Lucas 13

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nou meriji ia boe ere Jesus bie. Egore: – Boe pega. Ia pawobe Galiléia kejewuge eiago boe egu barogo rogu kowu tomeawo Pao Kurireu bagai mare Roma pijiwu boe eimijera Pilatos ure ewido.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Jesus akore: – Tameardaere nou pawobe Galiléia kejewuge bireuge ero pegaie nou tumedage ekori dukodire ewidodure aino? Ainore boe emeardaere.
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Mare imode tarduwado. Ero pegareu koia karega ewire aino. Paedure boe pegareu tada kodire boe ewimode. Iwo tawie. Tamodukare tagera ra taro pegareu piji dukeje tawimode jamedu nono ewi mogadure.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Ia Jerusalém kejewuge ewire jamedu. Enodo padure dezoito. Edure Siloé tada Jerusalém ba kurireu keje. Dukejere ia mačebradu ričoreu buture ewugeje dukodire ure ewido. Boe egore nou boe ero pegaie nouia tumedage Jerusalém ba kurireu kejewuge ekori dukodire ewire aino.
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Mare iwo tarduwado. Du inodu kodi karega ero pegare tumedage ekori. Iwo tawie. Boe eiamedu boe ero pegare. Tagi jamedu. Tamodukare tagera ra taro pegareu piji dukeje tawimode jamedu nono nou enodo padure dezoito boe doge ewi mogadure.
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Nono Jesus readodure ia to bakaruji nou boe ewiagai. Mare bakaru remawu karega. Readodure tuwo erduwado toro nouia Pao Kurireu meardaeji. Akore: – Ia imedu o boepare. Uva ikure nou boepa tada. Nono nou uva iku oiadada ia figo i rakojere jamedu. Nou ore boepa čewu aiwore nou figo ito ia tudu kurodu bagai mare jordukare ia tuduji rugadu.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Dukodire makore tudugareji. Akore: “Jorure pobe metia bokware i itaiwo tabo nou figo ito. Mare iordukare ia tudu roguji. Dukodi awu figo i kado. Butudo. Rakojekawo nono ino boepa tada pugeje!” Ainore nou ore boepa čewu akore.
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Mare nou utugare akore: “Kajao. Imaragodumode nou figo iji awu joruji pugeje. Imode boe pemegado ji rugadu. Imode tapira pe bu nou figo i paru keje moto pemegawo nou figo iji tuduwo.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Nono tudumode. Mare tudumodukare boeiwu joru keje dukeje pamode nou figo i kado rugadu.”
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Ia sábado meri keje Jesus rakojere Judeu doge ere bato pui towu bai ja tada. Ure boe erduwado nono.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Nono jordure ia aredu kogodureudoji. Bope ure pegado kejewu joru oto padure dezoito. Merukare tiedoro tabo. Roiwakare tuwo tiedorodo.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Jesus makore bagai dukeje makore ji. Akore: – Ire akinorudo akogodae piji. Ire apemegago.
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Nono Jesus ure tugera bu nou aredu poru keje. Ča nou aredu pemegagodure tači je. Jakaregodure pudui rugadu. Mako pemegare Pao Kurireuji, Jesus rore aino pudui dukodi.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Nou jeture nou bai jiwu boe eimijera korigodure Jesus rore aino Sábado meri keje duji. Dukodire makore nou bai tadawu boei: – Pao Kurireu makore pai pamaragodukawo sábado meri keje. Dukodire tagaregodukaba mato sábado meriji boe ewo tabemegago. Tagarego mato boe ewo tabemegago ia meri keje.
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 — ausente —
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 — ausente —
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Jesus akore aino dukeje nou aidukare Jesus jiwuge erduwakare tumagowo Jesus bataru jipagi. Dukodire epogurure tumagowo ia tuwadaruji pugeje. Mare boe eiamedu boe egarere pudui Jesus ro pemegare aino duji.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Jesus akore: – Itaidure iwo tarduwado nuba nou ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge ere. Nou Pao Kurireu utugarege emagakare mare ia meri keje Pao Kurireu utugarege emagagodumode rugadu. Ireadoduwo ia bakaruji tawiagai, dukeje tarduwamode kaboba jiba inagoino.
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Ia imedu ure ia mostarda a tugu to boepato. Nono boture. Ričodure rugadu. Nono i kurire, tugu kurire jamedu. Kiebarege ere tumugudo keje. Ere tuwaradu pemegado keje. Pao Kurireu utugarege ere nono nou mostarda a rogu mogadure. Mare mostarda a remawu ji karega inagoino. Ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge eire inagoino. Emagakare mare ia meri keje nou Pao Kurireu utugarege emagamode rugadu.
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Jesus mako kimore ei. Akore: – Itaidure iwo tarduwado nuba ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge emode. Nou Pao Kurireu utugarege emagakare mare toro ia meri keje nou Pao Kurireu utugarege emagagodumode rugadu. Ireadoduwo ia bakaruji tawiagai, dukeje tarduwamode kaboba jiba inagoino.
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Ia aredu ure fermento tugu trigo kuduto. Dukejere ure nou trigo udo amireuče. Nono nou fermento jore nou amireu jamedu boeto, dukeje ure nou amireu barodudo. Pao Kurireu utugarege ere nono nou fermento mogadure. Mare fermento remawu ji karega inagoino. Ure tugimijerado Pao Kurireu čewuge eire inagoino. Emagakare boetoji mare toro ia meri keje nou Pao Kurireu utugarege emagagodumode rugadu.
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Jesus uture pugeje. Kodure Jerusalém ba kurireu kawu awaraji tuduwo Jerusalém ba kurireu ka. Boe eda jamedu boe keje ure boe erduwado.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Toro ia boe eda keje ia boe enarare ji. Egore: – Ioguduba umode činorudo? Ure činorudowuge emagamodu kana?
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 Jesus makore nou boei. Akore: – Pao Kurireu meardae ure nono baiporo biagareu ja mogadure. Boe emode turemo baiporo biagareuto taregoduwo Pao Kurireu ae. Mare baiporo remawu ji karega inagoino. Pao Kurireu meardae jire inagoino. Taragado tai tawo tameardae pemegado nono Pao Kurireu meardae mogadure tawo taremo baruto Pao Kurireu mugureu ka. Aidumode tuwo turemo baru tadawu Pao Kurireu uwai towuge emagamode rugadu mare eroiwamodukare tuwo turemo toro. Ekare tugimijerado Pao Kurireuče dukodire iage emodukare turemo rugadu.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Pao Kurireu umode tuwai kejewu baiporo miwuje dukeje ia tagi tamodukare taremo baru tadawu Pao Kurireu uwaito rugadu. Mare baiporo remawu ji karega inagoino. Pao Kurireu jorduware jiwu meri jire inagoino. Toro ia meri keje Pao Kurireu umode tumeardae tawuje tuwo nou meartorukare puduiwuge ewarigu bope doge eda kejewu joru pegareuto. Dujire inagoino. Dukodire nou boe eroiwamodukare tuwo turemo baruto rugadu. Ia tagi tagare tagimijerado Pao Kurireuče. Tamagomode Pao Kurireuji: “Čeremo baruto čeragojewo čemedagebo baru tada.” Ainore tagagomode Pao Kurireuji. Mare umodukare taremo baruto rugadu. Pao Kurireu makomode: “Imedage karegure tagi. Iwobe karegure tagi.” Ainore Pao Kurireu akomode ia tai rugadu.
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Nono tagagomode: “Čenogwagere akabo. Čegudure akabo. Are boe erduwado čedabo čeda keje.” Ainore tagagomode.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Mare Pao Kurireu makomode pugeje: “Iwobe karegure tagi. Tadudo ipiji. Ro pegareuge nure tagi.” Ainore Pao Kurireu akomode tai.
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Nou meriji tardumode Abraãoji, Isaqueji, Jacoji nono Pao Kurireu apo rugadu. Nou meriji tardumode nouia makore Pao Kurireu bataru jiwugei jamedu nono Pao Kurireu apo rugadu. Mare tawarigudumode toro bope doge eda kejewu joru pegareuto. Dukodire tagragudu rakamode rugadu. Tamode tago reko pui tawiri boe kori koia.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Nou meriji Pao Kurireu umode boe eimijera kurireudo pudumi nono meartorure Pao Kurireu jiwuge etaregodumode Pao Kurireu ae moto jamedu boe piji. Nono emode tumugudo Pao Kurireu apo nono Pao Kurireu bowadae keje toro baru tada.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Ia meartorukare iwuge enoe kurire woe moto keje mare nou meriji Pao Kurireu umode marenarue dogedo emage. Ia marenarue doge emeartorure i woe moto keje dukodire nou meriji Pao Kurireu umode enoe kurido rugadu nono Pao Kurireu muga keje.
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Nono ia fariseu doge etaregodure Jesus ae tumagowo ji. Egore: – Atudo awu boe piji toro ia boe eda ka. Boe eimijera pegareu Herodes aidure tuwo awido.
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Jesus akore: – Herodes ro pegare nono okwa ro pega mogadure. Jerore turo pegawo tu tu je. Tadudo toro bagai tawo Herodes bie nuba iromode boei duji. Awu meriji, barogwato imode bope doge etawuje boe epiji. Imode boe epemegago jamedu. Boeiwu barogwato imode nou imaragodae iado. Biedu pemegado awu inagore aino duji.
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Mare iwo tawie. Iturumode Jerusalém ba kurireu ka awu meriji, barogwato, boeiwu barogwato jamedu. Mariguduwuge ere nouia makore Pao Kurireu bataru jiwuge ewido nono Jerusalém ba kurireu keje tu tu je. Dukodire itumode toro iwiwo nono jamedu.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 – Jerusalém kejewuge nure tagi. Tare nou mariguduwuge makore Pao Kurireu bataru jiwuge ewido. Tagidore tori tabo aregodure Pao Kurireu bataru tabowugei. Mare imeardu kurire tai rugadu. Kagariga umode tore ewiado tugana kuda tietu pemegawo ei. Itaidure irowo taiamedu boei nono nou kagariga ro moga torei dumogadure. Mare tagaidukare i.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Dukodire Pao Kurireu mugumodukare Jerusalém kejewu tuwai tada pugeje. Iwo tawie. Tardumodukare i pugeje jii toro tameartorumode i du ka. Tagagomode: “Pagimijera reo! Aregodure Pao Kurireu meardae tabo. Pao Kurireu ro pemegawo ji.” Tagagomode aino i dukeje itaregodumode tagae pugeje.
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.