João 8

Pao Kurireu Bataru Kurireu; O Novo Testamento (BOR) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Boe eiamedu boe eture tuibagi tuwai ka pugeje. Mare Jesus ruture ia tori iere Oliveira Ri ao ka.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Barogwakododu kejere ure turawuje. Uture tuibagi Pao Kurireu uwai ka pugeje. Boe ere bato pui ae. Emagare. Dukodire ure tumugudo boebo dukeje ure erduwado.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Jorduware Judeu doge eno bakaru jiwuge etaregodure ae aredu apo. Fariseu doge etaregodure ebo jamedu. Erdure nou aredu jeribarire tumugukare apowu imedu jituji. Dukodire etaregodure nou aredu apo aino. Nono ere nou aredu rakojedo boe etoiadada.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Emagore Jesusji. Egore: – Jorduwareu nure aki. Čerdure awu aredu jeribarire tumugukare apowu imedu jituji.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Marigudu Moisés ure Pao Kurireu meardae maku jawu pawobe etai pago bakaruče kodire parore aino rugadu. Emare akore aredu jeribarie tumugukare apowu imeduji dukeje boe eiago nou aredu bito tori tabo. Ča nuba ameardaere parowo awu areduji?
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Nou boe eimijerage etaidure tuwo turokogado Jesusji tumearduwo ia Jesus bataru pegareu bagai. Dukodire egoino ji. Mare Jesus makokare boeji. Ure tubu jodo moto keje tuwo tuwadaru bu moto keje tugerako tabo.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Nou boe eimijerage enara kimore ji dukeje Jesus ure turagojedo pugeje. Dukeje makore ei. Akore: – Ia tagi taro pegareu bokware dukeje tagidomode tori tabo nou areduji boetoji.
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Nono Jesus ure tubu jodo moto keje pugeje dukeje ure ia tuwadaru bu moto keje tugerako tabo pugeje.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Nou boe eimijerage emeardure nou Jesus akoino duji dukeje eture Jesus piji etododai. Pegagodureuge eture boetoji. Dukeje iage eture eregodaji. Nono iage eture pugeje. Ča nou boe eimijerage eiamedu boe eture rugadu. Aino Jesus rakojere nono tuginaigodu nou etaregodure apowu aredu apo.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Nono Jesus ure turagodo dukeje makore nou areduji. Akore: – Kaiba ekodure? Boe edukare woe pugeje tumago pegawo ai.
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Nou aredu akore: – Boro. Eiamedu boe eture marigudu.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Jesus makore nou fariseu dogei pugeje. Akore: – Jorugu pemegareu koiare umode boe edo činorudo boe pegareu piji boečoji. Ire nono jorugu pemegareu mogadure. Mare jorugu ji karega inagoino. Imode boe edo činorudo turo pegareu piji. Boe ekodumode itabo dukeje imode boe erdudo turo pegareuji erokawo aino pugeje. Imode eroiwado tuwo tugera ra turo pegareu piji.
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Nou fariseu doge egore: – Amagore čei mare aragojere woe akinaigodu. Tu akire akagoino. Dukodire čare awadaru ukare turugadu čegai.
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Jesus akore: – Boro. Iorduware boe jokodu jire inagoino tai duji. Tarduwakare kaibowu pijiba itaregodure. Imire iorduware. Tarduwakare kaiba ikodumode. Imire iorduware. Dukodire inagoino irore jiboeji tawiagai.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Tagaiwomode boe eroji dukeje tamagomode ero pegareuji boe ewiagai nono boe ero mogadure. Mare imi imagokare boe ero pegareu boeji tawiagai.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Imagomode boe ero pegareu boeji boe ewiagai dukeje iwadrarodumodukare. Boe jokodu jire imagomode. Iragojekare woe ikinaigodu. Iogwa Kurireu rakojere itabo.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Tamode pobe dukeje tamagomode jiboe kodumode puregodaji dukeje boe emeartorumode tagagoino jiboeji. Egomode boe remawu jie tagagoino. Ainore tago bakaru akore. Tagi taro reo. Boere pobe tumago pegare dutabo ia ro pegareu jitu dutabo dukeje boe emeartorumode emagore jiboeji. Umode mito tumagore dutabo dukeje boe emeartorumodukare ji. Ainore tagagore. Padure bapera keje.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Ča imagore irore jiboeji tawiagai. Mare Iogwa Kurireu koiare ure itarego mato. Emare makore irore jiboeji boe ewiagai jamedu. Aino čere pobe jamedu tameartoruwo čemagore jiboeji.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Enarare Jesusji. Egore: – Ao pa?
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Ainore Jesus akore Pao Kurireu uwai tada. Ure boe erduwado nono. Ia ira mugure nono jamedu boe ewo toe tugu jagi tuwo maku Pao Kurireu ai.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Nono Jesus makore boei pugeje. Akore: – Iturumode tabiji pugeje. Tagaiwomode iwagai. Mare taro pegare kodi tawimode. Itumode tabiji dukeje taroiwakare taduwo iregodaji.
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Nou Judeu doge eimijerage emagore pui. Egore: – Emare akoino paroiwamodukaie paduwo turegodaji. Tuwimodedu ji kana akoino? Umokana tuwido?
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Jesus makore ewadaru jipagi. Akore: – Awu moto kejewuge nure tagi. Imi rema itaregodure baru piji. Tawodure woe awu moto keje. Mare imi moto kejewu karegure imi.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Dukodire inagoino tai tawimode nou taro pegareu kodi. Ča itagedumodukare rugadu. Tameartorumodukare i dukeje tawimode rugadu taro pegareu jamedu boe tabo.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Egore: – Ioguduba nure aki?
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Itaidure imago raiwo taro boeji. Itaidure iwo boe ewie taro pegareu jamedu boeji. Mare ure itarego matowu ure tuwadaru maku inai iwo boe ewie. Emare batrarodumodukare. Imagomodukare ia iwadaruji tawiagai.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Pao Kurireu jire Jesus akoino. Mare nou boe erduwakare akoino jiboeji.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Dukeje Jesus makore ei pugeje. Akore: – Imedu Onaregedu nure imi. Tamode ipo padure pugajejewu rakojedo itabo dukeje tarduwamode akedumodukareu nure imi duji. Nono tarduwamode Iogwa Kurireu bataru jire inagoino rugadu. Imeardae ji karega inagoino. Iogwa Kurireu meardae koiare ure inagodo aino tai.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Ema koiare ure itarego mato. Rakojere itabo jamedu. Imeartorure ji rugadu dukodire utukare ipiji.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Boe emeardure Jesus akoino duji dukodire emagare tumeartorure jitu tabo.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Nono Jesus makore nou meartorure puduiwugei. Akore: – Tameartorumode iwadaruji rugadu dukeje ire jorduwadowuge remawuge emode tagi rugadu.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Tarduwamode iwadaru remawuji dukodire nou iwadaru remawu umode tadawuje boe pegareu piji. Tawiapagamodukare tameardae pegareuji taibagi pugeje. Tamode tagamudo piji rugadu.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Egore: – Amode čedawuje boe pegareu piji? Kaba jiba akagoino čei? Čemugu pegakare. Abraão uwobe nure čegi. Marigudu čemaragodukare ia boe tuginaiwuge etai jii aino. Čewiapagakare ei. Čeragojekare boe pegareu keje.
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Mare Jesus akore: – Boe jokodu jire inagoino tawiagai. Boe ero pegare dukodire emeardu kurire nou turo pegare jiboeji. Ewiapagamode tu tu nou turo pegareu boeji.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Boe emaragodumode ia boe etai dukeje utugarege nure emage. Emugumode ebo mare etuwobe karegure emage. Mare boe etore boe etuwobe nure emage rugadu jii toro.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Pao Kurireu Onaregedu nure imi. Imode tadawuje boe pegareu piji tagawo tagirimi nou taro pegareu ka pugeje dukeje tawiapagamodukare taro pega boeji taibagi pugeje.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Iorduware Abraão uwobe nure tagi duji. Mare tameartorukare iwadaruji dukodire tagaidure tawo iwido.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Imagore Iogwa Kurireu ure iorduwado jiwu tuwadaruji. Mare tagi tameartorure tao bataru pegareu jamedu boeji.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Egore: – Iogware Abraão rema.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Itaidure iwo tarduwado Pao Kurireu makore iwu tuwadaru remawuji tawiagai. Boe jokodu jire Pao Kurireu akoino. Mare tagaidure tawo iwido. Abraão rokare aino. Kodire tao karegure ema.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Mare tagaidure tarowo nono tao remawu ro mogadure.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Jesus akore: – Pao Kurireu oremode tagi dukeje tameardu kurimode i. Itaregodure Pao Kurireu piji. Ča imi reo. Pao Kurireu koiare ure itarego mato tuwadaru tabo. Imi igoia karega.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Mare tagaidukare iwadaruji dukodire tagaidukare tawiapagawo imagore jiboeji. Dukodire tarduwakare iwadaruji.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Bope doge eimijera ore nure tagi. Tameartorure tao bope doge eimijera meardaeji. Marigudu ure boe ewido ji aino kimo. Aidukare boe ewadaru pemegareuji rugadu. Tuwadrarodae jire jorduware tu rugadu. Marigudu batrarodure tu tu je ji aino. Batrarodureuge etuo nure ema.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Boe jokodu jire inagoino tai. Tao batrarodureu koiare ure tawarigu ipiji tameartorukawo i.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Iro pegakare dukodire tarduwakare ia iro pegareu bagai. Imagore boe remawuji tawiagai tameartoruwo i mare tameartorukare i.
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Pao Kurireu ore ewiapagamode Pao Kurireu bataruji. Mare Pao Kurireu ore karegure tagi. Dukodire tagaidukare tawiapagawo ji.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Nono emagore Jesusji. Egore: – Boro. Čegi čerduware boe remawuji rugadu. Samaria moto kejewu nure aki. Bope uwari meture atada.
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Jesus makore ewadaru jipagi. Akore: – Bope uwari metukare itada. Imeartorure Iogwa Kurireu bataruji kodi. Mare tamago pegare ikieji.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Itaidukare boe emago pemegawo ikieji. Mare Iogware aidure boe emago pemegawo ikieji. Emare aiwore irore jiboeji dukodire mako pemegare irore jiboeji.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Boe jokodu jire inagoino. Boe emeartorumode iwadaruji dukeje ewimodukare jii toro rugadu.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Egore: – Ča ainore čerduware bope uwari meture atada rugadu duji. Abraão bire marigudu. Nou makore Pao Kurireu bataru jiwuge eiamedu boe ewire marigudu jamedu. Mare aki akagore meartorumode aiwuge ewimodukaie jii toro.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Iogwa Abraão bire marigudu. Akurikare Abraão kori. Nou makore Pao Kurireu bataru jiwuge eiamedu boe ewire marigudu. Ioguduba nure aki?
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 — ausente —
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 — ausente —
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Tao Abraão jorduware tuiordumoduie itaregodure duji dukodi jakarere pudui rugadu. Nono jordure i dukeje jakarere pudui rugadu.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Egore: – Ako joru oto padukare 50. Dukodire ardukare Abraãoji rugadu.
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Jesus akore: – Boe jokodu jire inagoino tai. Abraão botukare raga mare imire imugure baru tada marigudu.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Nono nou boe ere tugeragu toriji tugidowo tabo ji mare Jesus ure tuwiado epiji. Dukeje uture Pao Kurireu uwai piji.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.