Mateus 15
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Pulaga yombu Yuda kangka yemane Mosegi loyeng mabiyengki waberek panu kiriwei keya kazing puwiligi yelibungang kokawiligu miziyengkirau kozang kiriwei mizi Palisiwili meiwiliyaga nawili kiling Mosegi lo piyengki waligeleyiwiliyaga nawili paka Yirusalem puraga Yisuyegi kayima. Puwiligu kazing kiriwei miziyengka naleweng pelik, meleyeng kaigesa ono purik puwili ngeragi nagi ono. Puwiligu kumularik ngeragi ni puwekke purik kaile miza nelegi purik were meleyeng Yudawiligi kazing mizimekke kaigesi.
1 Então alguns fariseus e mestres da lei chegaram de Jerusalém para ver Jesus e lhe perguntaram:
2 Yombanu Yisugu waligeleyiwili kazing piyengki kiriwei mizi ono legi Palisi keya loyengki waligeleyi puwiligu Yisuyegi pelik nguk meiya, Yombanu nugu waligeleyiwili tenigi yelibungang kokawiligi ngago yogongyeng ngeli mizira nangki? Purik puwili were ngeragi nagine meleyeng waberek kaigesi ono, meiya.
2 “Por que seus discípulos desobedecem à tradição dos líderes religiosos? Eles não respeitam a cerimônia de lavar as mãos antes de comer!”.
3 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Keya ini Anotogi ngagorago miziweki kai piyeng ngeli logo ini makngezegi ngago yogongyengki kiriwei miziweki mizi pura nangki?
3 Jesus respondeu: “E por que vocês, com suas tradições, desobedecem ao mandamento de Deus?
4 Purik Anotogi ngagorago miziweki kai piyengka nara pelik,
4 Pois Deus ordenou: ‘Honre seu pai e sua mãe’ e ‘Quem insultar seu pai ou sua mãe será executado’.
5 Kapura inugu ngago pura wezamela logo puragi tundikke pelik kisi, Nak pigi panu keya mangoyauyegi watabi nayeng yanagi purik pugu piyauyegi, Watabi nogo yaliyegi sawelagi nobiyeng yali yaniweki miza peyeng nogo Anoto maniweki mizi yei purik pangka, kisi, logo pi panu keya mangoyauyegi panga yungke mizi ono.
5 Em vez disso, vocês ensinam que, se alguém disser a seus pais: ‘Sinto muito, mas não posso ajudá-los; jurei entregar como oferta a Deus aquilo que eu teria dado a vocês’,
6 Logo kazing pilikmokko ini yawe panu keya mangowiliyegi ngaigira wezameli logo inigi ngago yogong pilik yongkambanuwiliyegi waligeleyi piyengko ini Anotogi ngagorago miziweki kai piyeng ngela meli.
6 não precisará mais honrar seus pais. Com isso, vocês anulam a palavra de Deus em favor de sua própria tradição.
7 Ini yombu kiligang neyau lewawili, koka walaka yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaiyabek Isaya meibokko iniyegi langai Anotogi Kapiya Walektikke pelik lende miza,
7 Hipócritas! Isaías tinha razão quando assim profetizou a seu respeito:
8 Anotogo pelik kai, Yombanu pewiligi kiliyengko yeik nogora yongolok mei kapura wilek kangyeng neyegirau kumula ono.
8 ‘Este povo me honra com os lábios, mas o coração está longe de mim.
9 Ngago yogong ngezewiligu keremiza piyeng Anotogi wameiktagi ngizi kumuliweki piyeng kisageya koyimowei waligeleyi kopong puwili yeik nogora yeik ulak yongolok mei, kai. Isaya 29:13
9 Sua adoração é uma farsa, pois ensinam ideias humanas como se fossem mandamentos divinos’”.
10 Togo waleleige Yisugu yongkambanuwili piyegi ngago yeiya logo puwiliyegi pelik yeiya, Kerewiya logo ngago pera weizo.
10 Jesus chamou a multidão para perto de si e disse: “Ouçam e procurem entender.
11 Ini meleyeng waberek kaigesi ono puwekkerik ngeragi nagirikki kazi kapura watabi yombanubekyegi yenge yungke kang piyengko mizagewiyege yombanubek kailegi ono, segeya watabi yombanubekyaga welagela kang piyengko mizagewiyege yombanubek kailegi, yeiya.
11 Não é o que entra pela boca que os contamina; vocês se contaminam com as palavras que saem dela”.
12 Pulaga kalike yombu Yisu ngezebokko waligeleyiwiligu Yisuyegi kanda pelik meiya, Yombanu Palisiwili meiwili ngago nugu kai piyengki kerewiya logo kiyebuk mizi purikki ni iwaka ma talik, meiya.
12 Então os discípulos vieram e perguntaram: “O senhor sabe que ofendeu os fariseus com isso que acabou de dizer?”.
13 Kapura Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Puwiliyegirik puwili watabi negi Mango paka ngalege yolubokko ngeriya ono, ngezeyeng yeik lewagela piyeng kelik logo kalike pugu puliliyeng kiling puliyagi mena koyi pani.
13 Jesus respondeu: “Toda planta que meu Pai celestial não plantou será arrancada pela raiz.
14 Puwili yombanu yemane wire kusa wizigeya yombanu wire kusa mabilikwili iza orowei keleyi puwili kelikwili keya tamizeige yombu wire kusa neyau nakko nak miza orowei kang purik mabiyau kawiye walagi, yeiya.
14 Portanto, não façam caso deles. São guias cegos conduzindo cegos e, se um cego conduzir outro, ambos cairão numa vala”.
15 Pulaga Pitago Yisuyegi pelik meiya, Ngago saweliwei nugu yaka were kaiya puragi solorik teniyegi kozak yei, meiya.
15 Então Pedro disse: “Explique-nos a parábola de que as pessoas não são contaminadas pelo que comem”.
16 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Igali, inuwarau Palisiwili kelik kangkayeng waliya?
16 “Ainda não entendem?”, perguntou Jesus.
17 Ma inuwa ngoluk iwaka ono? Yombanu nakko watabi na logo korage yungke kiliya kang piyeng ya imakke yangela meli.
17 “Tudo que comem passa pelo estômago e vai para o esgoto,
18 Kapura ngago yenge yombanubekki wilek kambekka yorik kiliraga lewagela piyengko mizagewiyege yombanubek kaile mizi.
18 mas as palavras vêm do coração, e é isso que os contamina.
19 Purik watabi yenge yombanubekki wilek kangyengka lewagela wali piyeng peyeng, kaile kumuliyeng, ma kazing yombanu ula logo ibeng miziyeng, ma kazing yongkambu weiya puwili namelegi kerekpu onobek ma nakki yongokpu onomele kiling iwek koliyeng, ma kazing yongkambu weiya ono puwili namele ma nak kiling iwek koliyeng, ma kazing yombanu nakki watabiyeng purik ngowei miziyeng, ma kazing ngaigu kisiyeng, ma kazing Anotoyegi ma nazuwagawiliyegi langai kaile kisimek.
19 Pois do coração vêm maus pensamentos, homicídio, adultério, imoralidade sexual, roubo, mentiras e calúnias.
20 Kazing pilikyeng mizi piyengko yombanubek ngezebek kaile kelemi, kapura kazing meleyeng waberek kaigesi ono wizigeya ngeragiyeng ni, Palisiwiligu iniyegi pilik miziweki kisi piyengko yombanubek kaile kelemi ono, yeiya.
20 São essas coisas que os contaminam. Comer sem lavar as mãos não os contaminará.”
21 Pulaga Yisu kiling yombanu ngezebokko waligeleyiwili yereng pura wiya logo panga yereng Taya keya Sairong mei Yuda onowili yolu piyaugi ngabelakpokko kambela.
21 Então Jesus deixou a Galileia, rumo ao norte, para a região de Tiro e Sidom.
22 Puwili pangalege kanda pura yongok namele Yisuyegi wiriya. Pi Kanang yongok pelege Taya keya Sairong lemengke yolumele, pi Yuda onomele. Pi wiriya logo pugu piyegi pelik ingkelemiya, Yemizibek, ni King Ngai Tawitigi yeligagangmekkabek, Anotogo Yudawiliyegi wezamelabek, ni neyegi yalek mize. Negi yangomele kerewa nak yenge pigi yaga kiliya kopong pi wazono yolu ono, meiya.
22 Uma mulher cananeia que ali morava veio a ele, suplicando: “Senhor, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim! Minha filha está possuída por um demônio que a atormenta terrivelmente”.
23 Kapura Yisugu piyegi ngago nara meiya ono. Yeik. Yombanu Yisu ngezebokko waligeleyiwiligu Yisuyegi pelik meiya, Yongok pemele teniyegi kiriwei kai lewa keya ngago piyeng kaiya meli mena kazi kune meimo, meiya.
23 Jesus não disse uma só palavra em resposta. Então os discípulos insistiram com ele: “Mande-a embora; ela não para de gritar atrás de nós”.
24 Puwiligu pilik meiya logo Yisugu puwiliyegi pelik kanga yeiya to mela, Anotogo ne yongkambanu Isileili liyeng memengwili kelik ngai puwiligibek wezamiya logo piyaga koweige koyimi puwiliyegi keke wezanela, yeiya.
24 Jesus disse à mulher: “Fui enviado para ajudar apenas as ovelhas perdidas do povo de Israel”.
25 Pulaga yongok yakamolo kanda Yisugi ingewerege ingeyau laliya logo pelik meiya, Yemizibek, nogo yeik nugura yongolok meiweki. Ni neyegi sawele keya negi yangomele yombiyangai kelemiye, meiya.
25 A mulher, porém, aproximou-se, ajoelhou-se diante dele e implorou mais uma vez: “Senhor, ajude-me!”.
26 Kapura yongokmolo Yuda onomele keya Yudawiligu Yuda onowili keriwili mei purik Yisugu iwaka legi pugu yongokmeleyegi ngago pera pelik meiya, Ne koloyakamandik songonowiligi ngeragiyeng weiya logo keriwiliyegi yani purik pangka ono kani, meiya.
26 Jesus respondeu: “Não é certo tirar comida das crianças e jogá-la aos cachorros”.
27 Logo yongokmologo pelik kanga meiya, Yemizibek, ngago nugura ngizi panu, kapura keriwili ngeragi wale puwiligi mangowiliyaga ngabelakke wali piyeng weiya logo niwiligu, meiya.
27 “Senhor, é verdade”, disse a mulher. “No entanto, até os cachorros comem as migalhas que caem da mesa de seus donos.”
28 Pi pilik mei legi Yisugu kanga pelik meiya, Ni yongok neyegi ngizi panu kumulirikku kolamele. Watabi nugu keli piyeng niyegi ngizi panu mizagi. Logo nguk namizi mabuwekke pigi yangomele yombiyangai sa logo weik wazono yolu.
28 “Mulher, sua fé é grande”, disse-lhe Jesus. “Seu pedido será atendido.” E, no mesmo instante, a filha dela foi curada.
29 Yisu ngabelak Taya keya Sairong meiyau wiya logo kai kolamiya Kalili meibekke saweliwei kambela. Pi lewak songono nakke ngalege songono nangezi tabereta yabela logo kanda mogosa wiziya.
29 Deixando aquele lugar, Jesus voltou ao mar da Galileia e subiu a um monte, onde se sentou.
30 Yongkambanu kolokngagonowiligu yongkambanu kemegemewili iza orowei Yisuyegi wiriya. Puwiligu yombanu inge korowali mizawili keya yombanu wireyeng kusawili keya yombanu inge koru mizawili keya yombanu kiligawere waliyawili keya yombanu kemegeme nalangai nalangaiyengko mizi pilik puwili Yisuyegi iza orowei kanda Yisugi ingezikke mereke pulogo wezaya logo pugu yombiyangai wazaya.
30 Uma grande multidão veio e colocou diante dele aleijados, cegos, paralíticos, mudos e muitos outros, e ele curou a todos.
31 Weik yombanu inge korowali mizawili yombiyangai yongomo mizi, keya yombanu kiligawere waliyawili weik ngago kisi keya yombanu inge koru mizawili weik ngereke koru ono, yombiyangai yongomo mizi, keya yombanu wireyeng kusawili weik ngereke wireyeng ngaiwila logo pakeli mizirikki yongkambanuwiligu pakelawekke puwili lelengkira.
31 As pessoas ficavam admiradas e louvavam o Deus de Israel, pois os que eram mudos agora falavam, os paralíticos estavam curados, os aleijados andavam e os cegos podiam ver.
32 Pulaga Yisugu pugu waligeleyiwili piyegi mereke wiriyiweki ngago yeiya logo puwili piyegi kanda logo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Ne yongkambanu pewiliyegi yalek keli. Puwili weik ne kiling wok neyauganak koya kopong puwiligi ngeragi nagiyeng weik yeik. Keya puwili yereng puwiligiyengke kangweki tagoneige purik puwili yagasimokko ulu walagi logo puwili ngeragi nayeng yani ono, yeik kang wezayeli purikki ne kiyebuk keli, yeiya.
32 Então Jesus chamou seus discípulos e disse: “Tenho compaixão dessa gente. Estão aqui comigo há três dias e não têm mais nada para comer. Se eu os mandar embora com fome, podem desmaiar no caminho”.
33 Pilik kai legi yombu ngezebokko waligeleyiwiligu piyegi pelik nguk meiya, Kabelak kurung yeik panu pewekke takko ngeragi nayeng talaga weiya logo yongkambanu pewili pangka yanagi, meiya.
33 Os discípulos disseram: “Onde conseguiríamos comida suficiente para tamanha multidão neste lugar deserto?”.
34 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Inuwago perek talik talik wara, yeiya logo puwiligu pelik meiya to mela, Perek melenazik keya nazikka neyau, keya watabisi songono keremungke ono waliya nawilirau, meiya.
34 Jesus perguntou: “Quantos pães vocês têm?”. “Sete, e alguns peixinhos”, responderam eles.
35 Pulaga Yisugu yongkambanuwili ngabelakke mogosibene yeiya.
35 Então Jesus mandou todo o povo sentar-se no chão.
36 Yongkambanuwili weik mogosa logo pulaga pugu perek melenazik keya nazikka neyau piyeng keya watabisi waliyawili weiya logo piyeng Anotoyegi wazono meiya logo sikila logo pugu ngezebokko waligeleyiwili yana logo puwiligu yongkambanuwili yana.
36 Tomou os sete pães e os peixes, agradeceu a Deus e os partiu em pedaços. Em seguida, entregou-os aos discípulos, que os distribuíram à multidão.
37 Puwiligu pilik miza logo yongkambanuwili mabuwili na logo weik ngekyengko.
37 Todos comeram à vontade, e os discípulos recolheram, ainda, sete cestos grandes com as sobras.
38 Yombu pulogo ngeragi nawili sangkelarik tausen mangobektau ono tikinda, yongok keya mandikwilirau sangkela ono.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar mulheres e crianças.
39 Togo piyeng miza logo Yisugu yongkambanuwili kang wezayela logo pi panga wangleige tameneng meiya logo panga Magarang mei lemengke kambela.
39 Então Jesus os mandou para casa, entrou num barco e atravessou para a região de Magadã.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.