Mateus 9
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Pulaga Yisu ngereke wangleige tameneng meiya logo kai kolamiyabekke pezuwage wala uwei yo. Pi yereng ngezebekkirage kang yongobela.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Kanda pulogo nguk namizi yombanu nawili Yisuyegi yombu inge keya mele ibeng nak yolumek puguyeng kiling lalektikke ngalege wageliwei wiriya. Puwili Yisugu pi yombiyangai wazamiyagi langai purikki piyegi ngizi kumulirikki pugu pakela logo yombu inge keya meleyau ibembekyegi pelik meiya, Aik, kazi mizi wak, kozang wizimo purik nogo kaile nuguyeng weik tumula logo keremareke wezameli kani, meiya.
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Yisu pilik kai legi yombanu Mosegi loyengki waligeleyi pulogo mogosa koya puwili ngezewili pelik kumula, Yombanu pobok pilik kaiyagi onobek, purik pugu kai purik pi Anoto kiling pangka pangka kai yagenda legi, miza.
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Keya Yisu puwiligu liwik kumula piyengki iwaka wiziga pelik yeiya, Inuwa ya inuguyengke kaile pera kumulira nangki?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Yawe nangaira yemane onora, kaileyeng tumula logo wezamelagira ma yombu inge keya meleyau ibeng nak yombiyangai wazamiyagi pura? Tamizeige ne yaka inge keya meleyau ibembekyegi pelik mei, Nogo kaile nuguyeng tumula logo wezamela, mei purik ini pi wameik kai ma ngaigu kai kisagi, kapura tamizeige ne yombu inge keya meleyau ibembekyegi pelik mei, Yangalek meiya logo kune, mei purik ini ne wameikpek ma ngaigubek miza legi iwakaweki.
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Ne yombanu paka ngalega kayimabek logo yongkambanu ngabelakpekkewiligi kaileyeng tumuliweki pangkara kilimbek logo ini purikki iwakaweki nogo yaka yombu inge keya meleyau ibembekyegi pelik mei yagenda, Ni yangalek meiya logo yolumek nuguyeng weiya logo i nugumakke kambele, mei yagenda.
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Mabuwekke yombanubek luweza logo panga i ngezebekkimakke kuna.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Keya yongkambanu kolokngagonowiligu pilik miza puragi pakela logo kazi mizageya koyimowei Anotogi yeikta yongolok meiya, purik pugu weik yombanuwiliyegi kozang pilikyeng miziwekira yana kopong.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Yisu pulumeng wiya logo pi ngabelak libu kang kunimowei tapakeleige yombu king takis weibek, yeikta Matiyu meibek, opis pugumakke mogosa wizilege Yisugu piyegi pelik meiya, Ni ne kiling saweliweki kiriwei koli, meiya. Logo Matiyu yangalek meiya logo Yisu kiling saweliweki kiriwei kuna.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Kalike wok nakke Yisu kiling pugu waligeleyiwili panga Matiyugi imakke ngeragi nageya tagogei yombanu kolokngagono king takis wei piyengka nayeng ngowei miziwili keya yombanu kaile mizi nawilirau kanda logo puwili kiling mogosa logo ngeragi na.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Yombanu Palisiwili meiwiliyaga nawili Yisu kiling puwili ngeragi nirikki pakela logo puwili sisik sara koyimowei kalike Yisugi yombu ngezebokko waligeleyi puwiliyegi pelik nguk yeiya, Inuwagi yemanebek yombu yaka king takis wei piyengka nayeng ngowei miziwili keya yombanu kaile mizi nawili kiling ngeragi ni mizira nangki? Pi pilik mizi purik pangka ono, yeiya.
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Yisugu puragi kerewiya logo pelik yeiya to mela, Yongkambanu wazonowili totayegi kang ono, kemegemewili keke totayegi pakeli kangwili.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Anotogi Kapiya Walek Osiyago lende mizarikki sangkela logo ngago peragi solorikki iwakaweki kambelizo,
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Kang narage Yowan kaimelibekyegi kiriweiwili Yisuyegi kayima logo pelik nguk meiya, Teni kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimek mizi keya yombanu Palisiwili meiwiliyegi kiriwei puwilirau mabilik mizi kapura yombu ni makngezego waligeleyiwili kazing pumok mizi onora nangki?
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Pilik meiya logo Yisugu pelik yeiya to mela, Yek tek nangezi yombanu yongok weiweki mizi nakyegi langai kumuli. Yongkambu weiwekkerik yombu yongok weiyagibokko ingenazewili ngeragi miza yaniweki miza logo yani. Puwili wilik kagowindikku mizagewiyege pi kiling mogosa logo ni. Kazing mabilikmekke neyegi kiriweiwili ne kiling koyimowei menalege ngeragi ni kapura kalike yombanu neyegi kumbak mizi puwiligu neyegi kiriweiwiliyaga niza orowei puwekke puwili ya kunengmokko mizagewiyege kazing wilek kang mabiyeng Anotoyegi waberek mizagirikki tiya maniweki ngeragi ni ono mizimek mizagi kani, yeiya.
15 Jesus respondeu:
16 Keya kazing yombanu Palisiwili meiwiligi weremek keya Yisugi kazing wikmek sawela nelegi puwili waligeleyiweki Yisugu ngago saweliwei pera puwiliyegi kozak yeiya, Nakko melewangka wik narikka walerik ngela logo paka melewangka were koliyarikke lolo ulagi ono. Tamizeige pi pilik mizi purik melewangka wiktik kaile mizagi keya melewangka wererik ngoluk sobok wiziyagi.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Keya yombanuwiligu kai waing wikpek keremiziwekkerik were puwili kik wata korik wikyeng keremizi logo kai waing wikpek kubuli. Puwili kai waing wikpek panga kik wata korik wereyengke kubulagi ono. Puwili pilik miza purik kai waing wikpek sibesibe wari lewawekke wata korik wereyeng potora logo waimbek panga ngabelakke kubula welagi keya kik wata korikyeng yeikki. Piliktikki wiyeke kai waing wikpek panga kik wata korik wikyengke kubuliweki. Kazing mabilikmekke negi kazing wikmok kazing weremekke sawelagi ono, yeiya.
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Yisu ngoluk puwiliyegi yaka pura kozak yeiyageya tawizeige pura Yudawiligi i walek songonomakki ngai nak Yisuyegi kanda pigi ingewerege pulogo yeik pugura yongolok meiweki ingeyau laliya logo pelik meiya, Kolomandik negi yangomele mabek ngolukku ibeng. Kapura nugu mele nuguzik pigi ngalege walamiweki koli, purik pi ngereke wik yolugi, meiya.
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Tegi Yisu yangalekta piyegi kiriwei kuna keya pugu waligeleyiwilirau piyau kiling kuna.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Yisu yagoneigeya yongok namele wok iwi walayeng weik yeik ono, kirisimasi meleyau keya pongo ingenazikka neyau piyeng iwi walageya wizagomimele wiriya logo Yisuyegi kalika kiriwei kuna logo kagorik pugu yeke ngalege wakiyarikki pongo walemekka kuming kelemiya.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Ngezemologo kumularaga pelik kaiya, Ne korik puguwek ma kagorik yeke ngalege wakiya puriktau mele nogozikku kuming kelemiya mabura ne yombiyangai wiziyagi, miza. Tegi yongokmolo kagorik yeke ngalegerikki pongo walemek kuming kelemiya.
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Yisu kowita to mela logo piyegi pakela logo pugu piyegi pelik meiya, Yongokpanumele, kazi mizi wak, kozang wizimo, nugu neyegi ngizi panu kumulirikku ni weik yombiyangai wazaniya mena, meiya. Nguk namizi mabuwekke yongokmele yombiyangai sa.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Pulaga Yisu yeke Yudawiligi i walek songonomakki ngaibekki imakke lewagela logo pugu yongkambanu pulogo yeke ige kolomandikmeleyegi wiyeke kolanduwewek uli keya ingkeya ngabik yemane miziwiliyegi pakelawekke
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 pugu pelik yeiya, Ini mabuwili yenge yerengke welagela kuli. Kolomandikmele ibeng ono, pi yeik ngoluk iwek kola wizinda, yeiya. Kapura puwiligu piyegi ngizi panu kumula ono kopong puwili Yisuyegi songomeiya mena.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Togo yongkambanuwili yenge yerengke welagela wezayela logo pulaga Yisu yeke ige kolomandikmele wazamiyamakke la logo pugu kolomandikmelegi melezikka weiya logo kolomandikmele yangalek kelemiya.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Pilik miza logo ngago yawe kozang mabek miza puragira ngabelakpokko ululu miza mela.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Pulaga Yisu yereng pura wiya logo pi yagoneiga yombu wireyau kusa neyau piyegi kalika kiriwei kuna. Piyaugu pelik ngalizi kek meiya, Yisu, ni tenigi yelibu koka ngai yemane Tawiti meiyabokki marekngangwiliyagabek logo Anotogo teni Yudawiliyegi wiyeke wezanelabok purik togo iwaka legi teyegi yalek mize, mei keya mizi kai kang kuna.
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Togo Yisu i namakke yeke ige kiliya lawekke yombu wireyau kusa piyaurau yeke ige kiliya la. Piyegi kanda logo Yisugu piyauyegi pelik nguk yeiya, Yaligu nogo yali yombiyangai wazayagi langai purikki neyegi ngizi kumuli ma yeik, yeiya. Piyaugu Yisuyegi pelik meiya to mela, Ei, Yemizibek, nugu pilik mizagi langai purikki togo ngizi kumuli, meiya.
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Togo Yisugu wire piyaugiyau kuming kelemiya logo pelik yeiya, Yaligu neyegi ngizi panu kumuli legi yaliyegi pilik lewageliweki, yeiya.
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Mabuwekke wire piyaugiyau weik ngaiwila.
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Kapura yombanu yaka piyau pulumeng wiyawekke piyau ngagoluk kambela ono, yongkambanuwiliyegi ngago Yisugu yombiyangai wazaya pura kozak yei yongomo miza logo Yisugi yeikta ngabelakpokko ululu miza mela.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Keya yombanu yaka piyau Yisu wezamiya logo yombanu nawiligu yombu nak kerewabokko yenge yungke kiliya logo kilira waliya mowiya kopong ngago kaiyagi langai ono, ngagoluk yolu nak Yisuyegi miza orowei kayima.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Yisugu kerewabek yombanubekyaga welagela wezamela mabuwekke yombanubektau weik ngago kai. Yongkambanu wawere ulamek mamok pakela logo lelengkira logo nawiligu pelik kisa, Tonugu yawe kozang pilik nararau ngabelak tenigibek mabokko ulogorau pakela ono, kisa.
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Kapura puwiliyaga yombanu Palisiwili mei puwiligu pelik kisa, Talik miza logo Yisu kerewawili welagela wezayeli? Takko pi kozanda mana? Kerewawiligi yemanebek, Sadang, pugu Yisu kerewawili welagela wezayeliweki kozanda mani kani, kisa.
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Togo Yisu yereng songono keya yemaneyengke pakeliwei yongomo mizi kai kambela. Keya pi puwiligi i walek songonoyengke yeke ige la logo pugu yongkambanuwiliyegi Anotogi ngagora waligeleyi keya ngago wazono Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi kiliyagira yani miza. Keya pugu yongkambanu kolokngagono kemegeme nak nalangaimek keya ngangangyeng kilingwili miza puwili mabuwili yombiyangai wazayi mizi kai kambela.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Yisugu yongkambanu kolokngagono panuwiliyegi pakelawekkerik pi yalek panu miza. Puwili kuneng kolokngagonoyengko kola kapura sawelagi naktau ono purikki pugu pakela logo pelik kumula, puwili liyeng memeng puwiliyegi ngaigi naktau onowili kelik, purik liyeng memeng pilik puwili yeik wazewaze wei mizi logo koweige kelemi kanda suwei mizi. Logo yongkambanu kolokngagono pewilirau mabilik.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Pilik kumula logo pugu waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Watabi kolokngagono weik yaweyengke kuk wizinda kapura watabi piyeng menalege wawiyagiwili keremungke ono.
37 Então disse aos discípulos:
38 Tegi ini yaweleigi mangobekyegi waberek mizizo logo pugu yawe puguleige ngeragi kuk piyeng menalege wawiyagi nawilirau wezayelibene nguk meizo, yeiya.
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.