Tiago 2
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili ini yombanu ngaiwaktikki ngaibek tenigi Yemizibek Yisu Kilisiyegi ngizi kumuliwili logo yombanuwiligi korik kang yeke ngalege piyengki yewizek mizi nagani.
1 Meus irmãos, vocês que creem no nosso glorioso Senhor Jesus Cristo, nunca tratem as pessoas de modo diferente por causa da aparência delas.
2 Tamizeige yombanu neyau sonda inuguraga wiriya logo nak melegombekke ring koliyengka keremiza nak uluwakiya logo watabi palumuyeng wakiyabek keya nak watabiyengki yeik panubek logo watabi koliya waleyeng wakiyabek mabura
2 Por exemplo, entra na reunião de vocês um homem com anéis de ouro e bem-vestido, e entra também outro, pobre e vestindo roupas velhas.
3 ini watabi palumuyeng wakiyabokyegi pakela logo piyegi pelik meiyagi, Ni pelege mogosiweki, kapura koliya waleyeng wakiyabokyegi inugu pelik meiyagi, Panga purikka luwe wizei, ma ngabelakka purikke inge nogoyauge ngezege mogose, meiyagi.
3 Digamos que vocês tratam melhor o que está bem-vestido e dizem: “Este é o melhor lugar; sente-se aqui”, mas dizem ao pobre: “Fique de pé” ou “Sente-se aí no chão, perto dos meus pés.”
4 Mena inirau ini makngezegi tepekke yewizek mizageya pumokko mizagewiyege yemane panu piyengki kokowa kumuli purikki pakela ma yeik?
4 Nesse caso vocês estão fazendo diferença entre vocês mesmos e estão se baseando em maus motivos para julgar o valor dos outros.
5 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli nogo keli puwili kerewiyi. Anotogo yongkambanu ngizi kumuli onowiligu watabiyengki yeikwili mizi puwili ngizi kumulirago kolaweki iza keya pigi yereng pugu piyegi keli puwiliyegi yanagi sawiya pura weiweki,
5 Escutem, meus queridos irmãos! Deus escolheu os pobres deste mundo para serem ricos na fé e para possuírem o Reino que ele prometeu aos que o amam.
6 kapura ini watabiyengki yeikpekyegi kaile sawiyi. Watabiyengko kolawiligu iniyegi kaile keleyi ma talik? Puwili ini ngagozak keleyi mabuwili ma talik? Ei, puwili pilik piyeng miziwili.
6 No entanto, vocês desprezam os pobres. Por acaso, não são os ricos que exploram vocês e os arrastam para serem julgados nos tribunais?
7 Ei, puwili inuwagibokki yeik wazono puragi ngago korowaliyeng kisiwili.
7 São eles que falam mal do bom nome que Deus deu a vocês.
8 Tamizeige ini lo Anotogi yerendaga Anotogi Kapiya Walektikke pelik lende miza, ni makngezego ni makngezeyegi keli mabilik nakyegirau mabilik kelimo, kai pura wara yolu mabura ini pangkaraga mizi yagenda.
8 Se vocês obedecerem à lei do Reino, estarão fazendo o que devem, pois nas Escrituras Sagradas está escrito: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
9 Kapura tamizeige ini yongkambanuwiliyegi yewizek mizi, purik ini kaile mizi yagenda logo loyengko loyeng ngelibek kaiyagi.
9 Mas, se vocês tratam as pessoas pela aparência, estão pecando, e a lei os condena como culpados.
10 Keya tamizeige nakko loyengka lang wamenarik ngela purik pi loyeng mabiyeng ngelabokko ngangang wei pilik pi weiyagi.
10 Porque quem quebra um só mandamento da lei é culpado de quebrar todos.
11 Purik pi pelik kaiyabok, Yongkambu weiya puwili nigi kerekpu onobek ma nigi yongokpu onomele kiling iwek koli nagani, kaiya mabokkorau pelik kai, Yombanu uli nagani, kai. Ini nigi kerekpu onobek ma nigi yongokpu onomele kiling iwek kola ono mane miza kapura tamizeige ini yombanu ula purik ini Anotogi loyeng mabiyeng ngela wizinda.
11 Pois o mesmo que disse: “Não cometa adultério” também disse: “Não mate”. Mesmo que você não cometa adultério, será culpado de quebrar a lei se matar.
12 Kilisigu inugu miziweki pugu lo keliyeng ini mizi ma yeik miza keya inugu miza pura ngenangki miza miza purikki ini ngagozak keleyagi. Togo inugu mizi keya inugu kumuli piyengki waberek panu,
12 Falem e vivam como pessoas que serão julgadas pela lei que nos dá a liberdade.
13 purik ngagozakta mizibokko yombanu nazuwagawiliyegi yalek miza onobokyegirau yalek mizagi ono. Kapura tamizeige ni nazuwagawiliyegi yalek mizageya wiziyabok mabura ni ngagozaktaga kulili mizagi nariktau ono.
13 Quando Deus julgar, não terá misericórdia das pessoas que não tiveram misericórdia dos outros. Mas as pessoas que tiveram misericórdia dos outros não serão condenadas no Dia do Juízo Final.
14 Ini ne kiling Kilisiyegi ngizi kumuli puwili, tamizeige nakko pelik kai, Ne Yisu Kilisiyegi ngizi kumulibek, kai kapura pugu miziyengko wameik kai ono mabura pugu kai puragi wazonorik tarik? Pigi ngizi kumuli purago pi yaliya wazamiyagi?
14 Meus irmãos, que adianta alguém dizer que tem fé se ela não vier acompanhada de ações? Será que essa fé pode salvá-lo?
15 Tamizeige yombu nak ma yongok namele tonuwa kiling Kilisiyegi ngizi kumuli melegabek wakiyagiyengki yeik keya ngeragiyeng wok wamenakki pangka ono,
15 Por exemplo, pode haver irmãos ou irmãs que precisam de roupa e que não têm nada para comer.
16 logo inuwayaga nakko pelik mei, Wizagome, yezingei wizeimo keya ngeragi wazono miza nimo, meiya logo ngeragi keya wakiyagiyeng mani ono purik ngago nugu yaka meiya puragi wazonorik tarik?
16 Se vocês não lhes dão o que eles precisam para viver, não adianta nada dizer: “Que Deus os abençoe! Vistam agasalhos e comam bem.”
17 Togo ini keriya, ngizi kumulira keke wara purik pangka ono kani. Ni ngizi kumuli pura warabek miziweki wazono mizi. Ngizi kumuli nugura watabi nugu miziyengki walimizi ono purik ngizi kumuli nigi purik ngizi ono, ibeng, logo yeik ulaktikku.
17 Portanto, a fé é assim: se não vier acompanhada de ações, é coisa morta.
18 Kapura nakko pesang ula wizimowei pelik kaiyagi, Yombanu nak ngizi kumulira kilimbek, yombanu nak ngizi mizira kilimbek logo piyau mabiyau kaileyengka yaliya wazayagi ma yeik, kaiyagi. Logo nogo pelik meiyagi, Mena, ngizi kumuli nugura nugu miziyengka keke neyegi walimize keya nogo miziyengko ngizi kumuli nogora waligeleniyagine, meiyagi.
18 Mas alguém poderá dizer: “Você tem fé, e eu tenho ações.” E eu respondo: “Então me mostre como é possível ter fé sem que ela seja acompanhada de ações. Eu vou lhe mostrar a minha fé por meio das minhas ações.”
19 Inugu ngizi kumulirik Anoto wamenak keke ma talik? Wazono. Kerewawiligurau mabilik ngizi kumuli kapura puwili kulilimokko leli uli.
19 Você crê que há somente um Deus? Ótimo! Os demônios também creem e tremem de medo.
20 Lelewe ngizi. Talikwekke ini Anotogo keliragi mizi ono purik ngizi kumuli inuwagi pura yeik ulakki kai purikki iwakagi? Ngizi kumuli wazono mizi onoyeng lewagela wazami pura ngizi kumuli wameikta ono.
20 Seu tolo! Vou provar-lhe que a fé sem ações não vale nada.
21 Tenigi mangobek Abalamyegi kumuli. Pugu mizarago pi Anoto kiling pangka wazamiya ma talik? Ei, pilik miza. Pi kerewiyirago kolabek kopong pigi marekpek Isak alataraga kolak miziweki wazamiya.
21 Como é que o nosso antepassado Abraão foi aceito por Deus? Foi pelo que fez quando ofereceu o seu filho Isaque sobre o altar.
22 Inirau ngizi kumuli pugura keya pugu ngizi miza pura menalege yawe miza purikkirau keriya ma? Pugu mizarago ngizi kumuli pugura ngizi mena miza.
22 Veja como a sua fé e as suas ações agiram juntas. Por meio das suas ações, a sua fé se tornou completa.
23 Logo Kapiya Walektikku pelik kai purik miza, Abalam Anotoyegi wilekpek ngalege wiya logo pugu Anotogo kai piyengki pi ngizi panu kumularikki wiyeke Anotogo pi pangkabek miza, logo Anotogo pi kewengke pugubek meiya.
23 Assim aconteceu o que as Escrituras Sagradas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.” E Abraão foi chamado de “amigo de Deus”.
24 Keriya, yombanu nak ngizi kumuli purago keke Anoto kiling pangka wazamiyagi ono kapura pugu wazono mizi piyengkorau.
24 Assim, vocês veem que a pessoa é aceita por Deus por meio das suas ações e não somente pela fé.
25 Ik Leyap yongok Yuda ono kazingkemeleyegi kumuli. Pi talik mizarikku Anoto kiling pangka wazamiya? Pirau watabi nayeng miza. Pugu Yuda ngago orowei miziwiligi ngagoragi ngizi kumula kopong pugu puwili i pugumakke iza orowei yabela keya pugu puwili kazing kalogomokmek neing kazi kambelibene wezayela.
25 Foi o que aconteceu com a prostituta Raabe, quando hospedou os espiões israelitas e os ajudou a sair da cidade por outro caminho. Deus a aceitou pelo que ela fez.
26 Korikwek yaumbektau ono puwekke ibeng mabilik ngizi kumuli, wazono miziyendau ono pura ngizi ono, ibeng.
26 Portanto, assim como o corpo sem o espírito está morto, assim também a fé sem ações está morta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.