Marcos 8
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Piyeng miza logo wok nakke yongkambanu kolokngagono nawili ngereke Yisuyegi wawere ula. Puwili watabi nagiyeng weik yeik legi Yisugu pugu waligeleyiwili piyegi mereke wiriyiweki ngago yeiya logo puwili piyegi kanda logo pugu pelik yeiya,
1 Naqueles dias, outra grande multidão se reuniu e, mais uma vez, o povo ficou sem comida. Jesus chamou os discípulos e disse:
2 Ne yongkambanu pewiliyegi yalek keli. Puwili weik ne kiling wok neyauganak koya kopong puwiligi ngeragi nagiyeng weik yeik.
2 “Tenho compaixão dessa gente. Estão aqui comigo há três dias e não têm mais nada para comer.
3 Tamizeige ne puwili yereng puwiligiyengke wezayeli purik nawili koweiga lewawili kopong puwili yagasimokko ulu wali kambeli nangai.
3 Se eu os mandar embora com fome, desmaiarão no caminho. Alguns vieram de longe”.
4 Logo yombu ngezebokko waligeleyiwiligu piyegi pelik meiya to mela, Kabelak kurung yeik panu pewekke takko ngeragi nayeng talaga weiya logo yongkambanu pewili pangka yanagi.
4 Os discípulos disseram: “Como conseguiremos comida suficiente neste lugar deserto para alimentá-los?”.
5 Tegi Yisugu pelik nguk yeiya, Inuwago perek talik talik wara, yeiya logo puwiligu pelik meiya to mela, Melenazik keya nazikka neyau.
5 Jesus perguntou: “Quantos pães vocês têm?”. “Sete”, responderam eles.
6 Pulaga Yisugu yongkambanuwiliyegi ngabelakke mogosibene yeiya logo puwili ngabelakke mogosa. Logo pugu perek melenazik keya nazikka neyauyeng weiya logo piyeng Anotoyegi wazono meiya logo sikila logo pugu ngezebokko waligeleyiwili yana logo puwiligu yongkambanuwili yana.
6 Então Jesus mandou todo o povo sentar-se no chão. Tomou os sete pães, agradeceu a Deus e os partiu em pedaços. Em seguida, entregou-os aos discípulos, que os distribuíram à multidão.
7 Puwiligu mabilik watabisi songono keremungke ono waliya nawiliyegirau mabilik miza. Logo Yisugu watabisi puwiliyegirau Anotoyegi wazono meiya logo ngezebokko waligeleyiwiliyegi yana logo yongkambanuwili yaniweki.
7 Eles encontraram, ainda, alguns peixinhos; Jesus também os abençoou e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 — ausente —
8 Todos comeram à vontade. Depois, os discípulos recolheram sete cestos grandes com as sobras.
9 — ausente —
9 Naquele dia, havia cerca de quatro mil homens na multidão. Após comerem, Jesus os mandou para casa.
10 Togo weik Yisugu yongkambanuwili kang wezayela logo nguk namizi yombu ngezebokko waligeleyiwili kiling pi panga wangleige tameneng meiya logo panga ngabelak Talamanutu meibekke kambela.
10 Em seguida, entrou com seus discípulos num barco e atravessou para a região de Dalmanuta.
11 Kanda pangalege pura yombanu Palisi mei nawili kanda logo Yisu kiling ngagozakka miza logo pi yang kelemiweki. Puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Teniyegi Anotogo keke mizi nara waligeleye logo ni Anotoyaga kayimabek purik teni iwakaweki, meiya.
11 Alguns fariseus vieram ao encontro de Jesus e começaram a discutir com ele. Para pô-lo à prova, exigiram que lhes mostrasse um sinal do céu.
12 Pilik kisi legi Yisu wilek kang pugubek kuneng miza logo pelik yeiya, Oyo, ini yongkambanu mabek peragewiligu nogo Anotogo keke mizi nara miziweki nguk neira nangki? Kerewiyi, nogorau Anotogo keke mizi wik naragi ini pakelibene waligeleyagi ono.
12 Ao ouvir isso, Jesus suspirou profundamente e disse: “Por que este povo insiste em pedir um sinal? Eu lhes digo a verdade: não darei sinal algum aos homens desta geração”.
13 Yisugu pilik yeiya logo puwili wezaya logo ngezebokko waligeleyiwili kiling ngereke wangleige tameneng meiya logo kai kolamiyabek wala uwei lalu pangazuwagaweki kuna.
13 Então ele os deixou, entrou de volta no barco e atravessou para o outro lado do mar.
14 Yombanu Yisu ngezebokko waligeleyi puwili perek wamenaksik wangleige purik puwili perek wik nayendau oroweigirikki keremareke miza.
14 Os discípulos, porém, se esqueceram de levar comida. Tinham no barco apenas um pão.
15 Puwili wangleigi ngalengale kunimowei Yisugu puwiliyegi kazing Palisiwili meiwiligu kaile miziyengki langai waligeleyiweki miza legi pugu pelik yeiya, Palisiwili meiwiligi ngeragi Yis meirik keya Ngai Elodogi ngeragi Yis meirikki yaweragi inuwa ngezeyegi kani yomono, yeiya.
15 Enquanto atravessavam o mar, Jesus os advertiu: “Fiquem atentos! Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e de Herodes”.
16 Puwili ngago pugu kai puragi iwaka ono kopong puwili ngezewili ngagozakka pelik keli yongomo kela, Teni perekyengki yeik kopong pi yisyengki kai yagenda ma talik, kela.
16 Os discípulos começaram a discutir entre si porque não tinham trazido pão.
17 Kapura Yisu puwiligu kozak keli piyengki iwaka logo pi puwiliyegi pelik yeiya, Perekyengki yeiktikki wiyeke inuwa kozak kelira nangki? Nogo ngeragi inugu nagi piyeng Anotogo keke mizi purago yanagi purik iwaka ono ma talik? Ma inuwa ngoluk kangkayendau ono?
17 Ao saber do que estavam falando, Jesus disse: “Por que discutem sobre a falta de pão? Ainda não sabem ou não entenderam? Seu coração está tão endurecido que não compreendem?
18 Inuwa kozang nogoragi iwaka ma yeik, keya inuwa ngago nogoragi iwaka ma yeik, keya Anotogo keke mizi nogo miza piyengki inuwa keremareke miza ma talik?
18 Vocês têm olhos, mas não veem? Têm ouvidos, mas não ouvem? Não se lembram de nada?
19 Nogo perek melenazik piyengka yombu sangkelarik tausen melenazik tikindawiligi sikila puwekke inuwago wale wiyayeng kik talik talikke mereng miza, yeiya. Puwiligu pelik meiya to mela, Kik meleyau keya pongo ingenazikka neyauyengke mereng miza, meiya.
19 Quando reparti os cinco pães entre os cinco mil, quantos cestos cheios de sobras vocês recolheram?”. “Doze”, responderam eles.
20 Logo Yisugu ngereke pelik nguk yeiya, Keya nogo perek melenazik keya nazikka neyau piyengka yombu sangkelarik tausen mangobektau ono tikinda puwiligi sikila puwekke inuwago wale wiyayeng kik talik talikke mereng miza wiya, yeiya. Puwiligu pelik meiya to mela, Teni kik melenazik keya nazikka neyauyengke mereng miza, meiya.
20 “E quando reparti os sete pães entre os quatro mil, quantos cestos grandes cheios de sobras vocês recolheram?” “Sete”, responderam.
21 Togo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa yawe Anotogo keke miza piyau pakela kapura nogo inuwayegirau mabilik miza yowiyagi purik pangka purik inuwa ngoluk iwaka ono, yeiya.
21 “E vocês ainda não entendem?”, perguntou.
22 Puwili wangleige ngalengale kai kang panga yereng Pesaita meirage lewagela. Pulogo pura yongkambanu nawili Yisuyegi yombu wireyau kusa nak miza orowei wiriya logo puwiligu Yisuyegi pelik kelegele meiya, Nugu yombanubekyegi mele nuguzik walamiye logo pi pakelibene, meiya.
22 Quando chegaram a Betsaida, algumas pessoas trouxeram um cego a Jesus e lhe pediram que o tocasse.
23 Tegi Yisugu yombanu wireyau kusabek melezikka weiya logo yerendaga welagela miza orowei kuna. Logo pulogo Yisugu wire puguyauge sibilak ngiza mana. Pilik miza logo Yisugu mele puguyau yombanubekki ngalege walamiya logo piyegi pelik nguk meiya, Nugurau watabi nayeng pakela ma yeik, meiya.
23 Ele tomou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Em seguida, cuspiu nos olhos do homem, pôs as mãos sobre ele e perguntou: “Vê alguma coisa?”.
24 Logo yombanubek pakela logo pelik meiya, Nogo yombanu nawili pakeli kapura puwili yengeleiyeng kelik wei mizi, meiya.
24 Recuperando aos poucos a vista, o homem respondeu: “Vejo pessoas, mas não as enxergo claramente. Parecem árvores andando”.
25 Pulaga Yisugu mazenda mele puguyau yombanubekki wireyauge walamiya logo yombanubek weik ngayang panu pakelageyarik wireyau weik yombiyangai si lewa logo pi weik watabi mabiyeng waberek panu pakela.
25 Jesus pôs as mãos sobre os olhos do homem mais uma vez, e sua visão foi completamente restaurada; ele passou a ver tudo com nitidez.
26 Togo Yisugu piyegi pelik meiya, Ni pongo yerendage libulibu kiliya kang nagani, i ni makngezegimakki ngizi kunimo, meiya.
26 Então Jesus se despediu dele e disse: “Ao voltar para casa, não entre no povoado”.
27 Pulaga Yisu yombu pi ngezebokko waligeleyiwili kiling ngabelak Sisariya Pilipai meibekki yerengyeng neing kambela. Logo pongo kazingke kunimowei Yisu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik nguk yeiya, Yongkambanuwiligu neyegi langai kozak kisirik puwiligu ne tak kisi, yeiya.
27 Jesus e seus discípulos deixaram a Galileia e foram para os povoados perto de Cesareia de Filipe. Enquanto caminhavam, Jesus lhes perguntou: “Quem as pessoas dizem que eu sou?”.
28 Logo yombu ngezebokko waligeleyiwiligu pelik meiya to mela, Yongkambanu nawiligu kisirik ni Yowan kaimelabek ibendaga yangalekta yo kisi, kapura nawiligu kisirik ni Ilaya Anotogo paka ngalege korikwek kiling wik miza orowei kambelabok ngereke yo kisi, keya nawiligu kisirik ni koka walaka yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiliyaga nak ngereke wik yo kayima kisi, meiya.
28 Eles responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias ou um dos profetas”.
29 Togo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Nawiligu pilik kumuli kapura inuwago sawiyarik ne tak, yeiya. Tegi Pitago pelik meiya to mela, Ni Kilisibek Mesiya Anotogo yawe pigi teni Yudawili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabek, meiya.
29 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?” Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo!”.
30 Tegi Yisugu puwiliyegi ngago piyegi langai puragi yongkambanu nawiliyegirau kozak yeiya nelegi kozang yeiya.
30 Mas Jesus os advertiu de que não falassem a ninguém a seu respeito.
31 Togo Yisugu yombanu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Kalike purik ne yombanu paka ngalega kayimabek nganganda yemane panu wagelagi kani logo Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya yombu Mosegi loyengki waligeleyiwiligu neyegi kezanga nanagi logo ne nelagi logo ne ibeng wizigeya kawiktikke waliyagi, kapura wok neyau wiziya logo wok kalikebekke ngereke wik yangalektagi.
31 Então Jesus começou a lhes ensinar que era necessário que o Filho do Homem sofresse muitas coisas e fosse rejeitado pelos líderes do povo, pelos principais sacerdotes e pelos mestres da lei. Seria morto, mas três dias depois ressuscitaria.
32 Yisugu pura kimeike yeiya kapura Pita kiyebuk, legi pugu Yisu songono nangezi miza orowei kuna logo piyegi pelik ngalik meiya, Ni pilik kai wak, purik ngizi lewagelagi ono, meiya.
32 Enquanto falava abertamente sobre isso com os discípulos, Pedro o chamou de lado e o repreendeu por dizer tais coisas.
33 Kapura Yisu kowita to mela logo yombu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pakela logo Pitayegi pelik ngalik meiya, Nugu Sadangki kumulira kaiyarikki wiyeke mena neyaga kazi koweige kune, purik nugu kumulara kazing Anotogo kumulimek kelik ono, nugu kumulara kazing yongkambanuwiligu kumulimek kelik kumula mena kune, meiya.
33 Jesus se virou, olhou para seus discípulos e repreendeu Pedro. “Afaste-se de mim, Satanás!”, disse ele. “Você considera as coisas apenas do ponto de vista humano, e não da perspectiva de Deus.”
34 Pulaga Yisugu yongkambanu kolokngagonowiliyegi yombu pi ngezebokko waligeleyiwiliyegi, mereke wiriyibene yeiya, logo puwili mabuwiliyegi pelik yeiya, Tamizeige ni yombanu nak neyegi sawelagi keli mabura ni keli korik ni makngezegiwekkiragi kezanga mane keya ngago nogoragi kerewiye keya negi wiyeke ibengkirikki kazi ono wizimowei ne kiling kazing nogo kangmokko kune.
34 Depois, chamou a multidão e os discípulos e disse: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
35 Purik yombanu ngezebekki kelira keya ngezebekki wik yolugira kozang kebangkelibok pi Anotogi wiregerik ibeng logo paka ngalege wik wizagomagi ono, kapura yombanu neyegi ngizi panu kumula logo wilek kang pugubek ne keya ngago wazono nogoragi tiya manibok pi kemenak ibengki ono, paka ngalege wik wizagomagi.
35 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa e por causa das boas-novas, a salvará.
36 Keya tamizeige yombanu nak yawe king keya watabiyeng weiyagi naragi wilek kang tiya mana logo pi watabi ngabelakpekkiyeng mabiyengko kola logo pi ibeng purik pi pongo Anoto yolu onolege kaile wizagomagi logo puwekke watabi pigi piyengko piyegi sawelagi ma yeik? Yeikki kani. Piyengko piyegi sawelagi ono.
36 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida?
37 Ma pi watabi nayengki ngane kazing Anotogimek weiyagi ono.
37 E o que daria o homem em troca de sua vida?
38 Tamizeige yombanu nak neyegi kendek mizi ma yongkambanu kaile miziwili keya yongkambanu ne wezaniya logo anoto nawiliyegi kangwiliyegi ngago nogora yanagirikki kendek mizi purik mabura ne yombanu paka ngalega kayimabek angela walekwili kiling ngaiwak Pebagirikke ngereke yo puwekke purik ne yombanu paka ngalega kayimabektau piyegi kazing mabilikmekke kendek mizagi, yeiya.
38 Se alguém se envergonhar de mim e de minha mensagem nesta época de adultério e pecado, o Filho do Homem se envergonhará dele quando vier na glória de seu Pai com os santos anjos”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.