Lucas 15
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NAA
1 Yombu king takis weiya logo piyengka ngoweiwili keya yombu kaile miziwilirau Yisuyegi kerewiyiweki lewa mizi.
1 Aproximavam-se de Jesus todos os publicanos e pecadores para o ouvir.
2 Togo yombu Palisi nawili keya yombu Mosegi loyengki waligeleyi nawiligurau piliktikki pakela logo pelik ngalik kisa meli, Yombanu pobok yombanu kaile miziwili kiling mogosa logo ngagozakka mizibek. Keya pi puwili kiling ngeragi ni mizibek purik pangka ono, kisa.
2 Os fariseus e os escribas murmuravam, dizendo: — Este recebe pecadores e come com eles.
3 Tegi Yisugu puwiliyegi ngago saweliwei peyeng pelik yeiya to mela,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 Tamizeige yombu nak liyeng memeng kolokngagono 100 nawili kiling logo puwiliyaga namek suwei miza purik pi talik mizagi? Pi liyeng memeng mabuwili siliksilik ngela nagiya wezaya logo pi memeng yaka suwei pumokyegi weli kanda weik yolok ngela puwekke weikki.
4 — Qual de vocês é o homem que, possuindo cem ovelhas e perdendo uma delas, não deixa no deserto as noventa e nove e vai em busca da que se perdeu, até encontrá-la?
5 Pi pumok yolok ngela logo pi wilikwilik unatuba panu mizagi logo yeke lagokwekke ulalengke wagela
5 E, quando a encontra, põe-na sobre os ombros, cheio de alegria.
6 logo yerengke miza orowei yogi. Togo pigi ingembungangwili keya yerengkewili menalege ngago yeiya logo puwiliyegi pelik yeiyagi, Ne liyeng memeng negi suwei mizamek ngereke yolok ngela legi ne kiling pelege wilikwilik miziweki, yeiyagi.
6 E, indo para casa, reúne os amigos e vizinhos, dizendo-lhes: “Alegrem-se comigo, porque já achei a minha ovelha perdida.”
7 Pulaga Yisugu mawinda pelik yeiya, Kerewiyi, yombanubokko wilik kagowing miza mabilik Anotogi angela paka ngalegewilirau yombanu wamenak kaile puguyengki kuneng miza logo kaile puguyengka kowitabokyegi wilik kagowing unatuba panu miza kapura yombanu kolokngagono 99 pangka puwili kaile nayendau ono miza logo kaile puwiligi piyengka kowitagi langai ono puwiliyegi wilik kagowing mizagirik yeik panu.
7 Digo a vocês que, assim, haverá mais alegria no céu por um pecador que se arrepende do que por noventa e nove justos que não necessitam de arrependimento.
8 Ma tamizeige yongok namele king meleyau wizigeya piyengka nalik suwei puwekke purik pi talik mizagi? Pi lambek langiya logo i ngezemelegimakki kelewenda kilisi keya watabi mabiyengki waberek panu weli kai kanda weik yolok ngela purik weikki.
8 — Ou qual é a mulher que, tendo dez dracmas, se perder uma delas, não acende a lamparina, varre a casa e a procura com muito empenho até encontrá-la?
9 Pugu yolok ngela puwekke purik pi pigi ingembungangwili keya yerengkewiliyegi menalege ngago yeiyagi. Pugu puwiliyegi pelik yeiyagi, King negi suwei mizalik weik yolok ngela mena ne kiling wilikwilik miziweki mena koli, yeiyagi.
9 E, quando a encontra, reúne as amigas e vizinhas, dizendo: “Alegrem-se comigo, porque achei a dracma que eu tinha perdido.”
10 Togo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Nogo inuwayegi pelik yeiweki, Kazing mabilik panumekke Anotogi angelawiligu yombu kaile miza nak pugu mizayengka kowita puwekke purik puwiligu wilikwilik unatuba panu kelemiyagi, yeiya.
10 Eu afirmo a vocês que a mesma alegria existe diante dos anjos de Deus por um pecador que se arrepende.
11 Pulaga Yisugu ngago saweliwei perarau pelik kozak yeiya, Yombanu nak mandik neyau.
11 Jesus continuou:
12 Logo wok nakke mandikyauyaga sakpokko mangoyegi pelik meiya, Peba, watabi tegi nugu menalege wiyi kambela piyengka sanga miza logo ne nanagiyeng weik nane, meiya. Tegi mangogo weik watabi mabiyeng koyangyauyegi sanga mizagelega yana.
12 O mais moço deles disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê a parte dos bens que me cabe.” E o pai repartiu os bens entre eles.
13 Wok ngelek miza ono wiziya logo sakpek watabi puguyeng kangkere miza logo weik yerenda wizami kambela. Pi ngabelak koweige nakke kanda pulogo kaile kaile mizageya wizimowei king puguyeng yeik ulak wezameli mizageya wiziya.
13 — Passados não muitos dias, o filho mais moço, ajuntando tudo o que era seu, partiu para uma terra distante e lá desperdiçou todos os seus bens, vivendo de forma desenfreada.
14 Pulogo watabi pugu warayeng mabiyeng yana meli yongomo mizi keya king puguyeng mabiyeng wezameli kaiyageya wiziya.
14 — Depois de ter consumido tudo, sobreveio àquele país uma grande fome, e ele começou a passar necessidade.
15 Tegi pi yombanu ngabelak mabokka nakyegi yawe miziweki nguk meiya logo yombanubokko pi liyeng puguwiliyegi ngaiweki wezamela.
15 Então foi pedir trabalho a um dos cidadãos daquela terra, e este o mandou para os seus campos a fim de cuidar dos porcos.
16 Logo pi liyengwiliyegi ngai keya ngeragi liyengwili nagiyeng yana logo pi ngeragi nayendau na ono kopong pi ngeragi liyengwiligu nagiyengka niweki kumula purik yombanu nakkorau pi watabi nayeng niweki mani ono legi.
16 Ali, ele desejava alimentar-se das alfarrobas que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Togo pilik mizi ngizige wire puguyau ngela wizigeya kangka nak piyegi lewagela wizigeya ngezebokko pelik kaiya, Negi mangobekyegi yombanu yawe miziwili ngeragi kolokngagono panu ni logo wilak wizigeya ngeragi wale wiya piyeng yolu kapura ne pelege yagasi mizageya.
17 Então, caindo em si, disse: “Quantos trabalhadores de meu pai têm pão com fartura, e eu aqui estou morrendo de fome!
18 Tegi ne yangalek meiya logo negi mangobekyegi kangweki logo piyegi pelik meiyagine, Peba, ne ni keya Anoto paka ngalegebekyegirau kaile kaile nayeng miza.
18 Vou me arrumar, voltar para o meu pai e lhe dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e diante do senhor;
19 Ne weik yombanu yombiyangai onobek logo ngereke nugu ne nigi marekpek kaiyagi ono, nugu neyegi keleniyagirik yombanu niyegi yawe miziwili nak mizimo, meiyagi, miza.
19 já não sou digno de ser chamado de seu filho; trate-me como um dos seus trabalhadores.’”
20 Togo pi weik pulumeng wiya logo pigi mangobekyegi yo kayima. Pi ngoluk i pugumakka koweige yawereiga pigi mangobokko piyegi pakela logo wilek pugubek yalek keli legi pi nginda kanda koyambek yogotora wawiya logo ingkeya ngabik kelemiya.
20 E, arrumando-se, foi para o seu pai.
21 Logo koyambokko mangoyegi pelik meiya, Peba, ne yali Anotogi wirege kaile miza kani. Ne yombanu yombiyangai onobek logo ngereke nugu ne nigi marekpek kaiyagi ono kani, meiya.
21 E o filho lhe disse: “Pai, pequei contra Deus e diante do senhor; já não sou digno de ser chamado de seu filho.”
22 Kapura mangogo piyegi yawe miziwiliyegi pelik yeiya, Ngezangai, melewangka wik wazono nogorik weiya logo pelege wakiya wazami. Keya negi marekpek ngereke yorikki wiyeke mena meleling wakiya wazami keya ingegangyau pongo ingeyauge wakiya wazami.
22 O pai, porém, disse aos servos: “Tragam depressa a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos pés.
23 Pilik miza logo pangalege liyeng pulumakau wazono panumek ulizo logo teni ngeragi yemane miza ni keya wilikwilik miziweki,
23 Tragam e matem o bezerro gordo. Vamos comer e festejar,
24 purik mandik negi marekpek ibeng nobiyeng miza kapura wik kayima legi keya pi suwei nobiyeng miza kapura pi weik pek legi teni wilikwilik miziweki mena, yeiya. Togo puwili weik ngeragi yemane ni keya weik yongolo uli, yeiya.
24 porque este meu filho estava morto e reviveu, estava perdido e foi achado.” E começaram a festejar.
25 Pilik mizageya koyilege mandik sibek panga yawega kanda panga imakka mereke pura puwili ingimei keya yongolo ulageyarikki kerewiya.
25 — Ora, o filho mais velho estava no campo. Quando voltava, ao aproximar-se da casa, ouviu a música e as danças.
26 Pugu yombanu mangoyegi yawe miziwiliyaga nakyegi ngago meiya logo pelik nguk meiya, Puwili nangaiyeng mizi, meiya.
26 Chamou um dos empregados e perguntou o que era aquilo.
27 Legi mangoyegi yawe mizibokko pelik meiya to mela, Nigi sakpek ngereke yo kayima wizigeya nigi mangobokko liyeng pulumakau wazono panumek ula, purik nigi sakpek yombiyangai yo kayima kopong, teni wilikwilik mizi.
27 E ele informou: “O seu irmão voltou e, por tê-lo recuperado com saúde, o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Kapura mandik sibek sisik miza logo pi yeke ige yabela ono.
28 — O filho mais velho se indignou e não queria entrar. Saindo, porém, o pai, procurava convencê-lo a entrar.
29 Mango nguk meiyageya wiziya kapura sibokko mangoyegi pelik meiya to mela, Kerewiye, kirisimasi ulogo mizi yabekeya peyeng yawe yeik ulak yawe miziwiligu mizilik ne niyege yawe mizi yabekeya kani, keya ngago nugu miziweki kaiyayeng nara ngela mela ono kani. Kapura nugu neyegi keleniyayeng nangaiyeng? Nugu liyeng yemane namek ma songono namektau ne nana logo negi ingembuwili kiling teni ngeragi yemane miza nigeya miza ono kani.
29 Mas ele respondeu ao seu pai: “Faz tantos anos que sirvo o senhor e nunca transgredi um mandamento seu. Mas o senhor nunca me deu um cabrito sequer para fazer uma festa com os meus amigos.
30 Kapura mandik nigi marek pobok watabi nugu nigi piyengka mana piyeng mabiyeng yongok kazingkewiliyegi yana melabek kani. Togo pi yorik nugu liyeng pulumakau wazono panumek piyegi wiyeke ula logo ini miza ni.
30 Mas, quando veio esse seu filho, que sumiu com os bens do senhor, gastando tudo com prostitutas, o senhor mandou matar o bezerro gordo para ele!”
31 Legi mangogo piyegi pelik meiya to mela, Mandikpek, ni wok mabiyeng yerengke towa yoluyau logo watabi negi piyeng nuguyeng.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo; tudo o que eu tenho é seu.
32 Kapura nigi sakpek ibeng nobiyeng mizabek kapura pi ngereke wik yo kayima. Pi suwei miza nobiyeng miza kapura pi weik yolubektikki wiyeke teni ngeragi yemane miza ni keya wilek kang tonuguyeng wilikwilik mizageya purik pangkarikku. Teni pilik mizi ono kesak pangka onogi, meiya. Yisugu ngago piyeng pilik yeiya logo yombu Palisiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili piyengki kerewiya.
32 Mas era preciso festejar e alegrar-se, porque este seu irmão estava morto e reviveu, estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.