Marcos 1
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Ngago wazono pera Yisu Kilisi Anotogi Marekpekyegi langaira logo solowekkerik pilik lewagela.
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Koka walaka Isaya Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawili logo Poropekwili meiwiliyaga nakko Anotogi Kapiya Walektikke lende mizarik pelik,
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 Yombu yakabok lewagelagi logo paka kurung yeikwekke wizimowei ngalizi pelik yeiyagi, Yemizibek lewa legi kazing i——nugu miziyeng waberek mizizo keya wilek kang inuguyeng pangka pangka mizizo. Kazing pilikmekke inugu kazing Yemizibekkimek kangkere mizi, yeiyagi, kaiya. Isaya 40:3
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Togo weik ngago pura ngizi lewagela. Logo yombu yakabok paka kurung yeikwekke lewagela logo weik yongkambanuwiliyegi ngagora yana. Yeik pugura Yowan. Pugu yongkambanuwiliyegi pelik kozak yeiya, Ini kaile inugu miziyengki kuneng mizizo keya kazing kaile inuguyengka kowiti mizizo keya wilek kang inuguyeng Anotoyegi sawelizo. Pilik miza logo purik nogo ini kaimelagi logo Anotogo kaile inuguyeng tumula logo keremareke wezamelagi.
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 Yowangu pilik kozak yeiya wizigeya yongkambanu yereng yemane Yirusalem meiragawili keya ngabelak Yudaya meibekke yereng piyengkawilirau piyegi kambela logo pugu kairagi puwili kerewiya logo puwiligu kaile mizayengki Anotoyegi kimeike kozak meiya logo Yowangu puwili pongo kai Yolodang meilingke kaimela.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 Keya Yowan poropek kokawiligu koyalik pi kazing namekke wiziya. Kagorik pugu wakiyayeng pelik, pi liyeng Kamelmek meimekki lekpekka narik walamiya logo wakiya, keya pugu wata korik narikka pikang nak keremiza logo wangka waliya. Ngeragi puguyeng komuwili keya ngirung yengelei ngezege piyeng logo pi pilik wizagoma.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 Keya pugu yongkambanuwiliyegi ngago pelikta kozak yei miza, Kalike yombanu nak lewagi. Kozang pugura keya yawe pugurago nogo mizi peyeng ulagi. Ne pokyaga kulengke logo nogo kumularik yeik nogora yeik puguraga kulengke panu, keya yeik pugura nogoraga ngalege panu.
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Nogo ini kai yeikpokko kaimeli kapura pokko ini Anotoyegi kowita puwili Anotogi Kung Walekpokko yenge yungke kola wizeibene keleyagi, Yowangu yongkambanuwiliyegi pilik yeiya.
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Yowan pilik mizageyara wok nakke Yisu ngabelak Kalili meibekke yereng Nasarete meira wiya logo Yowanyegi kayima logo Yowangu Yisu kai Yolodang meilingke kaimela,
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 logo Yisu kailingka tabunda yo yabekkeya ngizige pugu tapakeleige pura paka ngalege lemengki kandik tiya logo Anotogi Kung Walekpek winak Kuwemimimek kelikmek piyegi yerageya logo kanda piyegi wizigeya
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Anotogi kilirago paka ngalega pelik mei, Ni negi Marek nogo keli panubek. Ne niyegi wilik, meiya.
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 Pilik meiya logo nguk namizi Anotogi Kung Walekpokko Yisu paka kurung yeik nawekke kuniweki kelemiya.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Pakalege kanda pi pulogo wok yombu neyau tikinda piyeng wiziya keya Sadang kerewawiliyegi ngaibokko Yisu kaile mizibene yang kelemiya. Pi ngezebek keke, wata ngai miziwiligu yolu lemengke wiziya. Sadangko pi yang kelemiya logo weik wizigeya Anotogi angelawili kanda Yisuyegi waberek ngai koya.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Togo Yowan kaimelibokko ngoluk yongkambanuwiliyegi kaile puwiligu mizayengki kozak yeiyageya wizimowei pugu King Ngai Elodoyegirau kaile pugu mizayengki kozak meiyarikki wiyeke Elodogo Yowan wigira wazamiya. Yowan wigira wizigeyarik Yisu ngabelak Kalili meibekke kambela logo pulogo pi yongkambanuwiliyegi Anotogi ngago wazonoragi pelik kozak yeiya,
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 Teng Anotogo sawiya pura weik lewa. Anotogo iniyegi ngaigi pura weik mereke mena ini kaile inugu mizayengki kuneng mizizo keya kazing kaile inuguyengka kowiti mizizo keya wilek kang inuguyeng Anotoyegi sawelizo logo Anotogi ngago wazonoragi kerewiya logo puragi ngizi panu kumula logo kiriwei mizizo, yeiya.
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Wok nakke Yisu kai kolamiya Kalili meibekke kerelemekke wei mizi tagoneige, pugu yombu watabisi uli neyau pakela. Piyau Simong keya pigi sakpek Enduru logo piyau kaibekke kik kawekkik wezamelageya koyilege, purik piyau yawe kik kawek yemaneyengke watabisi uli keya kingyengki ngane yanirage miziyau.
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 Yisugu piyauyegi pelik yeiya, Ne kiling saweliweki kiriwei koli, nogo yaliyegi yawe yongkambanuwili neyegi ngizi panu kumulibene iza oroweigi puragi waligeleyiweki.
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Pilik yeiya logo piyau nguk namizi kik kawekyeng wila mela logo Yisu kiling saweliweki kiriwei kuna.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Yisu songono nangezi kanda pura pugu Sebetigi marekyau Jems keya Yowan pakela. Piyau panga wang piyaugileige ngalege kik kawek piyaugiyeng keremizageya koyilege.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Yisugu pakela logo nguk namizi piyauyegi, Ne kiling yawe miziweki koli yeiya, logo piyaugi mangobek keya piyegi yawe miziwili wangleige ngalege mabulogo wezaya logo piyau Yisu kiling saweliweki kiriwei kuna.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Keya pulaga puwili yereng Kapaneyam meirage tabunda logo koya logo wok Yudawili yawe mizi ono, puwiligu Anotoyegi ya kumulibek wok Sabatpek meibekke Yisu puwiligi i walek songonomakke kiliya la logo yongkambanuwiliyegi Anotogi ngago wazonora waligeleya.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Yongkambanu piyegi kerewiyawili pugu waligeleyiyengki lelengkira. Purik pi Yudawiligi loyengki waligeleyiwiligu waligeleyilik keleyi ono, segeya pi kozang yemanera kiling kozak kai logo pi yeikta kiling nakko waligeleyilik keleyi.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Mabuwekke i walek songonomakke ige pulogo yombanu kerewa nakko yenge yaga ngai yolu nak wiziya logo kerewabokko ngalizi pelik kek kai,
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 Aik, ni Yisu paka yereng Nasaretegabek. Ni teniyegi nangai miziweki mizi? Ni teni yeliweki pelege lewa logo teni kemenak yeik sa wazayiweki ma? Ni kaile nayendau ono Anotoyaga kayimabok purik ne iwaka, kai.
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Kapura Yisugu kerewabekyegi pelik ngalik meiya, Ngagoluk wizei, keya yombubekyaga kazi welagela kule, meiya.
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Pilik meiya logo kerewabokko yombanubek piyeng keya walibene kelemiya logo ngalizi kek kaiya logo welagelabela.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Yongkambanu pura pakela puwili yemane lelengkira logo puwili nakko nakyegi pelik mei yongomo miza, Pera nangaira? Pera wik waligeleyi nara ma talik? Yombu pobokki ngago kozang perago kerewawili kazi kunibene yeiya logo puwilirau pugu kairagi kerewiya logo kiriwei mizi, mei.
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Keya pulaga ngago Yisugu miziyengki langaira yenge ngabelak Kalili meibekke yereng mabiyengke nguk namizi ululu miza mela logo yeik pugura yemane lewagela.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Togo nguk namizi Yisu keya pugu waligeleyiwili Yudawiligi i walek songono pumakka welagela. Pulaga Yisu kiling Jems keya Yowan pongo Simong keya Endurugi imakki kambela.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Pi kanda yeke ige Simongki yongokpumelegi panumele kemegeme korikwek yezingei panu mizimekka mizi logo lalektage iwek wizilege logo Yisu pulogo tabung mei ngizige puwiligu piyegi kemegeme pugumekki nguk namizi kozak meiya.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Tegi Yisu piyegi kanda mele puguzik weiya logo yangalekta wazamiya logo kemegeme korikwek yezingeimek piyaga yeik logo pi weik puwiligi ngeragi keya watabi miza yowiya.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Pilik miza logo kepileige yokmek kiliya logo yongkambanuwiligu Yisuyegi kemegemewili keya yombanu kerewawili yenge yungke ngai yoluwili iza orowei wiriya.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Yereng purage yongkambanu yoluwili mabuwili i pumakke yerengke tiya mana.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Togo Yisugu yongkambanu kolokngagono kemegeme nak nalangaimek kilingwili miza puwili yeik wazaya keya kerewa kolokngagonowili yongkambanuwiliyaga welagela wezayela. Yisu Anotogo sawiyabek purik kerewawili iwaka kopong Yisugu kerewawili ngago pi tak miza pura yongkambanuwiliyegi kawela kisa nelegi keleya.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Togo wangane panu pura Yisu yangalek meiya logo yereng pura wiya logo pi ngezebek kabelak kuyangka ngagoluk nangezige waberek miziweki kambela.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Waleleige pi talege miza legi Simong keya pi kiling puwili Yisuyegi suwei wela.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Logo puwiligu pi yolok ngelawekke pelik meiya, Yongkambanuwili mabuwili niyegi suwei weli, meiya.
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Kapura Yisugu pelik yeiya to mela, Mabilik, teni yereng nayengke kangweki. Ne yongkambanu yereng piyengke yolu puwiliyegirau Anotogi ngago wazonora kozak yeiweki. Ne pilik miziweki kayimabek legi ne kangweki, yeiya.
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Tegi pi ngabelak Kalili mabokko yongomo mizageya wizimowei Yudawiligi i walek songonoyengki la logo Anotogi ngagora yani keya kerewawili yongkambanuwiliyaga welagela wezayeli miza.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Togo wok nakke yombu kemegeme Leposimek meimek kiling nak Yisuyegi weik lewa. Kemegeme Leposimek mei pumok korikwek sok mizimek keya korikwekke wizing lewa meli mizimek logo yongkambanuwiligu wizing piyeng kuming kelemiya purik puwilirau kemegeme leposi pumokka yela managi, legi yongkambanuwiligu kulili panu mizimek logo puwili nak leposimek kiling purik pilikpok kezanga mani mizimek. Logo yombanu pilikmek kilimbek Yisuyegi kayima logo Yisugi yeikta yongolok meiweki pi Yisugi ingewerege panga ngabelakke ingeyau laliya logo pelik kelegele meiya, Tamizeige nugu keli mabura nugu ne yombiyangai wazaniye logo yongkambanuwiligu neyegi kezanga nanagi ono, meiya.
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Togo Yisu piyegi yalek panu miza legi Yisu melezik tungkula logo pi kebangkela logo Yisugu pelik meiya to mela, Nogo mizagi keli. Ni yombiyangai se, meiya.
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Nguk namizi mabuwekke yombubekyegi wizing leposi lewamek weik yeik logo pi weik yombiyangai sa.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Pilik miza logo Yisugu piyegi pelik kozang meiya,
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 Nugu peragi namele keya nakyegi kozak mei nagani, kapura tenigi lo Mosego kaiya puragi kiriwei mizimo. Ni Anotogi i walek yemanemakki yombu Anotoyegi kolak mizibokko ni yombiyangai sa wazaniyarikki pakelibene kune keya pulaga nugu pi wata namek Anotoyegi kolak mizagirikki wiyeke mana logo pugu ula logo waliya logo ni weik yombiyangai wazaniya puragi yongkambanuwiligu iwakagi, meiya.
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Kapura yombanu yakabok ngagoluk kambela ono, pi yongkambanuwiliyegi ngago Yisugu yombiyangai wazamiya puragira kozak yeiyageya wiziyarikki kandik yongkambanu kolokngagono panu Yisuyegi nginda lewa logo Yisu weik yerengke yongkambanuwiligi wirege kimeike kunagi langai ono, logo pi yerengyengka yenge keke wiziya. Kapura yongkambanuwili lewe mabiyengka ngoluk piyegi lewagelageya koya.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.