boe epiji dukeje ere nono epokare puapowuge emogadure. Erugodumode pui rugadu. Dukodire nou meartorure Satanás jiwuge eragamodukare rugadu etagedumode rugadu.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Kočare tagagore nou Belzebu raka taboie ire bope uwari pegareu tawuje boe epiji. Mare nou tare jorduwadowuge nuba erore tuwo bope uwari tawuje boe epiji? Pao Kurireu raka tabore eroino na? Tu Pao Kurireu rakare tuwo bope doge etawuje boe epiji tu rugadu. Dukodire nou tare jorduwadowuge egomode pagaie tagagoino Belzebu raka taboie ire bope uwari tawuje boe epiji.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Pao Kurireu koiare ure turaga maku inai iwo bope doge etawuje boe epiji rugadu. Dukodire boe erdure Pao Kurireu ro rakareuji rugadu. Turore aino dutabo Pao Kurireu makonure boe ewagai ewo tugimijera kurireudo tu pudumi rugadu.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Ča iwogureu aidure tuwo turemo ia tugobaigare uwaito tuwo tugeragu nou tugobaigare oeji. Mare umode nou tugobaigare kogudo bukigu tabo boetoji. Nono umode tugeragu nou tugobaigare oeji rugadu tuduwo tabo rugadu.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Aidukare iwu aidumode tuwo imeardae pegado tuwo iro bokwado. Ukare tugera maku inaiwu umodukare boe etarego itae. Umode boe edo taodo ipiji.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 — ausente —
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 — ausente —
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 – Iwo tawie. Iguru pegareu tudu pemegamodukare. Iguru pemegareu tudu pemegamode rugadu. Boe erduwamode tuduji dukeje erduwamode nou tudu iji jamedu. Mare iguru ji karega inagoino. Ire inagoino. Ča tameardae tawuje nuba ire taegai.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Mare tare nono awage pegareuge emogadure. Mare awagu ji karega inagoino. Ro pegareuge nure tagi marigudu. Dujire inagoino. Dukodire tameardae pemegamodukare i rugadu. Dukodire tamago pemegamodukare i jamedu. Boe ewiagoromode tumeardae pegareu tabo dukeje emago pegamode nono nou tumeardae mogadure.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Boe ewiagoromode tumeardae pegareu tabo dukeje ero pegamode emago pegamode nono nou tumeardae mogadure. Mare boe ewiagoromode tumeardae pemegareu tabo dukeje ero pemegamode emago pemegamode nono nou tumeardae mogadure jamedu.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Toro ia meri keje Pao Kurireu aiwomode boe eiamedu boei ero pegareu bagai. Dukeje boe eiamedu boe emagomode turore jiboeji tumagore jiboeji Pao Kurireu biagai rugadu. Boe etaidumode tuwo ia tuwadaru biado mare pagatu je. Pao Kurireu jorduware marigudu emeardaeji.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Dukodire imode tawie. Tamagore jiboe pemegamode dukeje Pao Kurireu mako pegamodukare tai. Mare tamagore jiboe pegare dukeje Pao Kurireu makomode tai tumoduie boe pegado tai tawadaru pegareu moriče.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Nono ia fariseu doge emagore Jesusji. Ia jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge emagore Jesusji jamedu. Egore: – Čegimijera. Čerdudo ia aro rakareuji čemeartoruwo ai.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Nono Jesus makore ewadaru jipagi. Akore: – Aino čare boe emeardae pegare rugadu, ero pegare rugadu. Ainore tameardaere jamedu. Tamagore i iwo ia iro rakareu tawuje taegai tarduwo iro rakareuji tarduwawo kaboba ure imi duji. Mare pagatu jere tagagoino. Dukodire iromodukare ia iro rakareuji taegai pugeje. Mare boemode i nono boe moga Jonas jitu mogadure. Dukejere boe erduwamode i rugadu.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Marigudu Jonas meture karo kurireu kuri tada. Merire pobe metia bokware ji nono nou karo kuri tada. Dukejere Pao Kurireu ure Jonas tawuje nou karo kurireu kuri piji rugadu. Aino Imedu Onaregedu rakojemode moto tada jamedu. Merimode pobe metia bokware ji nono jamedu.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Pao Kurireu ure Jonas tawuje karo kurireu kuri piji dukeje uture Nínive ba kurireu ka Pao Kurireu bataru tabo. Dukodire nou Nínive kejewuge erduware boe jokodu jire Jonas akoino pudui duji. Ekiarigodure turo pegareuji. Ere tugera ra turo pegareu piji rugadu tumeartoruwo Pao Kurireuji. Mare boe eimijera kurireu nure imi. Ikodure Jonas kori. Iorduware jiboe kodure Jonas jorduware jiboe kori. Mare du inodu tabo tagaidukare tarduwawo i. Tagaidukare tawo tagera ra taro pegareu piji. Toro ia meri keje Pao Kurireu umode boe eewodudo pugeje taiwowo boe ero pegareu bagai tuwo boe pegado ei ero pegareu moriče. Nou meri keje nou Nínive ba kurireu kejewuge emago pegamode tai tawiapagakare iwadaruji dukodi.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Marigudu Sabá moto kejewuge boe eimijerago kurireudo aidure rugadu tuiorduwawo Judeu doge eimijera kurireu Salomão jorduware jiboeji. Dukodire ure tudawuje to moto piji tuduwo toro Salomão uwai ka tumearduwo Salomão makore jiboeji. Mare boe eimijera kurireu nure imi. Ikodure Salomão kori. Iorduware jiboe kodure Salomão jorduware jiboe kori. Mare du inodu tabo tagaidukare tarduwawo i. Toro ia meri keje Pao Kurireu umode boe eewodudo pugeje taiwowo boe ero pegareu bagai tuwo boe pegado ei ero pegareu moriče. Nou meri keje nou Sabá moto kejewu boe eimijerago aredu mako pegamode tai tawiapagakare iwadaruji dukodi.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 — ausente —
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 — ausente —
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Dukejere utumode toro tumedage bope doge ewagai. Enodo padure sete. Epegare nou bope uwari boetojiwu kori. Bope uwari boetojiwu makomode ei etuwo pudabo toro nou imedu ae. Nono emode turemo nou imeduto pugeje. Dukodire boe pegamode nou imeduji rugadu. Boetojiwu meture tadawu bope uwari ure mitotu je. Aino čare bope doge enodo padu kejeboere oito nou imedu tada. Dukodire boe pegamode nou imeduji rugadu. Ča iwo tawie. Meartoru bokware iwugeire boe pegamode rugadu nono boe pegare nou imedu jitu mogadure.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Jesus mako kimore boei dukeje uče uwiemage etaregodure bagai. Etaidure tumagowo ji. Mare ekare turemo baito. Epagare bagai toro bawadu keje.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Ia imedu ure Jesus bie. Akore: – Ače, awiemage etaregodure. Eragojere toro bawadu keje. Etaidure tumagowo ai.
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Jesus akore: – Imode tawie ioguduba nure mugače, ioguduba nure iwobeče.
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Nono Jesus ure tugera raido nou ture jorduwadowuge eiagwai. Akore: – Awu ire jorduwadowuge ere nono iwobe emogadure.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Meartorure Iogwa Kurireu meardae jamedu boe jiwuge ere nono iwobe emogadure rugadu. Ere nono iwie mage emogadure rugadu. Ere nono muga mage emogadure rugadu.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.