Marcos 8
God da Ge Wasiride (BHG) vs AAI
1 Edo iji ainde embomai jiwaebé doregesitera awa indari itae esisina. Yesu ainda ambodani dao tesiri gumbero awamanede sisina,
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 “Embomai jiwae namonde daedo eite deguta tamonde (3) eutara, edo awamane indari itae esira. Awatedo, nato do ari awa awamaneda yai.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Nane awamane piano nasi ikade ikadeda mambara, ata embomai nenei aikeda begata borerebé edo gupara. Awatedo, maunteite beji jisivi ari durara.”
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 Ango tesiri ainda ambodanimi mina sitera, “Yai eiwa abu toropubé. Edo kaenane embomai eiwa indari inono tamundo piaro indari tao ae.”
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Yesu mi tedogosisina, “Itomane yai bread nandogo isiri?”
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Edo Yesu mi embomai doregesitera awa tesiri anunumbesitera. Ango etero Yesu mi bread 7 awa kundo God da yai ategari pipisisina. Edo bread engegegedo ambodanide piesiri kundo embomai anunumbetera ainde kandokando esitera.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Edo daedo awamaneda yai un wo babaingae indewae itero gido Yesu de pietero God da yai ategari pipisisina. Ainda amboda ambodanide piedo sisina, “Wo eiwa dá etewa ango kandokando ewo indoré.”|alt="Feeding the 4000" src="WA03856b.tif" size="col" ref="Mark 8:7"
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 — ausente —
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 — ausente —
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Edo Yesu boraebé ae ainda ambodani de mada visido Galili ubutu temundo yai Dalamatua da guputera.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Edo Parasi mane idegedo gundo Yesu da awara tari yai nonda edo gumbiri awa bavedogain kotembesitera. Ango edo awamanemi Yesu de ge okain sitera, God da kariwa teka piari gain.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Yesu embomai awa udugedo gido do memesi bajinabé budo sisina, “Nongaintedo embomai iji einda itera ami kariwa teka ano gain teri? Awara, ge ro imondemane tena, eiwa giwo! Kariwa teka embomai iji einda iterada yai mana piana!”
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Edo Yesu ae ainda ambodani de embomai awa dodo tekago ubutu kupo neinda temain tedo mada sisiritera.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Edo iji ainde ambodani bread bae ruvegesitera. Ata awamane tepeite ma doda bread da (1) isiri taputera.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Edo Yesu mi awamanede dedegari ge okain sisina, “Parasi mane ae Herod deda bread badari siwo awa gidogogo ewo!”
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Yesu mi ge ango tesiri ambodanimi tuturo edo akuta ge mina tara edo ingitera, “Kaena bread itae, awa embo, Yesu mi Parasi mane ae Herod deda ge bread badari siwoda sira.”
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Yesu matu awamaneda ge ro teri awa gosisina. Awatedo, embo ami ambodanide sisina, “Ro awa embo imomane bread itae mina tara akuta evi? Imomane gaegae ewa? Itomane do okain matawa isira?
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Imomane jisi de dengoro de isira amo nongo edo gaegae evi, edo ingido kotembae evi?
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Imomane kotembetevi iji nonde na bread ipa da (5) engegegatana? Embobo 5,000 ainda awa itoto sirigedo kanjia nandogo sirewo beda eutari?”
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 Edo Yesu mi tedogosisina, “Daedo iji ainde na embomai 4,000 awa embo bread 7 engegetena awa, kanjia babain nandogo itoto sirigedo sirewo beda esiri?”
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Edo Yesu mi sisina, “Ro embo imomane gain darevi?”
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Edo Yesu ae ainda ambodani de Besaida nasida guputera edo embo jisiguba ari awa embo neneimi ainda yai kundo guputera. Edo Yesu mi embo awa tujiari kaviyegarate tedo dowae esitera.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Ango edo Yesu mi embo jisiguba ari ipada jido kundo nasi dodo idegedo maunsisina. Yesu embo ainda jisida kosiwa edo ipa ainda yai piedo sisina, “Imo rorae ro gotesi?”
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Embo ami pangedo Yesu de mina sisina, “Na embomai gotena. Awamaneda kariwa awa ni petari ango ata awamane ainto era.”
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Yesu tenda embo ainda jisida ipa piedo tesiri pangisina. Ango edo embo jisiguba ari awa jisi pirigesiri yai berari arapa gosisina.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Ango edo embo awa kaviyegesiri gido Yesu mi sisina, “Ito mandoda mambuyo! Edo nasi doda mambote, edo imo eteno kaviyegeteta awa embo nasida tato giwóre!”
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Yesu ae ainda ambodani de idegedo maundo nasi da da totoritera yai Seseria Pilipai ainda doda. Edo begata toropuda ambodanide tedogosisina, “Teu gane! Embomi na awa embo ave tedo eri?”
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Ambodanimi mina sitera, “Embomaimi tedo era, imo awa John Bapataito Ari Embo tenda ereta, neneimi tedo era awa imo Elijah tekago utuda edo gumbeta, edo neneimi tedo era awa imo peroveta mamatu ainda da (1), ami tenda ereta.”
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 “Edo imomane nongo kotembedo evi?” Yesu mi ambodanide tedogosisina, “Na averi?”
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Ango edo imo awamanede ge okain sisina, “Na Keriso ami gumena awa tawo embo nenei giwóre!”
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Edo Yesu ainda ambodani atopatari tuturo eite sisina, “Na awa Embo da Mai, ata orobeda kopuru mamai de pirisi babain de Aodarida atopapasigari demi ajiregara, edo memesi bajinabé bana. Edo daro betana, ata deguta tamonde (3) ainde tekago erana.”
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Yesu ge arapada bededo ambodanide sisina. Edo Peter mi embo awa kundo demonda eiunte ge okain ainde sisina, “Nongain ge ango tesi?”
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Ata Yesu wareregedo ainda ambodani goteite awa Peter isimbedo sisina, “Eve mambu! Ge awa Satan mi siri teta. Kotembari awa God da yai edo gumbaera giyo, ata butu emboda kotembari!”
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Ango edo Yesu embomai doregesitera awa ae ainda ambodani de dao tesiri, ainda yai gumbero sisina, “Imo aimi nato amboda purain edo gido imo akuta ruvegata, edo ito orega awa budo na ambo ambo eyo!
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Imo wasiri ikaito awa gisi piain ata gido awa dadoegata, ata imo wasiri ito na embo edo God da bino dave awa embo dadoegata gido awa, imo wasiri natopo itari bata.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 Embo butuda gunaguguye berari bari ainda arate eite ainda wasiri natopo itari niyaoda piaina ango awa dave ae!
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 Embo butuda gunaguguye berari ami God da yai wasiri natopo itari awa mina piya edo bari tao ae.
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Embo aimi dao nato ae ge nato de tari awa mengaina gido, iji boroko embomai God ajiregedo wasiri bebegae edo era einde, na, Embo da Mai emi, iji angode nato Mamo da taogarida parara de anela kokotopumi daedo doiaro gundo, embo awa gido mengana.”
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.