Tiago 1
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Ne Jems ne Anoto keya Yemizi Yisu mabiyaugibek logo ne piyau mabiyauyegi yawe mizibokko kapiya perik lende mizi keya ini Yuda yongkambanu Kilisiyegi ngizi kumuli wizageya koyi kambeli puwiliyegi wangane nogora wezameli.
1 Eu, Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, envio saudações a todo o povo de Deus espalhado pelo mundo inteiro.
2 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili iniyegi kuneng kingyengkirik, kemegemeyengkirik keya nazuwagawiligu iniyegi kuneng yani ma ngangang keleyiyengkirik lewa puwekkerik wilik mizagi maburikki kumulizo,
2 Meus irmãos, sintam-se felizes quando passarem por todo tipo de aflições.
3 purik iniyegi tamizeige ini ngizi kumulageya koyimowei kuneng piyengko iniyegi yang keleyi puwekkerik piyengko ini kozang koyagiweki waligeleyagi logo purik ini iwaka.
3 Pois vocês sabem que, quando a sua fé vence essas provações, ela produz perseverança.
4 Pilik tegi kazing kuneng piyengki kozang yolu pumok yemane sibene kelemi keya kuneng inigi piyengka kaziweki mizi nagani, purik ini kunengyeng kilingwekke purik piyengko mizagewiyege ini Anotoyegi kebangkelagi logo pilik mizagirikki mawiyarekka mizi purik mabura ini kawiyegi ono logo ini kemenak pangkayengka kaileyeng iwakagi.
4 Que essa perseverança seja perfeita a fim de que vocês sejam maduros e corretos, não falhando em nada!
5 Kapura tamizeige iniyaga nawiliyegi pilikyeng lewagelawekke ini Anotogo inugu miziweki keliyengki lusuwei mabura piyegi nguk mei. Logo pugu wilikwilikta kiling kozak yei penangai keya iniyegi kaile keriyi penangai ono, purik Anotoyegirik piyegi nguk mei puwili mabuwiliyegi kangka wazonoyeng yobuk keleyi ono yeik yana meli.
5 Mas, se alguém tem falta de sabedoria, peça a Deus, e ele a dará porque é generoso e dá com bondade a todos.
6 Kapura ini piyegi nguk mei puwekkerik pugu iniyegi kozak yeiyagi mizara ini ngizi kumula koyimowei piyegi nguk mei keya pugu iniyegi kozak yeiyagi ono mizi nagani. Purik yombanu Anotogo piyegi kanga meiya to melagi ono mizibok, kai wizang yemane kebarekpokko ula meli kang keya mizibok kelikpokko logo pilikpok kangka neyau kilimbokko.
6 Porém peçam com fé e não duvidem de modo nenhum, pois quem duvida é como as ondas do mar, que o vento leva de um lado para o outro.
7 — ausente —
7 Quem é assim não pense que vai receber alguma coisa do Senhor,
8 — ausente —
8 pois não tem firmeza e nunca sabe o que deve fazer.
9 Tamizeige ngizi kumuli nak kingyeng yeik keya kulengkebek mizibok wilik miziweki kai, purik Anotogi wiregerik pi yemanebek.
9 O irmão que é pobre deve ficar contente quando Deus faz com que melhore de vida;
10 Tamizeige Anotogo ngizi kumuli watabiyengko kolabek keya yemane nak mizibokki watabiyeng weiya mowiyi purik pilikpok watabi puguyeng suwei purikki wilik miziweki kai, purik pi watabiyengki wilekpek ngalege wiyagi onobokko. Purik pelik, pilik mizibok purukpuruk yengelei marekyengki piyengko liya wala logo ngoliyi wizigeya yeik sawiyi pilik pi yeik sawiyagi.
10 e quem é rico deve sentir o mesmo quando Deus faz com que piore de vida. Pois quem é rico desaparecerá como a flor da erva do campo.
11 Nogo pilik kai purikki mawinda kozak kai pei, yokpek kebarek ngaingaibek kiling lewa logo yengelei marekyeng ngoliyibene kelemi logo purukpurukyeng kawiye wali purik purukpurukyengki ngaira weik kemenak yeikki. Kazing pilikmekke yombanu watabiyengko kolabok yawe keya watabi puguyengki mizageya wizimowei yeik sawiyi kuni penangai logo pi Anotogo ngagozak kelemiyagi.
11 Quando o sol brilha forte, e o seu calor queima a planta, aí a flor cai, e a sua beleza é destruída. Do mesmo modo, quem é rico será destruído no meio dos seus negócios.
12 Yombanu kaile mizibene yang kelemi kapura kaile mizi onobokyegi wilikwilikta yolu, purik pi kaile nangezirau mizi nangai wizimowei yang kelemiya kapura lewege, purik pigi kanga weiyagira kalike paka ngalege wik yolugi pura logo pura Anotogo yongkambanu piyegi keli puwiligi sawiyara.
12 Feliz é aquele que nas aflições continua fiel! Porque, depois de sair aprovado dessas aflições, receberá como prêmio a vida que Deus promete aos que o amam.
13 Tamizeige yombanu nak kaile mizibene yang kelemi puwekke pi pelik kaiyagi ono, Anotogo ne kaile mizibene yang keleni kaiyagi ono, purik Anotorau kaileyengko kaile mizibene yang kelemiyagi ono keya pi ngezebokkorau nak kaile mizibene yang kelemi kunagi ono.
13 Quando alguém for tentado, não diga: “Esta tentação vem de Deus.” Pois Deus não pode ser tentado pelo mal e ele mesmo não tenta ninguém.
14 Kapura yongkambanu mabuwili nak nak yenge pigi yungke kaileyengki kira orowei mizi piyengko pi kaile mizibene yang kelemi logo pangkayengka koweige iza orowei keleyi keya ngago kaile kaile yani.
14 Mas as pessoas são tentadas quando são atraídas e enganadas pelos seus próprios maus desejos.
15 Pulaga puwiligu kira orowei mizi piyengki marekyeng tabunda logo kaileyeng lewagela logo kaileyeng yemane si lewa purik ibenda lewagela, kazing kumbekki lewengke Anotoyegi ibeng logo Anotoyaga koweige wazayi.
15 Então esses desejos fazem com que o pecado nasça, e o pecado, quando já está maduro, produz a morte.
16 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli nogo keli puwili ini kaile miziweki yang keleyi piyengki mangobek tak miza purikki ikuyogorik keleya nagani.
16 Não se enganem, meus queridos irmãos.
17 Watabi Anotoyaga yeik lewa piyeng wazono keya watabi pangka panu piyeng paka ngalega lewayengko, paka Anoto Peba ngilumbekke pelewewili keremizabokyaga. Pi ngezebek mabilik wilibek yolubek keya teniyegi kezanga yani onobek keya yokpek keya pelewewiligu mizi pilik teni kusabanurikke wazayi onobek.
17 Tudo de bom que recebemos e tudo o que é perfeito vêm do céu, vêm de Deus, o Criador das luzes do céu. Ele não muda, nem varia de posição, o que causaria a escuridão.
18 Pugu teni ngago wameiktagi yungke keli ngezebekkirago Kilisigi yungke wik keremiza logo teni pugu keremiza piyeng mabiyengka yenge orozarikke pigi yango keya marekngang pigi yeligagang wikmekkiwili miziweki.
18 Pela sua própria vontade ele fez com que nós nascêssemos , por meio da palavra da verdade, a fim de ocuparmos o primeiro lugar entre todas as suas criaturas.
19 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli nogo keli puwili ini pobiyeng kangka inuguyengke wiyi keya pilik perikki keremareke mizi nagani, kazing palumu panumek nakko kairagi nguk namizi kerangang mani pumok, sisikta kiling nguk namizi kaiya yo meli ono pumok keya nguk namizi sisik mizi ono pumok.
19 Lembrem disto, meus queridos irmãos: cada um esteja pronto para ouvir, mas demore para falar e ficar com raiva.
20 Purik yongkambanuwiligi sisik kamenengmokko teni Anotogo pangka koyiweki keli pilik teni pangka koyiweki keleyagi ono.
20 Porque a raiva humana não produz o que Deus aprova.
21 Tegi kazing kowiyeng mabiyeng keya kazing korowali kumuli piyeng mabiyeng wezameli logo Anotoyegi panga yungke kuni logo ngago pigi ya inuguyengki pugu ngeriyi pura wei purik purago ini yaliya wazayagi mena.
21 Portanto, deixem todo costume imoral e toda má conduta. Aceitem com humildade a mensagem que Deus planta no coração de vocês, a qual pode salvá-los.
22 Anotogi ngago yeik puragi kerewiyi keya purago kai piyeng ngizi namizirikku ni makngezeyegi ikuyogorik keleniya nagani.
22 Não se enganem; não sejam apenas ouvintes dessa mensagem, mas a ponham em prática.
23 Yombanu ngagoragi yeik kerewiyi keya purago kai piyeng ngizi namizibok yombanu ngezebokko ngezebekyegi wiriwiliktikki pakelibok kelikpokko.
23 Porque aquele que ouve a mensagem e não a põe em prática é como uma pessoa que olha no espelho e vê como é.
24 Pi ngezebekyegi pakela logo weik kang keya nguk namizi wiregawere puguragi keremareke mizi pilik purikku pi Anotogi ngagora keremareke keya kazing pugu were mizayeng wiyi ono.
24 Dá uma boa olhada, depois vai embora e logo esquece a sua aparência.
25 Kapura yombanu Anotogi lo pangka panu yongkambanu wila wazayi piyengki yungke pakelabok logo mabilik pakelageyabok keya piyengko kai piyengki keremareke mizi onobok kapura wok mabiyeng piyengko kaiyengki kiriwei mizibok, watabi pugu mizi mabiyengki wilikwilikta wiziyagi.
25 O evangelho é a lei perfeita que dá liberdade às pessoas. Se alguém examina bem essa lei e não a esquece, mas a põe em prática, Deus vai abençoar tudo o que essa pessoa fizer.
26 Yombanu nak ngezebekyegi pi Yemizibekyegi kiriwei panu yolubek mizi penangai kapura tamizeige pi longok pugubekki waberek ngaigi langai ono purik pi ngezebek ikuyogorik kelemi yagenda logo pugu Yemizibekyegi kiriwei mizi pura yeik ulakki.
26 Alguém está pensando que é religioso? Se não souber controlar a língua, a sua religião não vale nada, e ele está enganando a si mesmo.
27 Kazing Yemizibekyegi kiriweiweki Peba Anotogo ngizi mizamek keya kaile nariktau ono mizamek koloyakamandik kelaleng ngela keya yongok komate ngela pilikwiligi kunengyengki ngai pumok keya yongkambanu Anotoyegi lusuwei puwiligu kaile mizi piyengka koweige yolu keya kaile piyeng mizi nagani.
27 Para Deus, o Pai, a religião pura e verdadeira é esta: ajudar os órfãos e as viúvas nas suas aflições e não se manchar com as coisas más deste mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.